Otvori glavni izbornik

Promjene

,
U [[astronomija|astronomiji]], '''apsolutna magnituda''' je [[prividna magnituda]], ''m'', koju bi astronomski objekt imao da je na nekoj dogovorenoj standardnoj udaljenosti. Apsolutna magnituda omogućuje da se međusobno usporedi pravi sjaj različitih objekata neovisno o tome koliko su udaljeni.
 
Apsolutna magnituda koristi isti princio kao i prividna magnituda - razlika u sjaju od jedne magnitude znači omjer sjaja od ~2.512 (=10<sup>0.,4</sup>). Također, kao i prividna magnituda i apsolutna je magnituda broj koji ima to manju vrijednost što je objekt sjajniji, a to manju vrijednost što je objekt slabijega sjaja. Razlika u sjaju od 5 magnituda znači omjer u sjaju od točno 100. [[Mliječni Put]], na primjer, ima apsolutnu magnitudu od oko -20.,5, što znači da je [[kvazar]] s apsolutnom magnitudom od -25.,5 točno 100 puta manje sjajan od naše [[galaksija|galaksije]]. Kad bi naša galaktika i taj kvazar bili jednako udaljeni od [[Zemlja|Zemlje]], kvazar bismo na nebu vidjeli 100 puta sjajniji.
 
== Apsolutna magnituda za zvijezde i galaktike ('''''M''''') ==
'''Apsolutna magnituda''', ''M'', zvijezde ili galaktike je prividna magnituda koju bi imale da su 10 [[parsek]]a udaljene; apsolutna magnituda planeta (ili drugog tijela Sunčevog sustava) je prividna magnituda koju bi imalo da je 1 astronomsku jedinicu udaljeno i od [[Sunce|Sunca]] i od [[Zemlja (planet)|Zemlje]]. Apsolutna magnituda Sunca je +4.,83 u V traci (žuta) i +5.,48 u B traci (plava).
<!-- gornji dio nije prijevod sa engleskog -->
 
{{prijevod, zakomentirano}}
<!--
In stellar and galactic astronomy, the standard [[distance]] is 10 [[parsec|parsecsparsek]]a (aboutoko 32.616 [[lightsvjetlosna yeargodina|lightsvjetlosnih yearsgodina]], or 3&times;10<sup>14</sup> [[kilometre]]s). A star at ten parsecs has a parallax of 0.,1" (100 milli arc seconds).
 
In defining absolute magnitude it is necessary to specify the type of [[electromagnetic radiation]] being [[measurement|measured]]. When referring to total [[energy]] output, the proper term is '''bolometric magnitude'''. The dimmer an object (at a distance of 10 parsecs) would appear, the higher its absolute magnitude. The lower an object's absolute magnitude, the higher its [[luminosity]]. A [[mathematics|mathematical]] [[equation]] [[mathematical relation|relates]] apparent magnitude with absolute magnitude, via [[parallax]].
 
Many stars visible to the naked eye have an absolute magnitude which is capable of casting [[shadow]]s from a distance of 10 parsecs; [[Rigel]] (-7.,0), [[Deneb]] (-7.,2), [[Naos]] (-7.,3), and [[Betelgeuse]] (-5.,6).
 
For comparison, [[Sirius]] has an absolute magnitude of 1.,4 and the [[Sun]] has an absolute visual magnitude of 4.,83 (it actually serves as a reference point).
 
Absolute magnitudes for stars generally [[range]] from -10 to +17. The absolute magnitude for galaxies can be much lower (brighter). For example, the giant [[elliptical galaxy]] [[M87]] has an absolute magnitude of -22.
<!--
: [[Rigel]] has a visual magnitude of m<sub>V</sub>=0.18 and distance about 773 light-years.
:: M<sub>V<sub>Rigel</sub></sub> = 0.,18 + 5*log<sub>10</sub>(32.616/773) = -6.7
: [[Vega]] has a parallax of 0.,133", and an apparent magnitude of +0.,03
:: M<sub>V<sub>Vega</sub></sub> = 0.,03 + 5*(1 + log<sub>10</sub>(0.,133)) = +0.,65
: [[Alpha Centauri]] has a [[parallax]] of 0.,750" and an apparent magnitude of -0.,01
:: M<sub>V<sub>&alpha; Cen</sub></sub> = -0.,01 + 5*(1 + log<sub>10</sub>(0.750)) = +4.,37
-->
=== Prividna magnituda ===
 
pri čemu je:
* <math>m_{Sunce}\!\,</math> - prividna magnituda Sunca na udaljenosti od 1 AJ (i iznosi '''-26.,73''')
* <math>a\!\,</math> - geometrijski [[albedo]] tijela (broj između 0 i 1)
* <math>r\!\,</math> - promjer tijela
 
Mjesec:
* <math>a_{Mjesec}\!\,</math> = 0.,12
* <math>r_{Mjesec}\!\,</math> = 3476/2 km = 1738 km
: <math> H_{Mjesec} = m_{Sunce} - 5 \log_{10}\frac{ \sqrt { a_{Mjesec} } r_{Mjesec}}{d_0} = +0.,25\!\,</math>
 
=== Prividna magnituda ===
Apsolutna magnituda se može koristiti i kod proračuna prividne magnitude tijela u raznim uvjetima.
 
:<math>m = H + 2.,5 \log_{10}{(\frac{d_{BS}^2 d_{BO}^2}{p(\chi) d_0^4})}\!\,</math>
 
gdje je
 
Mjesec
: <math>H_{Mjesec}\!\,</math> = +0.,25
: <math>d_{OS}\!\,</math> = <math>d_{BS}\!\,</math> = 1 AJ
: <math>d_{BO}\!\,</math> = 384.,5 Mm = 2.,57 mau
 
: Koliko je sjaja pun Mjesec gledan sa Zemlje?
:: Pun Mjesec: <math>\chi\!\,</math> = 0, (<math>p(\chi)\!\,</math> &#8776; 2/3)
::: <math>m_{Mjesec} = 0.,25 + 2.,5 \log_{10}{(\frac{3}{2} 0.,00257^2)} = -12.,26\!\,</math>
::: (Stvarni podatak: -12.,7) Pun Mjesec reflektira 30% više svjetla u punoj fazi nego što to predviđa model [[savršeni difuzni reflektor|savršenog difuznog reflektora]]
:: Četvrt (pola Mjeseca obasjano Suncem): <math>\chi\!\,</math> = 90°, <math>p(\chi) \approx \frac{2}{3\pi}\!\,</math> (uz pretpostavku difuznog reflektora)
::: <math>m_{Mjesec} = 0.,25 + 2.,5 \log_{10}{(\frac{3\pi}{2} 0.,00257^2)} = -11.,02\!\,</math>
::: (Stvarni podatak: oko -11.0) Model difuznog reflektora je bolja aproksimacija za manje faze.