Juraj IV. Zrinski: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Juraj IV. Zrinski (konjanik).JPG|mini|230px|Jedini sačuvani prikaz lika Jurja IV. Zrinskog (1549-1603) kao konjanika]]
'''Juraj (IV.) Zrinski''' (na [[Mađarski jezik|mađarskom]]: [[Zrínyi IV. György]]): [[13. travnja]] [[1549]]. - [[Vép]] kod Szombáthelyja, Mađarska, [[4. svibnja]] [[1603]].), hrvatski velikaš iz obitelji [[Knezovi Zrinski|Zrinski]].
 
Line 10 ⟶ 11:
 
Još od rane mladosti prihvatio je ideje reformacije u katoličkoj crkvi, odnosno protestantizam, i u hrvatske župe dovodio luteranske svećenike. To je izazvalo revolt katoličkih svećenika i pučanstva, većinom odanog rimskom papi.
[[Datoteka:Nedelišće (grb).gif|thumb|desno|200px|Simbol knjige u starinskom tiskarskom stroju iz doba Zrinskog nalazi se u grbu Nedelišća]]
[[Datoteka:Tripartitum 1574.jpg|thumb|lijevo|170px|Naslovna stranica "Decretuma" kojeg je 1574. dao tiskati Juraj Zrinski]]
Početkom sedamdesetih godina šesnaestog stoljeća Juraj Zrinski je osnovao tiskaru u [[Nedelišće|Nedelišću]], mjestu udaljenom nekoliko kilometara od [[Čakovec|Čakovca]]. Pozvao je, naime, austrijskog tiskara i grafičara poljsko-švicarskog porijekla Rudolfa Hoffhaltera, koji je u Nedelišću postavio tiskarski stroj. Godine 1574. na njemu je tiskana prva i najstarija sačuvana knjiga na kajkavskom narječju hrvatskog jezika poznata pod nazivom "Decretum tripartitum", koju je za tisak priredio varaždinski notar Ivanuš Pergošić. To je zapravo bio prijevod mađarskog originala te knjige pravnih propisa, čiji je autor István Verböczy.
 
Osim "Decretuma" u Nedelišću su tiskane i druge knjige, među kojima tri knjige beličkog župnika Mihajla Bučića: "Novi zakon", "Kerstjanski nauk" i "Contra praensentiam corporis et sanguinis Christi in sacramento Eucharistiae". Većina knjiga izdanih u nedelišćanskoj tiskari netragom je nestala, poglavito nakon što je zaustavljeno širenje protestantizma i vraćeno katoličanstvo. Tiskara je, prema nekim izvorima, radila u Nedelišću sve do 1586. godine.
[[Datoteka:Nedelišće (grb).gif|thumb|desno|200px|Simbol knjige u starinskom tiskarskom stroju iz doba Zrinskog nalazi se u grbu Nedelišća]]
 
Premda zaokupljen knjigama i luteranstvom, ratovao je Juraj, kao i njegovi preci i potomci, protiv Turaka. Tako je početkom 1572. godine s oko 3000 konjanika i pješaka poduzeo vojni pohod na istok, u Slavoniju, gdje su [[Turci|Osmanlije]] učvrstili svoju vlast. Prema turskim izvorima, Hrvati su poharali i spalili više sela u ondašnjem Požeškom sandžaku, te odnijeli znatan ratni plijen, ponajviše stoku. U analima je zabilježena i velika Jurjeva pobjeda nad Turcima godine 1587., kada je u močvarnom području kod mađarskog mjesta Kacsorlak, sjeverno od Velike Kaniže (mađ.[[Nagykanizsa]]), poginulo oko 2000 Turaka, 1000 ih je zarobljeno, a kao ratni plijen je, između ostalog, ulovljeno oko 1100 konja.