Kralježnična moždina: razlika između inačica

Središnji živčani sustav čine leđna moždina i mozak,a periferni živčani sustav čine [[Živci]].Živci primaju podražaje,informacije iz okoline i šalju ih u živčano središte gdje se te informacije obrade i oblikuje se odgovor.Sve je to pod kontrolom naše svijesti,za razliku od autonomnog živčanog sustava koji radi bez utjecaja naše volje.Autonomni živčani sustav dijeli se na simpatički i parasimpatički dio.NJihovo je djelovanje u većini organa suprotno.Naime,dok jedan ubrzava,drugi usporava rad organa.Živčana vlakna autonomnog živčanog sustava izlaze iz leđne moždine te odlaze do organa.<br />

===== Leđna moždina =====

U središnjem kanalu kralješnice smještena je leđna moždina,duga 40-50 cm.Proteže se sve do drugog slabinskog kralješka,a odatle se nastavlja kao snop živaca nalik konjskom repu.Debela je 1,5-2 cm,a na krajevima je nešto deblja.Na poprečnom prerezu vidi se da nije pravilnog okruglog oblika,već eliptičnog,jer je u leđno-trbušnom smijeru malo spljoštena.Također se vide dvije veće udubine s trbušne i leđne strane i u sredini otvor,tj. kanalić koji je ustvari nastavak moždanih šupljina.Oko kanalića nalazi se '''[[siva tvar|siva tvar]]''' (na prerezu se vidi da ima oblik leptira ili slova H),a nju obavija '''[[bijela tvar|bijela tvar]].'''Na mikroskopskom preparatu možeš uočiti razliku između sive i bijele tvari.Siva tvar građena je od tijela živčanih stanica,a bijela tvar građena je od živčanih vlakana koja imaju ovojnicu.Tijela živčanih stanica (siva tvar) čine živčana središta,a bijela tvar su živčani putevi koji odlaze u pojedine dijelove [[mozak|mozga]].Iz leđne moždine,a između kralješnjaka,postranice izlaze 31 par leđnomoždinskih živaca.Leđna moždina obavijena je trima ovojnicama između kojih se nalazi moždana tekućina.

===== Refleks =====

Refleks je najbrži odgovor našeg tijela na podražaj.To je pokret kojeg nismo svjesni.Svijest o tome da se nešto dogodilo javlja se tek nakon završenog pokreta.Sigurno ti se već dogodilo da si se opekao na pločici štednjaka ili na vrući lonac,ili si možda bos stao na neki trn i slično.Razmisli!Što se tada dogodilo?Prva reakcija bila je odmicanje ruke ili noge od izvora podražaja.Ulaskom trna u kožu dolazi do promjene u osjetnom tjelešcu,tj. nastaje impuls.Impuls velikom brzinom putuje osjetilnim vlaknom u leđnu moždinu gdje se iz stražnjeg roga sive tvari prebacuje u prednji rog sive tveri,a odatle se pokretačkim živčanim vlaknom vraća do mišića.Mišić stezanjem obavlja pokret.Put kojim ide impuls zovemo '''refleksni luk.'''Refleks je automatski pokret koji vrlo kratko traje tako da svijest o tome što se dogodilo dolazi nešto kasnije do središta u mozgu.Postoje i tzv. prirođeni refleksi koji su stalni,svakodnevni i njih uopće nismo svjesni.To su npr.treptaj,disanje,kašljanje,kihanje,gutanje,širenje i sužavanje zijenica.Osnovna je uloga refleksa zaštita organizma od štetnih utjecaja okoline,ali i usklađivanje rada pojedinih organa.Druga je funkcija leđne moždine povezivanje mozga s perifernim dijelovima tijela.Bijela tvar,građena od živčanih vlakana,prenosi impulse u mozak i iz mozga na pokretačke živce.Ozlijedi li se kralješnica,a samim time i leđna moždina,dolazi do uzetosti ili paralize određenog dijela tijela.Ako je došlo do ozlijede vratnog dijela leđne moždine,doći će do oduzetosti ruke ili noge.ili će doći do oduzetosti dijela tijela od struka pa naniže ako je oštećena leđna moždina u nižem dijelu tijela.<br />

:'''[[Virusni meningitis]]''' upala je moždanih ovojnica i razlikuje se od gnojnog meningitisa (''meningea''-ovojnica) koji je mnogo teži oblik.Virus prenosi krpelj.Dovoljno je,nakon boravka u prirodi,pregledati tijelo,osobito ona mijesta gdje je koža tanka i mekanija (prepone,pazuhe).Ukoliko nađete krpelja,bez obzira na narodne recepte,treba se posavjetovati s lječnikom.Gnojni je meningitis gnojna upala moždanih ovojnica,česta kod mladih ljudi i djece.Uzročnici su bakterije kojih ima u ždrijelu zdravog čovjeka.Ukoliko se bolest na vrijeme primjeti,lječi se antibioticima.U protivnom dolazi do smrti ili teških posljedica.<br />

:'''Poremećaji''' u radu živčanog sustava mogu biti izazvani vanjskim ili unutrašnjim uzrocima.Unutrašnji uzroci često su nepoznati,a vanjski su najčešće razne tvari koje izazivaju ovisnost.Ponekad ljudi gube vlast nad sobom zbog banalnih razloga,dok drugiuspijevaju održati duševnu ravnotežu u teškim stresnim situacijama.U prvom se slučaju govori o neurotičkim bolestima.Takve osobe često dolaze u sukob s okolinom,neshvaćeni su i nezadovoljni samim sobom.Kada osoba izgubi vezu sa stvarnošću te dolazi do promjena u ponašanju tako da nekada ugrožava vlastiti život,govorimo o dušenim bolestima.Neke se duševne bolesti uspješno liječe,a neke nažalost ne.Takvi bolesnici ostaju trajni invalidi ili rano umiru.'''Emotivni problemi''' mladih ljudi često su problemi odrastanja.Zbog nedostataka shvaćanja okoline,samouvjerenosti ili straha od budućnosti,mlad čovjek povlači se u sebe.Stvori "zid" između sebe i okoline,postane malodušan.'''Malodušnost''' može kratko potrajati te je nakon kraćeg vremena opet sve uredu.Obitelj u to vrijeme mora imati mnogo razumijevanja,pokazati bezgraničnu ljubav i davati podršku mladom čovjeku kako bi što lakše prevladao teškoće s kojima se susreće.Za razliku od malodušnosti,'''[[depresija|depresija]]''' je bolest koja se javlja u dva oblika.može biti posljedica nekih velikih stresova (gubitak voljene osobe) ili nekih unutrašnjih uzroka (neke virusne infekcije,npr.).U životu čovijeka postoje razdoblja posebne osjetljivosti na depresiju.Tako npr. u adolescentskoj dobi mlad čovijek pada u depresiju,a da toga nije ni svjestan.U toj dobi ponekad se javlja bolest '''[[anoreksija|anoreksija]]'''.To je odbijanje hrane koje dovodi do gubitka tijelesne težine,hormonalnih poremećaja,oštećena živčanog sustava,pa čak i smrti.bolest se javlja prvenstveno kod djevojčica u vrijeme puberteta.