Halldór Laxness: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodatak |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 31:
==Život i djelo==
Kada mu je bilo tri godine, njegova obitelj se preselila na farmu Laxness, otkud
Godine 1919. započeo je putovanje koje će mu oblikovati veći dio života. Nakon lutanja i pisanja po [[Skandinavija|Skandinaviji]], otišao je u [[Njemačka|Njemačku]], preobratio se na katolicizam te svom imenu dodao ime irskog mučenika [[sv. Kilian|sv. Kiliana]]. Potom je otišao u samostan u [[Luksemburg]] gdje je napisao svoj prvi roman, ''Pod Svetom planinom'' (''isl. Undir Helgahnúk'') ali ubrzo postaje razočaran asketskim životom.
Redak 37:
Nakon povratka i kratkog predaha na Islandu, odlazi u [[Italija|Italiju]] gdje je piše o nezadovoljstvu crkvom i sve većim ljevičarskim sklonostima u djelu ''Veliki tkalac iz Kašmira'' (''isl. Vefarinn mikli frá Kasmír''), godine 1927. Kada je djelo došlo do Islanda bilo je veoma cijenjeno, no tada je Laxness već bio otišao u [[Kanada|Kanadu]] gdje je donio odluku okušati se u filmskoj industriji u [[Hollywood|Hollywoodu]], [[SAD]]. Tamo je napisao jedno od svojih najpoznatijih radova, scenario za ''Salka-Valka''. Tijekom ovog boravka u Americi za vrijeme [[Velika gospodarska kriza|Velike gospodarske krize]] 30-ih godina 20. stoljeća postao je simpatizer [[komunizam|komunizma]] i [[socijalizam|socijalizma]]. Dijelom pod utjecajem ''Upton Sinclair''a sa kojim se družio u [[Kalifornija|Kaliforniji]] piše knjigu sjajnih burleski i satiričnih eseja pod nazivom ''Pučka knjiga'' (''isl.Alþydubókin''), jednu u nizu mnogih utisaka sa putovanja po [[Rusija|Rusiji]], [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Našavši se stoga pred neminovnom [[deportacija|deportacijom]] iz SAD-a, ponovno odlazi u Europu.
Laxness uskoro toliko postaje zaokupljen [[komunistička partija|komunističkom partijom]] da je 1937. prisustvovao nemilosrdnim čistkama i političkim suđenjima u [[Moskva|Moskvi]] i namjerno ih pogrešno interpretirao u svojim spisima da ne bi na bilo koji način ocrnio sustav u koji je polagao svu nadu i povjerenje. Većina Laxnessovih djela za vrijeme njegovih komunističkih dana odražava svakodnevni život na Islandu, često sa slabo prikrivenim autobiografskim detaljima. Roman [[Samostalni ljudi|Samostalni(nezavisni) ljudi]] (''isl. Sjálfstætt fólk'') opisuje težak život kojim su živjeli [[Islanđani]], naročito obični ljudi na farmama i ribarskim naseljima. Velika većina Islanđana je kritizirala i osporavala njegova opažanja, ali njihove su pritužbe često bile potaknute nacionalnim ponosom i nevoljkošću da se obznani relativna zaostalost Islanda.
Još jedna tragična i ironična slika islandskog društva, ovaj put smještena u 18. st. je dočarana u njegovoj najpoznatijoj knjizi [[Islandsko zvono]] (''isl. Íslandsklukkan''). Ova trilogija, čija je radnja smještena dijelom na Islandu a dijelom u [[Danska|Danskoj]] je objavljena u periodu od 1943. do 1946. i prikazuje otpor Islanđana nasilnoj danskoj vlasti i nametanju [[protestantizam|protestantizma]]. To je nacionalni obiteljski roman u rangu sa Forsyteima (''The Forsyte Saga''), [[Glembajevi|Glembajevima]] i Buddenbrukovima (''Buddenbrooks'').
| |||