Razlika između inačica stranice »Đuro Špoljarić«

Obrisano 5 bajtova ,  prije 9 godina
 
== Drugi svjetski rat ==
Kao sudionik [[NOB]]-e bio je jedno vrijeme politički komesar Mokranjskog bataljuna (u [[BiH]]), te pripadnik [[13. primorsko-goranska divizija|13. primorsko-goranske divizije]].<ref name="Čepo">Čepo, Zlatko. ''<u>Zvane Črnja: '''Sukobi oko Krleže''' (1983.)</u>'' (ocjene i prikazi) // [[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]], Vol. 16, br. 1 (1984.), str. 123. – [http://books.google.hr/books?id=XJZpAAAAMAAJ&q=brigadu 126.,] {{ISSN|0590-9597}} {{Citat|Zbog neprijateljske ofenzive Špoljarić nije otišao u Zagreb, već u 13. primorsko-goransku brigadu i nije obavio taj zadatak. Ne vjerujemo kako je to bila jedina Titova inicijativa da se na oslobođeni teritorij dovede Miroslav Krleža, kojemu je bilo namijenjeno mjesto potpredsjednika AVNOJ-a. (možda bi o tome mogao više reći Ivan Krajačić Stevo.)|Čepo, 1984., 126.}}</ref> Za vrijeme rata je bio rukovoditelj srednjega partijskog tečaja pri Okružnom komitetu KPH za Liku,<ref name="Z43"/> stranački instruktor u Dalmaciji. Također je boravio na [[Krk]]u. Bio je vijećnik [[ZAVNOH|Zavnoha]]-a, na PrvomuPrvome,<ref name="Z43">Sirotković, Hodimir <small>(gl. redakt.)</small> ''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske : zbornik dokumenata ― 1943.'', [Sv. 1.], Institut za historiju radničkog pokreta [Hrvatske], Zagreb, 1964., str. 214., 641., 643. i 674.</ref> DrugomDrugome,<ref name="Z43"/> [[Treće zasjedanje ZAVNOH-a|TrećemuTrećem]]<ref>Sirotković, Hodimir <small>(gl. redakt.)</small> ''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske : zbornik dokumenata ― 1944. (od 1. siječnja do 9. svibnja)'', Sv. 2., Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1985., str. 675. i 697.</ref> i ČetvrtomČetvrtome zasjedanju.<ref>Sirotković, Hodimir <small>(gl. redakt.)</small> ''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske : zbornik dokumenata ― 1945. (od 1. siječnja do 25. srpnja)'', Sv. 4., Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1986., str. 728. i 744.</ref>
 
== Stradanje poslije rata ==