Mihail Bakunjin: razlika između inačica

Vrlo brzo njegove ideje su se razvile i postao je konačno poznati pobornik [[anarhizam|anarhizma]]. Iako se slagao s dobrim dijelom Marxove ekonomske teorije, nije se slagao s njegovim stavovima prema državi. Dok je Marx vjerovao da se socijalizam može izgraditi preuzimanjem države, odnosno "diktaturom proletarijata", anarhisti na čelu sa Bakunjinom su željeli ukidanje države istovremeno sa ukidanjem kapitalizma, te zamjenu iste federacijom koja bi koordinirala djelovanje komuna, ali bez prava na donošenje obvezujućih odluka. Poznata je njegova misao "Sloboda bez socijalizma je privilegija i nepravda, socijalizam bez slobode je ropstvo i brutalnost". Tijekom 1869. Bakunjin surađuje s radikalnim mladim revolucionarom Sergejem Nečajevim koji zastupa tezu da revoluciju treba voditi tajno društvo predanih i bezosjećajnih revolucionara - što je naišlo na osudu većine suvremenika a i sam se Bakunjin sredinom 1870. ograđuje od Nečajeva i njegovih metoda. Ipak, na Haaškom kongresu Internacionale, 7. rujna 1872. biva izbačen upravo zbog organiziranja Alijanse za socijalnu demokraciju - u to vrijeme tajnog međunarodnog udruženja koje je djelovalo unutar Internacionale. 1870. godine objavljuje ''Pisma Francuzu'', a 1871. ''Pariška komuna i pojam države'' te ''Mazzinijeva politička teorija i Internacionala''. 1873. godine objavljuje ''Etatizam i anarhija''. Sudjelovao je i u ustancima u [[Lyon|Lyonu]] (1870.), [[Španjolska|Španjolskoj]] (1873.) i [[Bologna|Bologni]] (1874.). Iscrpljen životnom borbom, Bakunjin umire u Švicarskoj 1. srpnja 1876. u gradu [[Bern|Bernu]].

 

 

== Najpoznatija djela ==