Zapadni Kavkaz: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Odlike |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 9:
|država = {{ZD|R|RUS}}
}}
'''Zapadni Kavkaz''' ([[ruski jezik|ruski]]: Западный Кавказ) zapadni dio planinskog vijenca [[Kavkaz]]a, od [[Crno more|Crnog mora]] do planine [[Elbrus]] (na slici desno) u [[Rusija|Rusiji]]. Kako je to jedini veliki planinski vijenac u Europi koji nije pretrpio značajne promjene ljudskim djelovanjem, zbog čega je još 1978. godine upisan je na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].
Na najzapadnijem dijelu zaštićenog područja
Ovo područje je bilo naseljeno prije 500.000 godina o čemu svjedoči više od 150 lokaliteta u kojima su pronađeni ljudski ostaci (između ostalog i [[neandertalac]]a). No, ipak je ovaj krajolik ostao nepromijenjen ljudskim djelovanjem; sve do nedavno. Danas se tu javljaju posljedice sječe drveća, ispaše stoke (oko 200 farmera živi u tampon zoni), lova, rekreacija i turizma. Oko 40-50.000 turista posjeti rezervat bisfere svake godine (1997.)<ref>[http://www.unesco.org/mabdb/br/brdir/directory/biores.asp?code=RUS+01&mode=all KAVKAZSKIY], Opis zaštićene svjetske baštine {{en icon}}</ref>.
[[Datoteka:European bison on stamp Russia West Caucasus 2006.jpg|mini|lijevo|<center>Poštanska marka s prikazom Zapadnog Kavkaza iz 2006.]]▼
Ovo područje čine uglavnom malena područja nizina i ledenjaka na kojemu obitava rijetka, oko 85 metra visoka, [[Nordijska jela]] (''Abies nordmanniana''), za koju se vjeruje da je najviša vrsta drveta u Europi, ali i [[Tisa (biljka)|Engleska tisa]] (''Taxus baccata'') i Europska [[zelenika]] (''Buxus sempervirens''). Zapravo trećina biljnih vrsta na ovom području su [[endem]]ske vrste.▼
==Odlike==
▲[[Datoteka:European bison on stamp Russia West Caucasus 2006.jpg|mini
[[Rezervat biosfere]] čine uglavnom malena područja nizina, [[ledenjak|ledenjačkih]] vrhova (oko 60) i preko 130 jezera koji čine oko 80% tipičnog krajolika Kavkaza. Visina se proteže od 250 do 3,360 metara, što je visina najvišeg vrha, Akaragvarta. Rijeke sa sjeverne strane su Bolšaja Laba i Belaja, koje utječu u [[Kuban]], dok su na južnoj strani rijeke kraće i ulijevaju se u Crno more. Tu su i brojni slapovi do 250 metara visine.
▲
[[Fauna]] je također bogata, uključujući rijetke vrste kao što su: [[leopard]] (''Panthera pardus ciscaucasica''), [[smeđi medvjed]] (''Ursus arctos''), [[ris]] (''Felis lynx'') i Kavkaški [[jelen]] (''Cervus elaphus moral'').
Ovo područje je posljednje utočište Kavkaškog [[bizon]]a (''Bison bonasus caucasicus'') od kojih su posljednji primjerak ubili krivolovci 1927. godine. Danas su preživjeli samo potomci bizona koji je bio u zoološkom vrtu u Njemačkoj, ali su oni nastali križanjem s podvrstom ''Bison bonasus bonasus''.
<gallery>
Datoteka:MarkotkhGelendzhik14Jan2006.jpg|<center>Planina Markot iznad
Datoteka:Belalakaya mountain.jpg|<center>Planina Belalakaja
Slika:Krasnaya Polyana 02.jpg|<center>Zapadni Kavkaz iz Krasnaja Poljana
Slika:CaucasianBison-Demidoff1898.png|<center>Ubijeni Kavkaški bizon 1889. godine
</gallery>
==Izvori==
{{izvori}}
* Кавказский заповедник. In Заповедники СССР. Заповедники Кавказа. Moskva: Мысль, 1990. str. 69.-100. ISBN 5244004328
== Vanjske poveznice ==
▲{{Commonscat|Western Caucasus}}
*[http://www.nhpfund.org/nominations/western_caucasus.html Zapadni Kavkaz] na [http://www.nhpfund.org/ Nacionalna svjetska baština]
*[http://sws.sochi.ru/sochi/siti/bio-zap-eng.htm Ruski kavkaški nacionalni park] (rus.)
|