Pterosauri: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 25:
[[Datoteka:Quetzfeedingwittonnaish2008.png|thumb|left|200px|Grupa pterosaura tijekom lova. Smatra se da su hodali četveronoške.]]
Kosti pterosaura su bile šuplje, što im je tijelo činilo lakšim za letenje. Krilima, u kojima nije bilo kostiju, nisu mahali već su jedrili (lebdjeli [[zrak]]om). Raspon [[krila]] dostizao im je dužinu i do osam metara. Ovakav način leta nije im dozvoljavao duži boravak u zraku. Krila im nisu bila prekrivena perjem već od tanke kože (tek u kasnijem razdoblju jure se pojavljuju ptice sa [[perje]]m). Živjeli su na visokom drveću i na planinskim liticama koje su im omogućavale uzletanje. U potrazi za [[hrana|hranom]] često su i sami postajali plijen. Prvi pterosauri iz doba jure imali su i razvijene [[zubi|zube]] koji su im omogućavali lov i na veći plijen.
== Ponašanje ==
=== Let ===
[[Datoteka:Quad launch.jpg|thumb|Rekonstrukcija skeleta vrste ''Pteranodon longiceps'' dok uzlijeće.]]
Mehanika leta pterosaura još uvijek nije u potpunosti shvaćena.<ref>[http://www.telegraph.co.uk/science/science-news/3352699/Pterodactyls-were-too-heavy-to-fly-scientist-claims.html Alleyne, R., Pterodactyls Were Too Heavy To Fly, Scientist Claims, Telegraph, Oct 2008]</ref><ref>[http://www.newscientist.com/article/mg20026763.800-albatross-study-suggests-pterosaurs-were-too-big-to-fly.html Powell, D., Were Pterosaurs Too Big To Fly?, Oct 2008]</ref>
[[Datoteka:Pterosaurs.jpg|thumb|left|Dijagrami pokazuju način disanja (gornja dva) i unutrašnji sustav zračnih vreća (donja dva)]]
Katsufumi Sato, [[japan]]ski znanstvenik, napravio je kalkulacije koristeći današnje ptice i zaključio je da je za pterosaure bilo nemoguće ostati u zraku.<ref>{{cite news| url=http://www.telegraph.co.uk/earth/main.jhtml?xml=/earth/2008/10/01/sciptero101.xml | work=The Daily Telegraph | location=London | title=Pterodactyls were too heavy to fly, scientist claims | first=Richard | last=Alleyne | date=2008-10-01 | accessdate=2010-05-22}}</ref> U knjizi ''Pozicija, kretanje i ponašanje pterosaura'' teoretizira se da su mogli letjeti zbog kisikom bogate, guste atmosfere perioda kasne krede.<ref>{{cite book |author=Templin, R. J.; Chatterjee, Sankar |title=Posture, locomotion, and paleoecology of pterosaurs |publisher=Geological Society of America |location=Boulder, Colo |year=2004 |page=60 |isbn=0-8137-2376-0 |url=http://books.google.com/?id=idta6AVV-tIC&pg=PA60&dq=Pterosaur+oxygen}}</ref> Međutim, mora se napomenuti da su i Katsufumi i autori te knjige bazirali svoje istraživanje na sada zastarjelim teorijama prema kojima su pterosauri bili slični morskim pticama, a granica veličine se ne odnosi na kopnene pterosaure poput [[Azhdarchidae]] i [[Tapejaridae]] [http://www.flickr.com/photos/markwitton/2964871173/in/set-72057594082038974/] Nadalje, [[Darren Naish]] je zaključio da atmosferske razlike danas i u mezozoiku nisu bile potrebne za ogromnu veličinu pterosaura.<ref name=Nash>{{Cite web |date=February 18, 2009 |author=Naish, Darren |authorlink=Darren Naish |title=Pterosaurs breathed in bird-like fashion and had inflatable air sacs in their wings |work=[[ScienceBlogs]] |url=http://scienceblogs.com/tetrapodzoology/2009/02/pterosaur_breathing_air_sacs.php |accessdate=20 October 2010 |postscript=<!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to "." for the cite to end in a ".", as necessary. -->{{inconsistent citations}}}}</ref>
Međutim, Mark Witton i Mike Habib sa Univerziteta u Portsmouthu i Univerziteta John Hopkins, tvrde da su pterosauri koristili sustav uzlijetanja uz pomoć prednjih udova.<ref name=wittonhabibnews>{{cite news| url=http://www.newscientist.com/article/dn19724-did-giant-pterosaurs-vault-aloft-like-vampire-bats.html | work=New Scientist | title=Did giant pterosaurs vault aloft like vampire bats? }}</ref> U zraku su mogli postići brzinu od 120 km/h i prijeći tisuće kilometara.<ref name=wittonhabibnews/>
=== Zračne vreće i disanje ===
Istraživanje iz 2009. godine pokazalo je da su pterosauri imali sustav zračnih vreća kombiniranih sa plućima i precizno kontroliranu skeletalnu pumpu za disanje, koja je podržavala protjecanje zraka kroz pluća analogno današnjim pticama. Prisutnost potkožnog sustava zračnih vreća barem kod nekih pterodaktiloida dodatno bi smanjila gustoću živuće životinje.<ref name=claessensetal2009/>
=== Nervni sustav ===
Jedno istraživanje moždanih šupljina pterosaura pokazalo je da su oni (''Rhamphorhynchus muensteri'' i ''[[Anhanguera]] santanae'') imali ogroman [[flocculus]]. Flocculus je region u [[mozak|mozgu]] koji prima signale od [[zglob]]ova, [[mišić]]a, [[koža|kože]] i organa za ravnotežu.<ref name=Witmer_et_al_2003/>
Flocculus pterosaura je u ukupnoj masi mozga imao udio od 7,5%, više nego u bilo kojeg drugog [[kralježnjak]]a. Ptice imaju neobično velik flocculus u odnosu na druge životinje, ali on u ukupnoj masi mozga ima udio od samo 1-2%.<ref name=Witmer_et_al_2003/>
Flocculus šalje nervne signale koji stvaraju malene, automatske pokrete kod mišića [[oko|oka]]. Oni na [[retina|retini]] životinje održavaju sliku stabilnom. Pterosauri su možda imali tako velik flocculus zbog veličine svojih krila, što znači da bi dobijali mnogo više informacija.<ref name=Witmer_et_al_2003/>
== Evolucija i izumiranje ==
=== Podrijetlo ===
[[Datoteka:Scleromochlus.jpg|thumb|Restaruracija dva ''[[Scleromochlus]]a'' na drvetu]]
Budući da je anatomija pterosaura bila toliko prilagođena letenju i da do sada nije opisan ni jedan predak koji bi bio "karika koja nedostaje", podrijetlo pterosaura nije dobro poznato. Postavljeno je nekoliko hipoteza, uključujući i veze sa pripadnicima kladusa [[Ornithodira]] (poput ''[[Scleromochlus]]a''), pretka među prvim arhosaurima (poput roda ''[[Euparkeria]]'') ili među pripadnicima [[Prolacertiformes]] (u koje spadaju jedreće vrste poput ''[[Sharovipteryx]]a'').<ref name=DU06b/>
Line 157 ⟶ 179:
== Izvori ==
{{izvori}}
| |||