Holodomor: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 19:
Politika sveopće kolektivizacije koju je [[1929]]. uveo [[Staljin]] ne bi li tako potpomogao financiranje industrijalizacije zemlje, imala je katastrofalan učinak za poljoprivredu. Unatoč tome, [[1932]]. Staljin je za 44% podigao obaveznu kvotu ukrajinskog udjela u prinosu [[žito|žita]], što je značilo da ga neće biti dovoljno da bi se seljaci prehranili, jer po tadašnjem zakonu, žito iz [[kolhoz]]a se nije smjelo dijeliti među seljacima sve dok se nije napunila državna kvota koju je naložila Vlada.
 
[[Datoteka:Famine_Kharkov_1933.jpg|lijevodesno|mini|220px250px|Mrtvi ljudi na ulicama grada [[Harkiv]]a, 1933.]]
[[Datoteka:UkrFamine1933 SBUex2006.jpg|lijevodesno|mini|220px250px|Prezentacija događaja za vrijeme Holodomora u Ukrajini]]
Staljinova odluka i metode koje je koristio kako bi je izvršio, osudila je milijune seljaka na smrt glađu. Rukovodstvo [[Komunistička partija|Partije]], uz pomoć regularnih snaga i postrojbi tajne policije, vodilo je nemilosrdan iscrpljujući rat protiv seljaka koji su odbijali predati žito. Čak je i bezvrijedno zrno žita nasilu bilo [[Konfiskacija|konfiscirano]] u seoskim domaćinstvima. Bilo koji muškarac, žena ili dijete kojeg su uhvatili kako uzima makar šaku žita s kolektivne farme, mogao je, a najčešće je i bio, na mjestu strijeljan ili preseljen nekamo na Daleki istok. One, koji nisu izgledali dovoljno izgladnjeno, sumnjičili su da skrivaju zalihe.