Razlika između inačica stranice »Halldór Laxness«

Dodana 7.003 bajta ,  prije 10 godina
dodatak
(dodatak)
fusnote = |
}}
'''Halldór Kiljan Laxness''' (rođen kao ''Halldór Guðjónsson''), ([[Reykjavik]], [[23. travnja]] [[1902]]. - Gljúfrasteinn kraj [[Mosfellsbær]]a, [[8. veljače]] [[1998]].), [[island]]ski književnik, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade]] za 1955. godinu. Njegovo najpoznatije djelo je pripovijetka "Islandsko zvono" u kojoj opisuje otpor Islanđana nasilnoj danskoj vlasti i nametanju protestantizma.
 
Najpoznatija djela su mu [[Islandsko zvono]], [[Samostalni ljudi]] i [[Atomska postaja]].
 
 
==Život i djelo==
 
Kada mu je bilo tri godine, njegova obitelj se preselila na farmu Laxness, otkud je je preuzeo svoj tzv. ''nom de plume'' tj. spisateljski pseudonim Laxness. Neosporni je majstor suvremene islandske fikcije i jedan od najistaknutijih romanopisaca dvadesetoga stoljeća.
 
Godine 1919. započeo je putovanje koje će mu oblikovati veći dio života. Nakon lutanja i pisanja po [[Skandinavija|Skandinaviji]], otišao je u [[Njemačka|Njemačku]], preobratio se na katolicizam te svom imenu dodao ime irskog mučenika [[sv. Kilian|sv. Kiliana]]. Potom je otišao u samostan u [[Luksemburg]] gdje je napisao svoj prvi roman, ''Pod Svetom planinom'' (''isl. Undir Helgahnúk'') ali ubrzo postaje razočaran asketskim životom.
 
Nakon povratka i kratkog predaha na Islandu, odlazi u [[Italija|Italiju]] gdje je piše o nezadovoljstvu crkvom i sve većim ljevičarskim sklonostima u djelu ''Veliki tkalac iz Kašmira'' (''isl. Vefarinn mikli frá Kasmír''), godine 1927. Kada je djelo došlo do Islanda bilo je veoma cijenjeno, no tada je Laxness već bio otišao u [[Kanada|Kanadu]] gdje je donio odluku okušati se u filmskoj industriji u [[Hollywood|Hollywoodu]], [[SAD]]. Tamo je napisao jedno od svojih najpoznatijih radova, scenario za ''Salka-Valka''. Tijekom ovog boravka u Americi za vrijeme [[Velika gospodarska kriza|Velike gospodarske krize]] 30-ih godina 20. stoljeća postao je simpatizer [[komunizam|komunizma]] i [[socijalizam|socijalizma]]. Dijelom pod utjecajem ''Upton Sinclair''a sa kojim se družio u [[Kalifornija|Kaliforniji]] piše knjigu sjajnih burleski i satiričnih eseja pod nazivom ''Pučka knjiga'' (''isl.Alþydubókin''), jednu u nizu mnogih utisaka sa putovanja po [[Rusija|Rusiji]], [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Našavši se stoga pred neminovnom [[deportacija|deportacijom]] iz SAD-a, ponovno odlazi u Europu.
 
Laxness uskoro toliko postaje zaokupljen [[komunistička partija|komunističkom partijom]] da je 1937. prisustvovao nemilosrdnim čistkama i političkim suđenjima u [[Moskva|Moskvi i namjerno ih pogrešno interpretirao u svojim spisima da ne bi na bilo koji način ocrnio sustav u koji je polagao svu nadu i povjerenje. Većina Laxnessovih djela za vrijeme njegovih komunističkih dana odražava svakodnevni život na Islandu, često sa slabo prikrivenim autobiografskim detaljima. Roman [[Samostalni ljudi|Samostalni(nezavisni) ljudi]] (''isl. Sjálfstætt fólk'') opisuje težak život kojim su živjeli [[Islanđani]], naročito obični ljudi na farmama i ribarskim naseljima. Velika većina Islanđana je kritizirala i osporavala njegova opažanja, ali njihove su pritužbe često bile potaknute nacionalnim ponosom i nevoljkošću da se obznani relativna zaostalost Islanda.
 
Još jedna tragična i ironična slika islandskog društva, ovaj put smještena u 18. st. je dočarana u njegovoj najpoznatijoj knjizi [[Islandsko zvono]] (''isl. Íslandsklukkan''). Ova trilogija, čija je radnja smještena dijelom na Islandu a dijelom u [[Danska|Danskoj]] je objavljena u periodu od 1943. do 1946. i prikazuje otpor Islanđana nasilnoj danskoj vlasti i nametanju [[protestantizam|protestantizma]]. To je nacionalni obiteljski roman u rangu sa Forsyteima (''The Forsyte Saga''), [[Glembajevi|Glembajevima]] i Buddenbrukovima (''Buddenbrooks'').
Njegova druga dva važna romana zasnovana na životu na Islandu su ''Atomska postaja'' (''isl.Atómstöðin'') objavljen 1948. i ''Ribe mogu pjevati''(Riblji koncert) (''isl. Brekkukotsannáll'') iz 1957. U djelu Atomska postaja suprotstavlja se štetnom utjecaju isprva britanske, a potom i američke vojne prisutnosti na Islandu za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog rata]] nakon čega je 1946. odlučeno da SAD osnuje vojnu bazu u [[Keflavík]]u na 99 godina. Jasno prikazuje sukob političkih ideologija i opasnost od proliferacije nuklearnog oružja.
 
Laxness je pripovjedač, strasno angažiran i kao pisac i kao čovjek, kritičar i esejist i zasigurno najistaknutije ime suvremene islandske književnosti. Majstor je simboličke epike i književnik koji je nakon dugih godina eksperimentiranja našao svoj izraz u tradiciji komunikativnog realizma. Glavna odlika njegovih opsežno zasnovanih romana leži u odličnom poznavanju ljudske naravi, snazi fantazije i često humoristički obojenom stilu.
Jedan je od najpopularnijih pisaca Sjevera i prevođen na više od 30 jezika.
 
Do 1962., Laxness se već bio davno vratio u Reykjavik, točnije 20-ak km udaljeni Gljúfrasteinn, Mosfellsdalur sve do svoje smrti. Očito zasićen iskustvima sa ekstremizmom na obje strane spektra, 1963. je napisao ''Skáldatími'', gdje poriče sve što je ikada napisao uzdižući komunizam [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Umjesto toga je pokazao zainteresiranost za vrstu filozofskog [[Taoizam|Taoizma]] te je i tijekom slijedećih 25 godina nastavio je podjednako kvalitetno pisati.
 
Ženio se dva puta, a drugi brak je bio sa ''Auður Sveinsdóttir''. Imao je 4 djece. Umro je godine 1998. u dobi od 95 godina.
 
 
 
== Djela ==
* [[Samostalni ljudi]]
* [[Islandsko zvono]]
* [[Ponovno nađeni raj]]
 
* 1919 Barn náttúrurnar
{{Mrva-nobel-književnost}}
 
* 1923 Nokkrar sögur
 
* 1924 Undir Helgahnúk
 
* 1925 Kaþólsk viðhorf
 
* 1927 Vefarinn mikli frá Kasmír (Roman)
 
* 1929 Alþýðubókin (Eseji)
 
* 1930 Kvæðakver (Poezija)
 
* 1931 Þú vínviður hreini + 1932 Fuglinn í fjörunni (Roman) (Salka Valka)
 
* 1933 Í austurvegi (Reportaža) / Fótataka manna (Priče)
 
* 1934 Straumrof (Dramska produkcija)
 
* 1934 Sjálfstætt fólk I + 1935 Sjálfstætt fólk II (Romani)
 
* 1937 Dagleið á fjöllum (Eseji)
 
* 1938 Gerska æfintýrið (Reportaža)
 
* 1937 Ljós heimsins + 1938 Höll sumarlandsins + 1939 Hús skáldsins + 1940 Fegurð himinsins (Romani)
 
* 1942 Sjö töframenn (Priča) / Vettvángur dagsins (Eseji)
 
* 1943 Íslandsklukkan + 1944 Hið ljósa man + 1946 Eldur í Kaupinhafn (Romani)
 
* 1946 Sjálfsagðir hlutir (Eseji)
 
* 1948 Atómstöðin (Roman)
 
* 1950 Snæfríður Islandssól (Dramska produkcija) / Reisubókarkorn (Eseji)
 
* 1952 Gerpla (Roman) / Heiman eg fór
 
* 1954 Þættir (Priče) / Silfurtúnglið (Dramska produkcija)
 
* 1955 Dagur í senn (Eseji)
 
* 1957 Brekkukotsannáll (Roman)
 
* 1959 Gjörningabók (Eseji)
 
* 1960 Paradísarheimt (Roman)
 
* 1962 Strompleikurinn (Drama) / Prjónastofan Sólin (Drama)
 
* 1963 Skáldatími (Eseji)
 
* 1964 Sjöstafakverið (Priče)
 
* 1965 Upphaf mannúðarstefnu (Eseji)
 
* 1966 Dúfnaveislan (Drama)
 
* 1967 Íslendingaspjáll (Eseji)
 
* 1968 Kristnihald undir Jökli (Roman)
 
* 1969 Vínlandspúnktar (Eseji)
 
* 1970 Úa (Drama) / Innansveitarkronika (Roman)
 
* 1972 Yfirskygðir staðir (Eseji) / Norðanstúlkan (Drama) / Skeggræður gegnum tíðina (Eseji) / Guðsgjafaþulan (Roman) / Af skáldum (Eseji)
 
* 1974 Þjóðhátíðarrolla (Eseji)
 
* 1975 Í túninu heima (Memoari I)
 
* 1976 Úngur eg var (Memoari II)
 
* 1978 Sjömeistarasagan (Memoari III)
 
* 1980 Grikklandsárið (Memoari IV)
 
* 1981 Við heygarðshornið (Eseji)
 
* 1982 Bráðum kemur betri tíð... (Zbirka)
 
* 1984 Og árin líða (Eseji)
 
* 1986 Af mennigarástandi (Eseji)
 
* 1987 Dagar hjá múnkum (Memoari)
 
 
 
 
{{Nobelova nagrada za književnost}}
 
 
{{GLAVNIRASPORED:Laxness, Halldór }}
159

uređivanja