Rječnik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 15:
Prvi engleski rječnik napisao je [[Robert Cawdrey]] 1604. godine, a zvao se ''A Table Alphabeticall''.
 
Prvi hrvatski rječnik bio je mali talijansko-hrvatski rječnik iz 1527. godine pod nazivom ''[[Talijansko-hrvatski rječnik Petra Lupisa Valentiana|Novo djelo koje podučava govoriti slavenski jezik]]'' (Opera nuova che insegna a parlare la lingua schiavonesca)autora Petra Lupisa Valentijana. Međutim, pravi početak [[Leksikografija#HrvLeks|hrvatske leksikografije]] označava peterojezični rječnik iz 1595. godine [[Faust Vrančić|Fausta Vrančića]] (''[[Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae|Rječnik pet najuglednijih europskih jezika – latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, hrvatskoga i mađarskoga]]''). Autor mu je [[Faust Vrančić]], izumitelj, leksikograf, biskup i polihistoričar, a izdan je 1595. godine. Bio je sličan mnogobrojnim rječnicima u to vrijeme, a sadržavao je otprilike 5 800 hrvatskih riječi.
Neki od ostalih poznatih rječnika tog razdoblja su Thesaurus linguae Illyricae Jakova Mikalje iz 1649., Dictionar ili réchi szlovenszke Jurja Habdelića iz 1670., Dizionario italiano, latino illyrico Ardelija Della Belle iz 1728., Gazophylacium seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium Ivana Belostenca iz 1740. (napisan mnogo ranije), Lexicon Latinum interpretatione Illyrica, Germanica et Hungarica locuples Franje Sušnika i Andrije Jambrešića iz 1742. godine, te mnogi drugi.
Rječnici iz perioda Hrvatskog narodnog preporoda su Njemačko-ilirski slovar Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića (1842.), Rječnik ilirsko-talijanski Dragutina Parčića (1858-), te Deutsch-kroatisches Wörterbuch i Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja Bogoslava Šuleka (1874.-1875.).