Pterosauri: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 48:
=== Prirodni neprijatelji ===
Poznato je da su pterosaure jeli spinosauridi. U izdanju časopisa ''[[Nature]]'' 1. 7. 2004. godine, paleontolog [[Eric Buffetaut]] diskutirao je o fosilu iz perioda rane krede koji se sastoji od tri vratna [[kralješnica|kralješka]] pterosaura, sa zaglavljenim zubom spinosaura u njima. Kralješke nisu jele životinje, niti su oni bili izloženi [[probava|probavljanju]], budući da su zglobovi još uvijek bili spojeni.<ref>{{cite journal |author=Buffetaut E, Martill D, Escuillié F |title=Pterosaurs as part of a spinosaur diet |journal=Nature |volume=430 |issue=6995 |pages=33 |year=2004 |month=July |pmid=15229562 |doi=10.1038/430033a }}</ref>
=== Razmnožavanje i razvoj ===
[[Datoteka:Pterodactylus micronyx - IMG 0677.jpg|thumb|Fosilizirani mladunac]]
Veoma se malo zna od razmnožavanju pterosaura. U kamenolomu u Liaoningu, istom mjestu gdje su pronađeni poznati pernati dinosauri, pronađeno je jedno jaje pterosaura. Jaje je bilo spljošteno i nije pokazivalo znakove pucanja, pa su jaja pterosaura očito imala žilavu ljusku, kao kod današnjih guštera.<ref name="Ji_et_al_2004">{{cite journal |author=Ji Q, Ji SA, Cheng YN, ''et al'' |title=Palaeontology: pterosaur egg with a leathery shell |journal=Nature |volume=432 |issue=7017 |pages=572 |year=2004 |month=December|doi=10.1038/432572a |pmid=15577900 }}</ref> Istraživanje strukture i kemije ljuski jaja pterosaura iz [[2007.]] godine pokazuje da su pterosauri vjerojatno zakopavali svoja jaja, kao današnji [[krokodili]] i [[kornjače]]. Zakopavanje jaja bilo bi korisno tijekom ranog perioda evolucije pterosaura, budući da bi omogućavalo više prilagodbi smanjenju težine, ali ovakva metoda razmnožavanja također bi odredila granice staništa u kojima bi pterosauri mogli živjeti; zbog nje su možda bili u nepovoljnijem položaju od ptica.<ref name="grellet-tinneretal2007">{{cite journal |author=Grellet-Tinner G, Wroe S, Thompson MB, Ji Q |title=A note on pterosaur nesting behavior |journal=Historical Biology |volume=19 |issue=4 |pages=273–7 |year=2007 |doi=10.1080/08912960701189800 }}</ref>
Krilne membrane očuvane kod embrija pterosaura dobro su razvijene, što pokazuje da bi pterosauri mogli letjeti ubrzo nakon izlijeganja.<ref>{{cite journal |author=Wang X, Zhou Z |title=Palaeontology: pterosaur embryo from the Early Cretaceous |journal=Nature |volume=429 |issue=6992 |pages=621 |year=2004 |month=June |pmid=15190343 |doi=10.1038/429621a }}</ref> Pronađeni su fosili pterosaura starosti od samo nekoliko dana do jednog tjedna, koji predstavljaju nekoliko porodica, uključujući i pterodaktiloide, ramforinikide, ktenokasmatide i azdarkide.<ref name=DU06b/> Kod svih su očuvane kosti koje pokazuju relativno visok stupanj očvršćavanja za svoje doba, kao i proporcije krila slične odraslima. Zapravo, mnoge ove mladunce se prije smatralo odraslim jedinkama i svrstavalo ih se u vlastite vrste. Uz to, njih se često može naći u istim sedimentima kao i odrasle i ostale mladunce iste vrste, kao što su mladunci ''Pterodactylusa'' i ''Rhamphorhynchusa'' pronađeni u [[njemačka|Njemačkoj]], i mladunci ''Pterodaustroa'' u [[Brazil]]u. Svi su pronađeni daleko od obale, u dubokoj vodi.<ref name=bennett1995>Bennett, S. C. (1995). "A statistical study of ''Rhamphorhynchus'' from the Solnhofen Limestone of Germany: Year-classes of a single large species." ''Journal of Paleontology'', '''69''': 569-580.</ref>
Nije poznato da li su pterosauri pokazivali ikakav stupanj roditeljske skrbi, ali sposobnost mladunaca da polete čim se izlegnu iz jaja i brojni fosili mladunaca pronađeni daleko od gnijezdilišta navelo je mnoge istraživače, pa tako i Christophera Bennetta i Davida Unwina, na zaključak da su mladi ovisili o roditeljima samo tijekom kratkog vremena, dok im krila ne bi ojačala, i da su napuštali gnijezdo nekoliko dana nakon izlijeganja.<ref name=DU06b/> S druge strane, možda su tijekom prvih dana života koristili produkte iz žumanceta za ishranu, a nisu ovisili o roditeljima za hranu.<ref name=bennett1995/>
Stopa rasta pterosaura nakon izlijeganja različita je kod različitih grupa. Kod primitivnijih pterosaura, kao što je ''Rhamphorhynchus'', prosječna stopa rasta tijekom prve godine života bila je 130% do 173%, neznatno viša nego kod [[aligator]]a. Rast se kod ovih vrsta usporavao nakon spolne zrelosti, pa bi trebale više od tri godine da ''Rhamphorhynchus'' dostigne punu veličinu. S druge strane, napredniji pterosauri poput ''[[Pteranodon]]a'' dostizali su punu veličinu u prvoj godini života. Uz to, pterodaktiloidi su imali granicu rasta, što znači da su dostizali maksimalnu veličinu kao odrasli i da nisu više rasli.<ref name="bennett1995"/>
== Evolucija i izumiranje ==
| |||