Inačica od 20. veljače 2011. u 20:29 uredi Mediterranean (razgovor \| doprinosi) 159 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 21. veljače 2011. u 03:25 uredi ukloni ovu izmjenu Mediterranean (razgovor \| doprinosi) 159 edits m dodatak Novija izmjena →
Redak 19: djeca = \| djela = \| nagrade = ~~[[Datoteka:Nobel prize medal.svg\|20px]]~~ [[Nobelova nagrada za književnost]] 1955.]] \| potpis = \| web = \| fusnote = \| }} '''Halldór Kiljan Laxness''' (rođen kao ''Halldór Guðjónsson''), ([[Reykjavik]], [[23. travnja]] [[1902]]. - Gljúfrasteinn kraj ~~[[Mosfellsbær]]a~~Mosfellsbæra, [[8. veljače]] [[1998]].), [[island]]ski književnik, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost\|Nobelove nagrade]] za književnost]] 1955. ~~godinu~~godine. Neosporni je majstor suvremene islandske fikcije i jedan od najistaknutijih romanopisaca dvadesetoga stoljeća. Najpoznatija njegova djela su mu ''[[Islandsko zvono]]'', ''[[Samostalni ljudi]]'' i ''[[Atomska postaja]]''. ==~~Život~~Djetinjstvo i ~~djelo~~mladost== Kada mu je bilo tri godine, njegova se obitelj se(otac ''Guðjón Helgason'' i majka ''Sigríður Halldórsdóttir'') preselila na farmu ''Laxness'' u blizini mjesta [[Mosfellsbær]], otkud je kasnije preuzeo svoj tzv. ''nom de plume'' tj. spisateljski pseudonim ''Laxness''. Njegov prvi članak bio je objavljen u novinama ''[[Morgunblaðið]]'' kada je imao samo 14 godina, a svoju prvu knjigu ''Dijete prirode'' (''isl. Barn náttúrurnar'') napisao je sa 17. Putovao je mnogo, živeći na Europskom kontinentu nakon [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] i posjećujući Rusiju za vrijeme [[Josif Staljin\|Staljina]], Ameriku neposredno prije Velike krize i [[Indija\|Indiju]] za [[Džavaharlal Nehru\|Nehrua]]. Godine 1919. započeo je putovanje koje će mu oblikovati veći dio života. Nakon lutanja i pisanja po [[Skandinavija\|Skandinaviji]], otišao je u [[Njemačka\|Njemačku]], preobratio se na katolicizam te svom imenu dodao ime irskog mučenika [[sv. Kilian\|sv. Kiliana]]. Potom je otišao u samostan u [[Luksemburg]] gdje je napisao svoj prvi roman, ''Pod Svetom planinom'' (''isl. Undir Helgahnúk'') ali ubrzo postaje razočaran asketskim životom. ▼ ==Najbolje godine stvaralaštva== ▲Godine 1919. započeo je putovanje koje će mu oblikovati veći dio života. Nakon lutanja i pisanja po [[Skandinavija\|Skandinaviji]], otišao je u [[Njemačka\|Njemačku]], preobratio se na katolicizam te svom imenu dodao ime irskog mučenika [[sv. Kilian\|sv. Kiliana]]. Potom je otišao ~~u samostan~~ u [[Luksemburg]] u samostan ''St. Maurice et St. Maur'' u Clervauxu gdje je napisao svoj prvi roman, ''Pod Svetom planinom'' (''isl. Undir Helgahnúk'') ali ubrzo postaje razočaran asketskim životom. Nakon povratka i kratkog predaha na Islandu, odlazi u [[Italija\|Italiju]] gdje je piše o nezadovoljstvu crkvom i sve većim ljevičarskim sklonostima u djelu ''Veliki tkalac iz Kašmira'' (''isl. Vefarinn mikli frá Kasmír''), godine 1927. Kada je djelo došlo do Islanda bilo je veoma cijenjeno, no tada je Laxness već bio otišao u [[Kanada\|Kanadu]] gdje je donio odluku okušati se u filmskoj industriji u [[Hollywood\|Hollywoodu]], [[SAD]]. Tamo je napisao jedno od svojih najpoznatijih radova, scenario za ''Salka-Valka''. Tijekom ovog boravka u Americi za vrijeme [[Velika gospodarska kriza\|Velike gospodarske krize]] 30-ih godina 20. stoljeća postao je simpatizer [[komunizam\|komunizma]] i [[socijalizam\|socijalizma]]. Dijelom pod utjecajem ''Upton Sinclair''a sa kojim se družio u [[Kalifornija\|Kaliforniji]] piše knjigu sjajnih burleski i satiričnih eseja pod nazivom ''Pučka knjiga'' (''isl.Alþydubókin''), jednu u nizu mnogih utisaka sa putovanja po [[Rusija\|Rusiji]], [[Zapadna Europa\|Zapadnoj Europi]] i [[Južna Amerika\|Južnoj Americi]]. Našavši se stoga pred neminovnom [[deportacija\|deportacijom]] iz SAD-a, ponovno odlazi u Europu. Line 47 ⟶ 53: Jedan je od najpopularnijih pisaca Sjevera i prevođen na više od 30 jezika. Do 1962., Laxness se već bio davno vratio u Reykjavik, točnije 20-ak km udaljeni Gljúfrasteinn, Mosfellsdalur sve do svoje smrti. Očito zasićen iskustvima sa ekstremizmom na obje strane spektra, 1963. je napisao ''Skáldatími'', gdje poriče sve što je ikada napisao uzdižući komunizam [[Sovjetski Savez\|Sovjetskog Saveza]]. Umjesto toga je pokazao zainteresiranost za vrstu filozofskog [[Taoizam\|Taoizma]] te je i tijekom slijedećih 25 godina nastavio je podjednako kvalitetno pisati.▼ ==Jesen života== ▲Do 1962., Laxness se već bio davno vratio u Reykjavik, točnije 20-ak km udaljeni [[Gljúfrasteinn,]] u dolini ''Mosfellsdalur'' sve do svoje smrti. Očito zasićen iskustvima sa ekstremizmom na obje strane spektra, 1963. je napisao ''Skáldatími'', gdje poriče sve što je ikada napisao uzdižući komunizam [[Sovjetski Savez\|Sovjetskog Saveza]]. Umjesto toga je pokazao zainteresiranost za vrstu filozofskog [[Taoizam\|Taoizma]] te je i tijekom slijedećih 25 godina nastavio je podjednako kvalitetno pisati. Ženio se dva puta, a drugi brak je bio sa ''Auður Sveinsdóttir''. Imao je 4 djece. Umro je godine 1998. u dobi od 95 godina.

Halldór Laxness: razlika između inačica