Letoon: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Ksantos sa svetištem Letoon |slika = Letoon tempel axb01.jpg |godina = 1988. <small>(12. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturn... |
m povijest |
||
Redak 9:
|država = {{ZD|T|TUR}}
}}
'''Letoon''' ([[grčki]]: Λητώον - Lētōon; [[latinski]]: ''Letoum'') je [[grčki hram]] posvećen [[Leta|Leti]] u [[antika|antičkoj]] [[Licija|Liciji]], 8 km južno od grčkog grada [[Ksantos]]a, uz rijeku Ksantos<ref>Prema [[Strabo|Strabu]], xiv.2.2 i 3.6.</ref>. Letoon se danas nalazi između gradova [[Kaş]] i [[Fethiye]] u [[Turska|turskoj]] pokrajini [[Antalija|Antaliji]]. Letoon je, zajedno s obližnjim gradom Ksantosom, upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 1988. godine.
==Povijest==
[[Datoteka:Letoon templeApollo 583.jpg|mini|lijevo|<center>Ostaci Apolonovog hrama]]
[[Datoteka:Letoon templeApollo 577.jpg|mini|lijevo|<center>Mozaik iz Apolonovog hrama]]
[[Datoteka:Letoon plan.jpg|mini|<center>Karta Letoona]]
Letoon nikada nije bio stalno naseljenim mjestom, ali je bio važno vjersko i hodočasničko mjesto Licijaca još u 6. stoljeću pr. Kr., dva stoljeća prije [[Helenizam|helenističkih]] grčkih utjecaja. U najranijem dobu, ovo svetište je najvjerojatnije bilo posvećeno licijskoj božici [[Eni Mahanahani]], koju je u duhu helenizma zamijenio kult Lete i njezine djece, blizanaca [[Apolon]]a i [[Artemida|Artemide]].
[[Apijan iz Aleksandrije|Apijan]] navodi kako je [[Mitridat IV. Pontski]], kralj [[Pont]]a, prilikom opsade licijskog grada Patare namjeravao posijeći drveća u svetom vrtu Letoona. No, nakon upozorenja koje mu je došlo tijekom noćne more, odustao je od tog svetogrđa<ref>Apijan, ''Mithridates'', 27., prema navodu T. R. Brycea u "The Arrival of the Goddess Leto in Lycia", Historia: Zeitschrift für Alte Geschichte, 321. (1983:1-13). str. 3. i 9.</ref>.
Osnove helenističkog hrama posvećanog Leti i njezinoj djeci iskopao je njemački [[arheolog]] H. Metzger 1962. godine<ref>H. Metzger, "Fouilles du Létôon de Xanthe (1962-65)", Revue </ref>. Osim monumentalnih ruševina, arheolozi su pronašli i tzv. "Letonsku trojeznicu", ploču s natpisom na tri jezika: [[licijski|licijskom]], [[grčki|grčkom]] i [[aramejski|aramejskom]]. ▼
Ovo svetište je bilo važno tijekom cijelog rimskog razdoblja, kada je izgrađena velika [[stoa]], maleno [[kazalište]] i [[Nimfe]]um iz [[Hadrijan]]ovog doba koji je izgrađen na svetom izvoru koji je bio osnov Letinog kulta. Tijekom [[Ranokršćanstvo|ranokršćanstva]] ovdje je podignuta [[crkva]] od kamena koje je skinuto sa svetišta. Crkva i cijeli lokalitet su napušteni od 7. stoljeća nakon arapskog osvajanja.
▲Od 1962. godine na ovom lokalitetu iskapaju francuski arheolozi. Osnove helenističkog hrama posvećanog Leti i njezinoj djeci (slika desno) iskopao je njemački [[arheolog]] H. Metzger 1962. godine<ref>H. Metzger, "Fouilles du Létôon de Xanthe (1962-65)", Revue </ref>. Osim monumentalnih ruševina, arheolozi su pronašli i tzv. "Letonsku trojeznicu" iz 358. pr. Kr. (kada je vladao [[Perzijsko Carstvo|perzijski]] vladar [[Artakserkso III.]]), ploču s natpisom na tri jezika: [[licijski|licijskom]], [[grčki|grčkom]] i [[aramejski|aramejskom]]. Ova ploča je odigrala ključnu ulogu u dešifriranju [[licijski|licijskog jezika]], a danas se nalazi u Muzeju u Fethiyeu. Pored nje u Letoonu se nalaze i drugi licijski natpisi koji su preteški da bi se micali s lokacije.
==Izvori==
{{Commons|Letoon}}▼
{{izvori}}
* Jacques DesCourtils, ''Guide de Xantos et du LETOON'', Istanbul, Ege Yayınları 2003., ISBN 975-8070-54-1
* Erik Hansen, ''Le temple de Léto au LETOON de Xanthos'', arheološka revija 1991., str. 323.-340.
== Vanjske poveznice ==
▲{{Commons|Letoon}}
* [http://www.xanthos-letoon.org Službene stranice francuske arheološke mijsije u Ksantosu i Letoonu] {{fr icon}}
* [http://www.xanthos.hst.ulaval.ca/eng/index_eng.html Kanadska epigrafska misija] {{en icon}} {{fr icon}}
| |||