Gerald Ford: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.4) (robot Dodaje: rw:Gerald R. Ford
Nema sažetka uređivanja
Redak 45:
 
 
Ford je diplomu pravnog fakulteta stekao godine [[1941]]., a potom primljen u advokatsku komoru Michigana. Ubrzo nakon toga je japanski [[napad na Pearl Harbor]] konačno uvukao SAD u [[rat]]. Ford je, kao i mnogi njegovi sunarodnjaci, tada odlučio sudjelovati u ratu te se priključio [[RMRatna mornarica SAD-a|mornaričkoj]] rezervi. Nakon jednogodišnje obuke je [[1943]]. godine poslan na nosač aviona ''[[USS Monterey]]'', a na [[Pacifik]]u je sudjelovao u mnogim teškim borbama protiv japanskih snaga. Od svega je ipak Fordu najteže iskustvo bila velika oluja u Filipinskom moru u [[Prosinac|prosincu]] [[1944]]. godine, prilikom koje su oštećeni mnogi američki brodovi, uključujući i ''Monterey''.
 
Ford je nakon toga premješten s Montereya, te je posljednje mjesece rata proveo na kopnu, daleko od ratnih događaja. Iz mornarice je demobiliziran u [[Veljača|veljači]] [[1946]]. godine. Njegovo ratno iskustvo je imalo veliki utjecaj na političke stavove. Nekoć gorljivi izolacionist se pretvorio u velikog [[Internacionalizam|internacionalista]], odnosno zagovornika što većeg sudjelovanja SAD u svjetskim zbivanjima.
Redak 52:
== Politička karijera ==
 
Ford je svoje stavove odlučio primijeniti u praksu tako što se aktivno uključio u lokalnu politiku Michigana kao član [[Republikanska stranka SAD|Republikanske stranke]], u to vrijeme duboko podijeljene na konzervativnu i izolacionističku, te liberalnu i internacionalističku frakciju. Predstavnik ovih prvih je bio [[Bartel J. Jonkman]], koji je u [[ZastupničkiKongres domSjedinjenih SADAmeričkih Država|Kongresu]] godinama bio zastupao Fordov izborni okrug.
 
Iako su mnogi držali da protiv veterana Jonkmana nema šanse, Ford je koristio svoju relativnu mladost i status heroja te počeo obilaziti lokalne farmere obećajući im da će pomusti njihove krave ukoliko bude izabran.
Redak 71:
== Potpredsjednik SAD ==
 
Ključni događaj u Fordovoj političkoj karijeri bilo je izbijanje [[Afera Watergate|afere Watergate]]. Godine [[1973]]. su mediji, a kasnije i specijalni istražitelji, razotkrili cijeli niz financijskih i drugih malverzacija vezanih uz najuži krug suradnika predsjednika Nixona.
 
Istraga je, između ostalih, razotkrila kako je potpredsjednik SAD-a [[Spiro Agnew]], u doba kada je bio guverner [[Maryland]]a, utajivao porez i prao novac. Suočen sa sudskim procesom i mogućnošću da završi u zatvoru, Agnew je [[10. listopada]] [[1973]]. podnio ostavku.
 
Time su SAD ostale bez potpredsjednika i Nixon je, po [[Ustav SADSjedinjenih Američkih Država|Ustavu SAD]], bio prisiljen imenovati zamjenu. Dva dana kasnije je izbor pao na [[Gerald Ford|Geralda Forda]] koji, dijelom zbog karaktera, dijelom zbog umjerenih političkih shvaćanja, u očima javnosti nije bio povezan s Nixonom, odnosno najkontroverznijim aspektima njegovog predsjedništva
 
Ford je [[27. studenog]] od strane [[Senat SAD|Senata]] potvrđen s 92 glasa "za" i 3 "protiv", dok je Zastupnički dom to učinio [[6. prosinca]] s 387 glasa "za" i 35 "protiv". Gerald Ford je istog dana položio zakletvu.
Redak 96:
Protest protiv Forda se odrazio i na kongresne izbore u novembru 1974. godine. Republikanski kandidati su hametice poraženi, a [[Demokratska stranka SAD|demokrati]] su po prvi put nakon dugo vremena stekli dvotrećinsku većinu u Zastupničkom domu Kongresa. Time su stekli mogućnost da zaobilaze predsjednički veto, te je Ford, izgubivši mogućnost da bilo kako utječe na rad Kongresa, ostatak mandata proveo kao jedan od političkih najslabijih predsjednika u historiji.
 
Ti su se izbori odrazili i na vijetnamski rat, s obzirom da su mnogi od novoizabranih kongresnika i senatora bili njegovi žestoki protivnici. U proljeće 1975. je [[Sjeverni Vijetnam]] poduzeo ofenzivu na Južni Vijetnam, a SAD više nisu bile u stanju intervenirati kako bi spasili svoje saveznike, a jedino što su učinili bilo je evakuacija vlastite ambasade iz [[Ho Ši Min (grad)|Saigon]]a. Time je formalno završio vijetnamski rat, a komunističke snage su poslije preuzele kontrolu nad [[Laos]]om i [[Kambodža|Kambodžom]]. Jedina ozbiljnija akcija vezana uz te događaje bio je neuspjeli pokušaj spašavanja mornara američkog ratnog broda ''[[USS Mayaguez]]'', zaplijenjenog od strane pobjedničkih [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] u Kambodži.
 
U drugim aspektima Fordova vanjska politika, zahvaljujući tome što je kao državni tajnik zadržan [[Henry Kissinger]], predstavljala je kontinuitet s onom Nixonovom. Nastavljen je [[detant]] sa [[SSSR|Sovjetskim Savezom]], a hladni rat ušao u jednu od svojih mirnijih faza. Sa SSSR-om je potpisani i [[Sporazumi iz Helsinkija]], na temelju kojih je u Europi ustanovljeno načelo o nepromjenljivosti granica, ali i obaveza poštivanja [[ljudska prava|ljudskih prava]]. Ford je nastavio i s politikom približavanja [[NR Kina|NR Kini]].