Razlika između inačica stranice »Halldór Laxness«

m
bez sažetka
(dodatak)
m
==Život i djelo==
 
Kada mu je bilo tri godine, njegova obitelj se preselila na farmu Laxness, otkud je je preuzeo svoj tzv. ''nom de plume'' tj. spisateljski pseudonim Laxness. Neosporni je majstor suvremene islandske fikcije i jedan od najistaknutijih romanopisaca dvadesetoga stoljeća.
 
Godine 1919. započeo je putovanje koje će mu oblikovati veći dio života. Nakon lutanja i pisanja po [[Skandinavija|Skandinaviji]], otišao je u [[Njemačka|Njemačku]], preobratio se na katolicizam te svom imenu dodao ime irskog mučenika [[sv. Kilian|sv. Kiliana]]. Potom je otišao u samostan u [[Luksemburg]] gdje je napisao svoj prvi roman, ''Pod Svetom planinom'' (''isl. Undir Helgahnúk'') ali ubrzo postaje razočaran asketskim životom.
Nakon povratka i kratkog predaha na Islandu, odlazi u [[Italija|Italiju]] gdje je piše o nezadovoljstvu crkvom i sve većim ljevičarskim sklonostima u djelu ''Veliki tkalac iz Kašmira'' (''isl. Vefarinn mikli frá Kasmír''), godine 1927. Kada je djelo došlo do Islanda bilo je veoma cijenjeno, no tada je Laxness već bio otišao u [[Kanada|Kanadu]] gdje je donio odluku okušati se u filmskoj industriji u [[Hollywood|Hollywoodu]], [[SAD]]. Tamo je napisao jedno od svojih najpoznatijih radova, scenario za ''Salka-Valka''. Tijekom ovog boravka u Americi za vrijeme [[Velika gospodarska kriza|Velike gospodarske krize]] 30-ih godina 20. stoljeća postao je simpatizer [[komunizam|komunizma]] i [[socijalizam|socijalizma]]. Dijelom pod utjecajem ''Upton Sinclair''a sa kojim se družio u [[Kalifornija|Kaliforniji]] piše knjigu sjajnih burleski i satiričnih eseja pod nazivom ''Pučka knjiga'' (''isl.Alþydubókin''), jednu u nizu mnogih utisaka sa putovanja po [[Rusija|Rusiji]], [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Našavši se stoga pred neminovnom [[deportacija|deportacijom]] iz SAD-a, ponovno odlazi u Europu.
 
Laxness uskoro toliko postaje zaokupljen [[komunistička partija|komunističkom partijom]] da je 1937. prisustvovao nemilosrdnim čistkama i političkim suđenjima u [[Moskva|Moskvi]] i namjerno ih pogrešno interpretirao u svojim spisima da ne bi na bilo koji način ocrnio sustav u koji je polagao svu nadu i povjerenje. Većina Laxnessovih djela za vrijeme njegovih komunističkih dana odražava svakodnevni život na Islandu, često sa slabo prikrivenim autobiografskim detaljima. Roman [[Samostalni ljudi|Samostalni(nezavisni) ljudi]] (''isl. Sjálfstætt fólk'') opisuje težak život kojim su živjeli [[Islanđani]], naročito obični ljudi na farmama i ribarskim naseljima. Velika većina Islanđana je kritizirala i osporavala njegova opažanja, ali njihove su pritužbe često bile potaknute nacionalnim ponosom i nevoljkošću da se obznani relativna zaostalost Islanda.
 
Još jedna tragična i ironična slika islandskog društva, ovaj put smještena u 18. st. je dočarana u njegovoj najpoznatijoj knjizi [[Islandsko zvono]] (''isl. Íslandsklukkan''). Ova trilogija, čija je radnja smještena dijelom na Islandu a dijelom u [[Danska|Danskoj]] je objavljena u periodu od 1943. do 1946. i prikazuje otpor Islanđana nasilnoj danskoj vlasti i nametanju [[protestantizam|protestantizma]]. To je nacionalni obiteljski roman u rangu sa Forsyteima (''The Forsyte Saga''), [[Glembajevi|Glembajevima]] i Buddenbrukovima (''Buddenbrooks'').
159

uređivanja