Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Link na njemačku wikipediju |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 57:
== Nijemci u Jugoslaviji ==
Od oko 540.000 Nijemaca koliko ih je živjelo u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] do [[1941]]. godine, oko 95.000 se našlo u sklopu njemačkih, mađarskih i hrvatskih vojnih jedinica, a oko 245.000 Nijemaca je evakuirano u Njemačku prije nego što je Jugoslavija obnovljena pod [[Tito|Titovim]] režimom. U razdoblju od listopada 1944. do travnja 1945., preostalih oko 200.000 Nijemaca našlo se u Titovoj Jugoslaviji. Još od 1941. do [[1944]]. je u napadima [[partizani|partizana]] na njemačka naselja okrutno ubijeno oko 1.500 civila. U razdoblju od listopada 1944. do lipnja 1945. okrutno je
strijeljano ili na neki drugi način ubijeno oko 9.500 muškaraca i žena. Krajem 1944. oko 8.000 žena i 4.000 muškaraca deportirano je u SSSR. S iznimkom od oko 8.000 ljudi, preostalih oko 170.000 etničkih njemačkih civila (od djece do starijih osoba) je u razdoblju od 1945. do 1948. godine bilo otjerano u logore. Oko 51.000 žena, djece i staraca podleglo je bolestima, gladi, drugim nedaćama. Od ukupno oko 64.000 žrtava u Jugoslaviji u razdoblju od 1941. do 1948., oko 40.000 je dokumentirano imenom i prezimenom.<ref>Verbrechen an den Deutschen in Jugoslawien 1944-1948., Die Station eines Volkermordes, Donauschwäbische Kulturstiftung, München, [[1998]].; preveo [[Denis Detling]]</ref> [[Mirko Tepavac]], istaknuti partizanski i komunistički rukovodilac za [[Banat]], osobno je napisao da je jugoslavenska vlada "pobjednički samozadovoljno" izvršila pogrom i genocid nad njemačkom manjinom nakon rata.<ref>{{cite web|url=http://hrcak.srce.hr/file/62380| title=Josip Broz Tito i sudbina jugoslavenskih Nijemaca |publisher=[[Hrvatski institut za povijest]], Zagreb |author=Vladimir Geiger |date=2008 |accessdate=20. veljače 2011}}</ref> Neki od najpoznatijih logora za Nijemce nakon rata bili su [[sabirni logor Velika Pisanica]], [[sabirni logor Josipovac]], [[radni logor Valpovo]], [[Logor Knićanin (Rudolfsgnad)]] i [[logor Krndija]]<ref>[http://www.glas-koncila.hr/feljtoni/index.php/Neka%C5%BEnjeni_zlo%C4%8Dini_nad_Podunavskim_%C5%A0vabama Nekažnjeni zločini nad Podunavskim Švabama]</ref>
[[Nijemci u Hrvatskoj]] smanjeni su sa 98.990 pripadnika prema popisu stanovništva [[1931]]. na samo 10.114 [[1948]]., dakle ostao je samo 1 od 10 Nijemaca.<ref>[http://www.vojska.net/eng/armed-forces/croatia/about/population/ Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.]</ref>
Redak 214:
|}
== Analize događaja ==
[[Datoteka:GuentherZ 2005-06-25 2116 Unterretzbach Heimatdenkmal.jpg|desno|mini|
Profesor dr. [[Alfred de Zayas]] je nazvao progon Nijemaca genocidom i jednim od najvećih prešutnih zločina saveznika. U svojoj je izjavi rekao:<ref>Dr. Alfred de Zayas [http://www.meaus.com/Expulsion_of_Germans.html Expulsion of Germans, genocide against Germans]</ref>
<blockquote>"Kada sam bio student povijesti na harvardu 1970., nisam znao ništa o protjerivanju Nijemaca. Nijedan od mojih profesora povijesti nije smatrao taj događaj ni vrijednim spominjanja, a kamoli vrijednim istraživanja. Zanimljivo, o tom događaju nisam prvi put čuo na predavanju iz povijesti, nego na seminaru o pravilu ratovanja...Ubrzo sam otkrio da nije slučajnost što nema gotovo ništa napisano na engleskom o toj temi - ona je bila tabu...[[Nürnberški proces]] je odredio da je njemački politički vrh počinio ratne zločine i [[zločin protiv čovječnosti]] na temelju tih masovnih progona. Zbog toga je upravo i specifična anomalija da su se sami saveznici uključili u politiku progona mnogo većih razmjera od onih koje su počinili nacisti."</blockquote>
| |||