Razlika između inačica stranice »Henry David Thoreau«

bez sažetka
m (r2.5.2) (robot Mijenja: uk:Генрі Девід Торо)
[[Datoteka:Henry David Thoreau.jpg|thumb|250px|Henry David Thoreau]]
'''Henry David Thoreau''' (Concord, [[Massachusetts]], [[12. lipnja]] [[1817]]. - [[6. svibnja]] [[1862]].)<ref>Harold Bloom, Henry David Thoreau, Infobase Publishing, 2008., ISBN 978-160413-141-3, str. 1</ref> je bio je američki [[pisac]] i [[filozof]].
 
== Životopis ==
Thoreau je rođen 12. lipnja 1817., kao sin John Thoreaua, vlasnika tvornice olovaka, i Cynthie Dunbar. Studirao je od [[1833]]. do [[1837]]. na [[Harvard]]u, a kratko nakon togastudija kratko je radio kao [[profesor]]. Međutim, ubrzo nakon toga je došao je u konflikt sa školskim nadzorom te napustio službu. Godine 1834. osniva sa svojimbratom bratomosniva privatnu školu Concord Academy, no 1842. umirebrat njegovmu bratumire od[[ tetanus]]a, a škola se zatvara.
 
1841. upoznaje [[Ralph Waldo Emerson|Ralpha Walda Emersona]] koji je kao [[pjesnik]], [[unitarist]] i filozof osnovao "Američki transcenditalistickitranscenditalistički unitaristickiunitaristički pokret" koji je okupljao veliki broj američkih intelektualaca i iz kojeg je proizIšaoproizašao veliki broj inicijativa za važne promjene, kao što su [[abolicionisti|abolicionizam]], pokret za ženska prava[[feminizam]] te pokret za očuvanje prirode. Pod tim utjecajom razvijautjecajem Thoreau razvija svoje reformatističkereformističke ideje. Dana 4. listopada [[1845]]. nastanjuje se u samosagrađenoj drvenoj kući u blizini grada Concorda, na Emersonovom zemljištu. Ovdje samostalno živi iduće dvije godine samostalno i piše svoja djela o životu u prirodi te o modernom društvu i privredi.
 
23. lipnja 1986. provodi jedan dan u zatvoru jer odbija platiti porez sas kojim bi, kako tvrdi, podupirao rat [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] protiv [[Meksiko|Meksika]]. Porez je idući dan platila nepoznata osoba, smatra se da je to bila njegova tetka, i Thoreaua puštaju iz [[zatvor]]a. Ljutit odlazi natrag u svoju kolibu i piše svoje najvažnije djelo Resistance to Civil Government (Otpor prema civilnoj vladi), kasnije poznatpoznato pod imenom Civil Disobedience (Građanski neposluh), u kojem govori da građani imaju moralnu obavezu na neposlušnost prema svojoj vladi onog trenutka kada vlada čini nepravde. Podrobnije pojašnjeno, opće je poznato da se u vrhu države nalaze egoistični i korumpirani ljudi koji su motivirani isključivo vlastitom dobiti. ZnajučiZnajući to, građani koji ispunjavaju namete takve vlade je podržavaju i time su sukrivci za sve nepravde koje ta vlada čini. Nadalje, kolektivnim neposluhom je moguće vlade natjerati vlade na promjenu smjera, tj. drugačijemna drugačije vladanjuvladanje ili odstupanjuodstupanje sa položaja.
 
Na osnovama tog djela koje je pročitao kao mladi indijski [[odvjetnik]], [[Mahatma Gandhi]] je izgradio svoj pokret otpora, kao i [[Martin Luther King]], te je ujecao na mnoge velike ljude kaopoput [[John F. Kennedy|J. F. Kennedyja]], [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lava Tolstoja]] te Williama O. Douglasa i mnoge druge.
 
Umro je 6. svibnja 1862. u dobi od 44 godine.
Anonimni suradnik