Inačica od 1. siječnja 2011. u 09:24 uredi EmausBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 148.338 edits m r2.6.4) (robot Dodaje: rw:Jimmy Carter ← Starija izmjena		Inačica od 17. veljače 2011. u 19:18 uredi ukloni ovu izmjenu El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.445 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 37: Jimmy Carter se rodio u gradu [[Plains]] u [[Georgia\|Georgiji]] kao najstariji od četvoro djece [[James Earl Carter\|Jamesa Earla]] i [[Lillian Carter]]. Otac mu se na porodičnoj farmi bavio uzgojem kikirikija, dok mu je majka radila kao bolničarka. Od nje će kasnije naslijediti [[liberalizam\|liberalne]] stavove u mnogim društvenim pitanjima. S druge strane je od porodice naslijedio [[Baptistička crkva\|baptističku]] vjeru, čiji će nauk kasnije snažno utjecati na njegove političke stavove. Mladi Jimmy se istakao u lokalnoj školi gdje je stekao sklonost prema čitanju, iako je imao uspjeha i u igranju košarke i američkog nogometa. Nakon završene srednje škole se upisao u [[Georgia Southwestern College]] te [[Georgia Institute of Technology]]. Školovanje je odlučio nastaviti u [[RMRatna mornarica SAD-a\|američkoj ratnoj mornarici]], te je 1946. diplomirao na Mornaričkoj akademiji u [[Annapolis]]u. Godinu dana ranije ga je sestra [[Ruth Stapleton Carter]] nagovorila da počne izlaziti sa svojom najboljom prijateljicom [[Rosalyn Smith]]. S njom se godinu dana kasnije vjenčao, a ona mu je rodila tri sina i kći. Redak 60: Carter je sklonost prema skretanju udesno pokazao i za vrijeme predsjedničkih izbora [[1972]]. godine. Nakon što je stranka, pod pritiskom mladih radikala, za svog kandidata izabrala lijevo orijentiranog [[George McGovern\|Georgea McGoverna]], Carter je izjavio da su njegovi stavovi previše radikalni za umjerene birače te da nikada neće biti izabran. Dijelom i zbog toga što su se takvo predviđanje ispostavilo ispravnim, Carter je godine [[1974]]. od [[Demokratski nacionalni odbor SAD\|Demokratskog nacionalnog odbora]] postavljen za šefa izborne kampanje te se smatra jednim od zaslužnim za preuzimanje dvije trećine mjesta u [[Kongres ~~SAD~~Sjedinjenih Američkih Država\|Kongresu]] - jedne od najblistavijih izbornih pobjeda u američkoj historiji. Carter je krajem [[1975]]. počeo pripreme da se natječe za predsjednika SAD. Na početku je bio relativno nepoznat i beznačajan kandidat, dijelom i zbog toga što je uživao reputaciju [[Konzervativizam\|konzervativca]] u stranci kojom su dominirali liberali, dodatno radikalizirani [[~~Afera~~ Watergate\|aferom Watergate]]. Međutim, iza sebe je relativno brzo pokupio podršku konzervativnih demokrata s Juga, dok su liberalni demokrati na Sjeveru bili podijeljeni između više kandidata. Podršku su mu dali i mediji, koje je osvojio svojim imageom zdravoseljačkog guvernera neokaljanog korupcijom u Washingtonu. Nakon što je osvojio demokratsku predsjedničku nominaciju 1976. godine, činilo se da ima lak zadatak protiv republikanskog kandidata i predsjednika Geralda Forda, koji je na položaj bio došao zahvaljujući aferi Watergate, te čiji je mandat obilježio rast [[inflacija\|inflacije]] i dramatični pad životnog standarda. Međutim, prednost u anketama se brzo istopila, dijelom zbog niza gafova, a dijelom zbog toga što je Ford, isto kao i on, uživao reputaciju umjerenjaka. Carter je na kraju ipak tijesno pobijedio. Redak 84: Problemi s kojima se suočio Carter postali su još gori kada je Carter [[22. listopada]] [[1979]]. iz humanitarnih razloga dozvolio prognanom iranskom šahu da dođe na liječenje u [[SAD]]. Iranski revolucionari su na to reagirali okupacijom američke ambasade u [[Teheran]]u koja je označila početak [[Iranska talačka kriza\|iranske talačke krize]]. Carter na tako bezočnu provokaciju globalne supersile nije znao odlučno odgovoriti. To je, između ostalog, ohrabrilo Sovjete da krajem [[1979]]. izvrše [[Sovjetsko-~~afganski~~afganistanski rat\|invaziju Afganistana]]. Taj događaj je predstavljao prekretnicu u hladnom ratu, s obzirom da se Carter uplašio za američke položaje u strateški važnom [[Indijski ocean\|Indijskom oceanu]] te odlučio napustiti pomirljivu politiku svojih protivnika. [[Datoteka:Carter Brezhnev sign SALT II.jpg\|mini\|lijevo\|250px\|Carter i sovjetski vođa [[Leonid Iljič Brežnjev]] potpisuju [[SALT II]].]]U znak protesta je najavio bojkot [[XXII. Olimpijske igre - Moskva 1980.\|Moskovske Olimpijade]], dok je njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost [[Zbigniew Brzezinski]] organizirao [[CIA]]-inu operaciju naoružavanja i obučavanja afganistanskih mudžahedina. [[CIA]] i druge američke obavještajne agencije su također intenzivirale aktivnosti u svrhu podrške antisovjetskom pokretu [[~~Solidarnošč\|~~Solidarnost]] u [[Poljska\|Poljskoj]]. Također je diskretno započet rad na obnovi oružanih snaga, kako bi se mogle suprotstaviti Sovjetima ukoliko hladni rat eskalira u otvoreni oružani obračun. Sve to, međutim, nije imalo nikakvog efekta na smanjenje Carterove nepopularnosti, a američki građani su, uz nestašica goriva izazvane novim naftnim šokom, [[1980]]. godine svjedočili i neuspjelom pokušaju spašavanja talaca u Iranu - još jednom dokazu da pod Carterovom administracijom SAD gubi status svjetske sile. Carter se iste godine odlučio ponovno natjecati za predsjednika. Prvo je morao dobiti nominaciju Demokratske stranke, pri čemu mu se kao prilično opasan protivnik pokazao liberalni senator [[Edward M. Kennedy]], brat ubijenog predsjednika [[John F. Kennedy\|Johna F. Kennedyja]]. Međutim, Carter je uspio izboriti nominaciju, koristeći Kennedyjevu upletenost u automobilsku nesreću 1969. godine u [[Chappaquiddick]]u. Carteru je mnogo veća opasnost stigla zdesna, od [[Republikanska stranka SAD\|republikanskog]] kandidata [[Ronald Reagan\|Ronalda Reagana]] koji je osvojio nominaciju svoje stranke i najavio radikalni zaokret udesno, odnosno ukidanje države blagostanja u korist neoliberalne politike temeljene na slobodnom tržištu te mnogo oštriji kurs prema Sovjetima u hladnom ratu. Srednju klasu, izmučenu inflacijom, nezaposlenošću, rastom kriminala, Reagan je pridobio najavom smanjenja poreza te relativno glatko pobijedio na izborima [[4. studenog]] [[1980]]. Redak 95: ==Nakon predsjedništva== Carter je nakon izbora 1980. po [[Ustav ~~SAD~~Sjedinjenih Američkih Država\|Ustavu SAD-a]] imao pravo natjecati se za još jedan mandat, ali to nije učinio. Njegov nasljednik Reagan se pokazao kao prilično uspješan i popularan predsjednik, a [[1984.]] je Carterovog potpredsjednika [[Walter Mondale\|Waltera Mondalea]] do nogu potukao na predsjedničkim izborima. Carter se umjesto politike okrenuo pisanju knjiga, pri čemu je osim memoara, pisao i poeziju te jedan historijski roman.

Jimmy Carter: razlika između inačica