Katedrala sv. Sofije u Kijevu: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Katedrala Sv. Sofije ne spada u kompleks svetišta Kijevo-Pečerske lavre. |
Uređivanje |
||
Redak 9:
|država = {{ZD|U|UKR}}
}}
'''
{{Coord|50|27|10|N|30|30|52|E|display=title|region:GB_type:landmark}}
==Povijest==
[[Datoteka:Maket Sofii.JPG|mini|lijevo|200px|<center>Model izvorne katedrale iz 11. st.]]
[[Datoteka:Kiev, Ukraine - St. Sophia Cathedral.jpg|mini|lijevo|200px|<center> [[Datoteka:Apsida Sofiyskogo Sobora Kiev.jpg|mini|240px|<center>Apsida Kijevske katedrale iz 11. st.]]
Gradnja Katedrale Sv. Sofije započeta je 1011. godine u vrijeme kijevskog kneza [[Vladimir I., veliki knez Kijeva|Vladimira Velikog]] koji je 988. prihvatio [[Kršćanstvo]] kao službenu religiju [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]]. Katedrala je završena za kijevskog kneza [[Jaroslav I., veliki knez Kijeva|Jaroslava Mudrog]], poznatijeg kao velikog graditelja crkvi. Katedrala Sv. Sofije ime je dobila po svojoj nešto poznatijoj istoimenoj izvornoj inačici u [[Konstantinopol]]u [[Aja Sofija|Aja Sofiji]] ([[grčki]] za "Crkva svete mudrosti"). Katedrala je izvorno bila [[mauzolej]]om Kijevskih vladara te su tu pored kneza [[Jaroslav I., veliki knez Kijeva|Jaroslava Mudrog]] sahranjeni i [[Vladimir II. Monomah]] te [[Vsevolod I. Jaroslavič]].
Nakon što je [[Andrej Bogoljupski]], knez [[Vladimir-Suzdalj]]a, opustošio Kijev 1169. godine, te [[Tatari]] 1240. godine, katedrala je propadala. Nakon [[Brestska crkvena unija|Brestske crkvene unije]] 1596. godine, katedrala je pripala [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Ukrajinskoj grkokatoličkoj crkvi]], ali ju je već 1633. godine preuzeo moldavski pravoslavni [[metropolit]] [[Peter Mogila]]. On je naručio opsežnu obnovu koja je najočitija na gornjim dijelovima katedrale koje je izveo talijanski arhitekt [[Octaviano Mancini]] u prepoznatljivom stilu ukrajinskog [[barok]]a koji je mješavina talijanskog baroka i bizantske arhitekture. Radovi na njoj su izvođeni i tijekom napada [[Kozaci|kozačkog]] [[hetman]]a [[Ivan Mazepa|Ivana Mazepe]], te je 1740. godine dovršena u današnji izgled.▼
▲Nakon što je [[Andrej Bogoljupski]], knez [[Vladimir-Suzdalj]]a, opustošio Kijev 1169. godine, te potom [[Tatari]] 1240. godine, katedrala je
Tijekom [[SSSR|sovjetske vlasti]], u duhu antivjerskog pokreta 1920-ih godina, ukrajinska vlada je planirala srušiti katedralu kako bi se na njenom mjestu podigao "Park heroja Perekopa" kako bi se proslavila pobjeda [[Crvena armija|Crvene armije]] na [[Krim]]u. Katedralu su spasili znanstvenici i povjesničari, ali su sovjetske vlasti ipak 1934. godine konfiscirale svu imovinu, a katedralu pretvorili u Muzej povijesti. ▼
▲Tijekom [[SSSR|sovjetske vlasti]], u duhu antivjerskog pokreta 1920-ih godina, ukrajinska sovjetsko-komunistička vlada je planirala srušiti katedralu kako bi se na njenom mjestu podigao "Park heroja Perekopa" kako bi se proslavila pobjeda [[Crvena armija|Crvene armije]] na [[Krim]]u. Katedralu su spasili znanstvenici i povjesničari, ali su sovjetske vlasti ipak 1934. godine konfiscirale svu imovinu, a katedralu pretvorili u Muzej povijesti.
Koncem 1980-ih pokrenuo se postupak vraćanja katedrale crkvenim vlastima, ali zbog sukoba grkotaločike i pravoslavne ukrajinske crkve koje su obje polagale pravo na nju, to je odgođeno. Jedno vrijeme je pravoslavnim crkvama bilo dozvoljeno obavljanje vjerskih obreda u posebnim danima, ali nakon pokušaja sahrane patrijarha ukrajinske pravoslavne crkve, Volodimira, 1995. godine, što je izazvalo krvave proteste, crkva je zatvorena za vjerske obrede. Danas je samo Muzej kršćanstva, a većina njenih posjetitelja su turisti.▼
▲Koncem 1980-ih pokrenuo se postupak vraćanja katedrale crkvenim vlastima, ali zbog sukoba
==Odlike==
[[brod (arhitektura)|Petobrodna]] crkva ima promjer 37 x 55 m, te ima pet [[apsida]] i 13 [[kupola]], što nije bilo standardno u bizantskoj arhitekturi. S tri strane ju okružuje galerija na dva kata, a izvana je izvorno imala ukrasne [[plinta|plinte]]. Iznutra su sačuvani izvorni [[mozaik|mozaici]] i [[freska|freske]] na kojima je, između ostalih, prikazana Jaroslavova obitelj u molitvi<ref>[http://www.icon-art.info/location.php?lng=en&loc_id=148 Mozaici i freske katedrale] Posjećeno 27. siječnja 2011. {{en icon}}</ref>.
Line 33 ⟶ 34:
==Poveznice==
*
*
*[[Turizam Ukrajine]]
==Vanjske poveznice==
*[http://kraevid.org/kyiv/geography/models/saint_sophia_cathedral/en/ 3D-model Kijevske katedrale (3.2 Mb)]
* [http://www.sophia.org.ua/ Službena stranica crkve] {{en icon}}
|