Razlika između inačica stranice »Sevdalinka«

Obrisano 16 bajtova ,  prije 10 godina
bez sažetka
m (stil)
[[Omer Pobrić]], veliki poznavatelj savdalinke, daje sljedeću definiciju ovog glazbenog žanra: "Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna pjesma, pri čemu riječ 'bosanska' geografski određuje autohtnost sevdalinke, riječ 'gradska' urbanost, a riječ 'ljubavna' sadržajnu tematiku."
 
Sevdalinka je prvenstveno gradska narodna pjesma [[Bošnjaci|Bošnjaka]], mada je popularna širom [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]], posebno u [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]], te [[Makedonija|Makedoniji]]. Ne može se odrediti točno vremensko razdoblje nastanka sevdalinke, ali se pretpostavlja da je ona nastala [[Osmanlije|osmanskim]] osvajanjem srednjovjekovne Bosne kada se formiraju prva [[grad|gradska]] naselja. Nastanak prvih gradova sa svim institucijama ([[škola|škole]], [[biblioteka|biblioteke]], [[sud|sudovi]] i sl.), kao i glavnih gradskih četvrti - [[mahala]], uvjetovao je razvoj drugačijeg načina života od onog u srednjovjekovnoj Bosni. U mahalama, koje su bile namijenjene isključivo za stanovanje i gdje su kuće bile ograđene visokim zidovima, veoma se poštivala privatnost. Kuće su se djelile na ženski dio - haremluk i muški dio - selamluk. Stoga su žene bile zaštićene od radoznalih muških pogleda, te se razvio mnogo intimniji način života od onoga na [[selo|selu]]. Kuće su također imale i bašče i avlije sa mnogo različitog cvijeća, a neke i šadrvane sa vodom. Kult vode, koji je bio veoma raširen u Bosni i Hercegovini, nastanak mahala i razvoj intimnog načina života uvjetovali su nastanak i razvoj sevdalinke.
 
Autori sevdalinki su nepoznati, tj. sevdalinka je nastajala u narodu, te se generacijama prenosila i uobličavala, da bi do nas došla kao savršeno izbrušen i formiran oblik.
== Glazba==
 
U Glazbenom pogledu sevdalinku odlikuje lagani, spori ili umjereni [[tempo]] (rubato), te razvijena melodija sa mnogo melizama (ukrasa) što ostavlja [[melanholijaMelankolija|melanholičanmelankoličan]] osjećaj kod slušalaca. Svojom strukturom sevdalinke su veoma kompleksne pjesme, nabijene emocijama, a tradicionalno se izvode sa dosta [[strast]]i i duševnosti.
[[Vokalni izvođač]] sevdalinke često nameće [[ritam]] i tempo pjesme, koji može varirati u njenom toku. U današnje vrijeme obično je izvodi manji [[orkestar]], koji može da sadrži [[harmonika|harmoniku]] (najistaknutiji instrument u ansamblu), [[violina|violinu]], (mahom klasične) [[gitara|gitare]] s plastičnim žicama i/ili ponekad druge žičane instrumente, [[flauta|flautu]] ili [[klarinet]], [[kontrabas]] i [[doboš]]. Između [[strofa]] se skoro uvijek može čuti harmonikaški ili violinski solo. Međutim, u svom izvornom obliku sevdalinka se pjevala uz tradicionalni žičani instrument [[saz]] ili bez instrumentalne pratnje. Možda je prisutnost saza i utjecala na formiranje sevdalinke, odnosno "ravne pjesme", jedne forme u okviru sevdalinke, te način njenog izvođenja. Inače, termin "ravna pjesma" ne znači silabična pjesma, odnosno jednostavna melodija na koju se iznosi veliki broj stihova, već je to sinonim za široku pjesmu, tj. postoji jedan melodijski obrazac, a više tekstova. Uz saz su sevdalinku izvodili iskjlučivo muškarci, dok su žene sevdalinku pjevale bez instrumentalne pratnje, najčešće u kućama. Tekstovi sevdalinki su obično posvećeni zaljubljivanju ili nesretnoj [[ljubav]]i, ali je sevdalinka opjevala i mnoge historijskepovjesne ličnostiosobe, gradove, rijeke, planine i događaje.
 
== Najistaknutiji izvođači ==
 
Najistaknutiji vokalni izvođači sevdalinki u [[20. vijekstoljeće|20. stoljeću]]u kod nas su: [[Himzo Polovina]], [[Nedžad Salković]], [[Zaim Imamović]], [[Safet Isović]], [[Meho Puzić]], [[Zekerijah Đezić]] i [[Omer Pobrić]] a među najpoznatije vokalne izvođačice ubrajaju se: [[Beba Selimović]], [[Nada Mamula]], [[Zehra Deović]], [[Hanka Paldum]] i [[Silvana Armenulić]].
 
Iako je sevdalinka nerazdvojiv dio bošnjačke muzičkeglazbene i kulturne tradicije popularna je i kod ostalih bosanskih naroda. Tako je legendarna pjesma ''[[Emina (sevdalinka)|Emina]]'' djelo mostarskog [[pjesnik]]a [[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]], nastala po uzoru na sevdalinku, a jedan od najpopularnijih interpretatora sevdalinke je i [[Nedeljko Bilkić]]. Sevdalinka se kao osnova koristila i u sklopu posebnog muzičkog žanra druge polovine [[20. vijek]]astoljeća zvanog ''novokomponovana narodna muzika'', koji je mješao različite folklorne motive gotovo svih balkanskih naroda i regija.
 
Iako su je većinom izvodili tradicionalni bosanski pjevači narodne muzike, sevdalinka se znala probiti i do muzičara, koji ovom žanru tradicionalno ne pripadaju. Tako su tokom svoje bogate karijere sevdalinke snimali ili izvodili [[Josipa Lisac]] (legendarna izvedba sevdalinke "''Omer Beže''"), [[Ibrica Jusić]] (sa čitavim albumom sevdalinki, "''Amanet''" iz [[2003]]. godine), [[Jadranka Stojaković]] i [[Zdravko Čolić]], a sevdalinke su uzete i za osnovu nekoliko pjesama zagrebačkog kantautora [[Branimir Štulić|Johnnyja Štulića]] (njegov bend [[Azra]] je dobio ime po stihu iz sevdalinke "''Ja se zovem El Muhamed/Iz plemena starih Azra''".
 
[[1990te1990-ih|1990-ih godina]] ansambl [[Mostar Sevdah Reunion]] okuplja se u [[Mostar]]u i tokom ranih [[2000te|2000-ih]] snima u novoj verziji niz popularnih bosanskih sevdalinki, čime rade na njenoj širokoj popularizaciji na ''svjetskoj muzičkoj sceni''. Ansambl sarađujesurađuje sa velikanima etno-pjesme u regiji (npr. sa [[Esma Redžepova|Esmom Redžepovom]], [[Šaban Bajramović|Šabanom Bajramovićem]] i [[Ljiljana Buttler|Ljiljanom Buttler]]), te prima značajne nagrade, predstavljajući sevdalinku mnogim ljudima širom svijeta.
 
Mladi bosanskohercegovački muzičari nastavljaju bogatu tradiciju sevdaha, njegujući svoju tradicionalnu muziku. Treba istaknuti sljedeće: Damir Imamović trio, Etnotrans, Urban sevdah band...