|
'''Talijani''' su jedan od najznačajnijih [[Romanski narodi|romanskih naroda]] nastanjen danas u [[Italija|Italiji]] i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u [[Francuska|Francuskoj]], [[SAD]]-u i [[Argentina|Argentini]].
Jezgru Talijanima daju drevni [[Latini]] koji su asimilirali ostala italska plemena i nametnula im [[latinski jezik]]. Ekspanzivnom politikom [[Rimsko Carstvo|Rim]]a i osvajanjima rimske vojske ([[Rimljani]]) osvojena je do [[272. ppr.n.e Kr.]] cijela Italija, pada da bi se nakon [[Punski ratovi|punskih ratova,]] iza [[146. ppr.n.e Kr.]] počeli širiti ogromnim područjem Europe, Azije i Afrike. Već u II2. stoljeću [[Rimsko carstvo]] seže od Iberskog poluotoka i Britanskog otočja do [[Mezopotamija|Mezopotamije]]. Sa sobom Rimljani donose duhovnu i materijalnu kulturu. Grade ceste koje služe pokretima rimske vojske, akvadukte, arhitekturu, i što je veoma važno, šire latinski jezik. Latinizacijom domorodnih plemena u osvojenim krajevima nastaju u Europi novi narodi, prema njima, odnosno gradu (Rimu; Roma) prozvani Romanskiromanski narodi. Ove nove narode danas poznajemo kao [[Rumunji|Rumunje]], [[Španjolci|Španjolce]], [[Portugalci|Portugalce]], [[Francuzi|Francuze]], [[Retoromani|Retoromane]], [[Valonci|Valonce]], [[Moldavci|Moldavce]] [[Katalonci]], [[Vlasi|Arumunje]] ili VlaseVlahe i druge manje zajednice.
Talijana danas u Italiji (ne računajući raznorazne druge narode) ima preko 22 milijuna. Težak život, osobito na jugu, u Kalabriji i Siciliji, mnoge je otjerao u prekomorske zemlje, trbuhom za kruhom. U novim domovinama veoma su aktivni i kulturno i politički. Prema [[UN]]-ovim podacima u Italiji danas živi 65 nacija, dok Talijana danas ima uz Italiju u još 61 državi; u [[Francuska|Francuskoj]] (2005) preko milijun; u SAD preko 900,000; u Argentini 1,8 milijun i drugdje.
[[Datoteka:Iron Age Italy.png|mini|desno|Domovina italskih plemena]]
Talijani su potomci starih plemena koja su se još početkom prvog milenijatisućljeća ppr.n.e Kr. nastanila u krajevima između [[Alpe|Alpa]], i po cijelom [[Apeninski poluotok|Apeninskom poluotoku]] i [[Sicilija|Siciliji]]. Ovi narodi bijahubili su različitog podrijetla. Najstariji su svakako bili [[Liguri]] i [[Iliri]], koje su talijanski preci potisnuli potkraj II2. i početkom I1. tisućljeća ppr.n.e Kr. Negdje u VIII8. stoljeću ppr.n.e Kr. između rijeke [[Arno]] i [[Tiber]] nastanili su se i [[Etruščani]], koji su se u VII7. st. ppr.n.e Kr. proširili sve do rijeke [[Po]] i [[Korzika|Korzike]]. BijahuBili su u tim krajevima nastanjeni još mnogi narodi. Tako su u područjima oko današnje [[VeneziaVenecija|Venecije]] živjeli [[Veneti]], a niže na poluotoku [[Mesapi]] (Messapii) i [[Japigi]] (Iapyges) u [[Apulija|Apuliji]]. Na Siciliji su živjeli [[Siculi]], [[Sicani]] i [[Elimi]] (engl. Elymi).
[[Sabinjani]] (Sabini) i [[Latini]] živjeli su u [[Lacij]]u zajedno sa [[Falisci]]ma, [[Ekvi]]ma (Aequi), [[Hernici]]ma i [[Ausoni]]ma. U [[Abruzzi]]ma bijahu [[Vestini]], [[Paeligni]] i [[Marsi]].
[[Frentani]], [[Picenti]] i [[Marrucini]] naseljavali su središnju obalu [[Jadran]]a. [[Samniti]] i [[Lucani]] življašeživjeli su u [[Molise]]u i [[Basilicata|Basilicati]]. Sva su ova plemena utjecala na stvaranje kasnijih Talijana. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italici ili Itali. Italici nisu bili jedno pleme, bijahubili su podijeljeni na 4četiri glavna plemena, to su: Latini, Falisci, [[Osci]] i [[Umbri]] ili Umbrijci. Ovo bijahusu bili vrijedni ljudi koji su živjeli od poljodjelstva i uzgoja stoke. Širenjem moći Rima (Roma) negdje od V5. stoljeća ppr.n.e Kr. italska plemena ušla su u sklop Rimske Republike i postali mu saveznici. Dobili su rimsko građansko pravo nakon savezničkog rata koji se vodio od 90. do 89. ppr.n Kr.e.
[[Datoteka:Bartolomeo Cristofori.jpg|mini|lijevo|Život za glazbu, [[Bartolomeo Cristofori]] (1655–1732), najvažniji su mu izumi [[klavokord]], [[klavičembalo]], te uz još neke naravno i [[piano]] (1700).]]
[[Datoteka:Guglielmo Marconi.jpg|mini|Gugliemo Marconi u posljednjem mjesecu 1901 šalje prve riječi (3 slova '''s''' sa Poldhu Stationa na Cornwallu, Transatlantic Radio Broadcast.]]
Fenička kolonizacija obala zapadnog Mediterana ograničena je u Italiji na Sardiniju i zapadnu Siciliju i prethodi Grčkoj. Nastaju punski (fenički) gradovi [[Trapani]], [[Palermo]], [[Cagliari]]. Dolazi do 3 [[Punski ratovi|punska rata]] koji su se vodili 254. -241. ppr.n.e Kr.; 218. -201p 201.n pr.e Kr.; i 149. - 146. ppr.n Kr.e.
Tokom 8 stoljeća ppr.n.e Kr. u Italiju dolaze Grci. Dolaze sa Eubeje, Argolide, Krete, Egejskih otoka i Lokrije, i naseljavaju se na južnim obalama od Campanije do Apulije i istočnoj i južnoj Siciliji. Ove grčke kolonije poznate su kao Magna Grecia. Grci su osnovali gradove [[Taranto]], [[Metaponto]], [[Posidonia]], [[Naxos]] (Taormina), Zancle ([[Messina]]), Pitecusa ([[Ischia]]). Korinčani osnivaju poznatu [[Siracusa|Siracusu]] (8. st. Ppr.n.e Kr.). Bilo je još gradova što ih osnovaše [[Grci]]. -Na sjeveru Italije javljaju se [[Gali]], oni prelaze Alpe i postupno naseljavaju rijeku Po.
=== Stara plemena ===
'''[[Latini]]''' Već tijekom Bakrenog doba u području planine Alban, upravo južno od ušća Tibera, naseljena su plemena poznata kao Italici. Oni su agrikulturan i pastirski narod, među kojima i Latini. Italici pripadaju [[Indoeuropljani|Indoeuropskim]] narodima unutar koje čine lingvistički skupinu. Latini osnovaše Rim sredinom 8. stoljeća ppr.n.e Kr. na jednom od brežuljaka (Palatin) u močvarnoj depresiji. Latini što življaše u gradu širili su se postepeno kroz period vladavine rimskih kraljeva: [[Romul]], [[Numa Pompilije]], [[Tul Hostilije]], [[Anko Marcije]] i trojicom Etruščana [[Lucije Tarkvinije Prisk|Tarkvinije Prisko]], [[Servije Tulije]] i [[Lucije Tarkvinije Oholi|Tarkvinije Oholi]]. -Oholi bijaše posljednji rimski car.
'''[[Falisci]]''', veoma bliski sa Latinima, čije se neveliko područje prostiralo sjeverno i istočno od Rima. Njihova središta bijahu: [[Falerii]], [[Faliscus]] i [[Ferentinus]]. Ovaj narod zbog blizine Latina uskoro je nestao i asimiliran. Nestali su do nover ere .
'''[[Osci]]''', pripadaju osko-umbrijskoj grani Italika. Glavna im plemena bijahu Samniti, Marrucini, Paeligni, Vestini. Osci su se raširili središnjom i južnom Italijom, postupno asimilirajući razna domorodna plemena. U 5 stoljeću p.n.e. njihov jezik se veoma raširio područjem što ga danas naseljavaju južni Talijani. Smatra se najarhaičnijim italiskim jezikom.
'''[[Umbri]]''' i susjedna plemena. U prvoj polovici prvog milenijatisućljeća ppr.n.e Kr. Umbri naseljavaju krajeve sjeverne obale Jadrana što se prostiru južnije od Venecije. Njima su srodni [[Volsci]], Paeligni ili Peligni, [[Aurunci]] i [[Piceni]]. Za ove posljednje se smatra da su stranog porijekla, točnije nepoznatog. Za Picene se zna da su obožavali djetlića (latinski picus) kao svetu životinju. Pod jakim utjecajem Umbrijaca oni su naposljetku italizirani. -Volsci su živjeli južno od Rima i često se spominju u latinskim izvorima. Plemena [[Marsi]], [[Ekvi]], Hernici i Sabinjani također pripadaše osko-umbrijskim narodima, vjerojatno srodni Umbrima. Gravitirali su prema Rimu, i veoma rano pali pod njihov utjecaj.
== Talijani u Hrvatskoj ==
|
