Ivan Crni: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Tsar Jovan Nenad monument.jpg|mini|desno|250px|Spomenik Ivanu Crnom u Subotici.]]
[[Datoteka:Serbia1526.png|mini|desno|250px|Teritorij pod upravom Ivana Crnog i njegovog vojskovođe Radoslava Čelnika]]
'''Ivan Crni''' odnosno '''Ivan Nenad''' (oko [[1492.]], pretpostavlja se kod [[Lipovo|Lipova]] - [[26. srpnja]] [[1527.]] kod [[Tornjoš]]a) (srp. ''Јован Ненад/Jovan Nenad'', mađ. ''Fekete Iván'', nje. ''Johann Nenad''<ref>{{de icon}} [http://www.drustvosns.org/nemacka%20manjina/tekst/deutsche%20in%20der%20vojvodina.html Gesellschaft für serbisch-deutsche Zusammenarbeit] Deutsche in der Vojvodina - Die Ansiedlung der Deutschen in der Batschka </ref>) je bio vođa kratkovjeke državine na području južne [[Ugarska|Ugarske]].
 
Proslavio se uspješnim otporom [[Tursko Carstvo|turskoj invaziji]]. Dok su ugarski krajevi zapadno od prostora koje je kontrolirao Ivan Crni lako pali pod tursku vlasti nakon [[mohačka bitka|mohačke bitke]] [[1526.]], njegova država se pokazala tvrdim orahom.
 
Sjedište svoje države je uspostavio u [[Subotica|Subotici]]. Za savjetnike je uzeo [[franjevac|franjevca]] iz [[Ilok]]a Fabijana Literata i kapelana Ivana Dolića iz [[Bač]]a).<ref>"kaštelana Ugrada svojojBača". državiDolić je Ivantakođer Crnikatolik. okupioOd iDolića [[Hrvatisu udanašnji Vojvodini|Hrvate]]Dulići. iPetar [[SrbiPekić, ''Povijest Hrvata u Vojvodini|Srbe]]. (izvoriOd spominjunajstarijih [[Raci|Race]],vremena ado to1929. jegodine'', biloMisl, imeZagreb, kojim2009., sustr. u32 UgarskojISBN: označavali978-953-6306-61-9</ref> sve Južne Slavene).
 
U svojoj državi je Ivan Crni okupio i [[Hrvati u Vojvodini|Hrvate]] i [[Srbi u Vojvodini|Srbe]] (izvori spominju [[Raci|Race]], a to je bilo ime kojim su u Ugarskoj označavali sve Južne Slavene).<ref>U Analima izdatim u Đakovu 1437. stoji da u Bačkoj stanuju Raci-katolici i Raci-heretici (Srbi). v. Petar Pekić, ''Povijest Hrvata u Vojvodini. Od najstarijih vremena do 1929. godine'', Misl, Zagreb, 2009., str. 33 ISBN: 978-953-6306-61-9 </ref>
Ugarskim velikašima nije odgovarala pojava nove sile na njihovim posjedima, unatoč tome što im je ta sila obranila njihove posjede. Kasnije ga je napao [[László Csáky|Vladislav Csáky]] u travnju 1527.
 
Ugarskim velikašima nije odgovarala pojava nove sile na njihovim posjedima, unatoč tome što im je ta sila obranila njihove posjede. Kasnije ga je napao [[László Csáky|Vladislav Csáky]] u travnju 1527..
 
Konačno se kod Seleša ([[Tiszaszőlős]]) srazio sa vojskom [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]] koju je vodio erdeljski vojvoda [[Péter Perényi|Petar Perényi]]. Nešto poslije se kod Sedfalve srazio sa vojskom velikovaradinskog biskupa Emerika Czibaka i Petera Perenyija 25. srpnja 1527. gdje je pretrpio teški poraz.
Line 13 ⟶ 14:
Ivan Crni se povukao u Segedin gdje se išao pribrati i skupiti nove snage. Međutim, u tome ga je spriječio Zapoljin pristaša koji ga je ubio 26. srpnja 1527. kod [[Tornjoš]]a.
 
U srpskoj povijesnoj znanosti ga se prikazuje kao Srbina, što međutim nije pouzdano dokazano, jer nije vjerojatno da bi Srbin uzeo katoličke klerike za savjetnike umjesto pravoslavnih, a to je Ivan Crni upravo učinio.<ref>Glavni savjetnik mu je bio iločki franjevac Fabijena Literat. Srbin bi po svoj prilici radije uzeo pravoslavnoga kaluđera za savjetnika nego katoličkoga franjevca. U: Petar Pekić, ''Povijest Hrvata u Vojvodini. Od najstarijih vremena do 1929. godine'', Misl, Zagreb, 2009., str. 32 ISBN: 978-953-6306-61-9
Car Ivan je svoju ulogu obavljao u neprekidnoj borbi, što je pored ostalog imalo za posljedicu i dekadenciju, i u duševnom i u materijalnom smislu. Prema rječima [[Petar Pekić|Petra Pekića]], on je bio »neustrašiv junak, vješt vojskovođa i dobar organizator«. Osim toga, kako ovaj navodi, njegovo državničko umjeće ogleda se i u tome što je umio okupiti ne samo Srbe, nego i katoličke Slavene. To je doprinelo umnogome da uspje u svojoj zamisli za tako kratko vrijeme.<ref>U Analima idzatim u [[Đakovo|Đakovu]] 1437. stoji da u Bačkoj stanuju Raci-katolici i Raci-heretici (Srbi). v. Petar Pekić, ''Povijest Hrvata u Vojvodini. Od najstarijih vremena do 1929. godine'', Matica Hrvatska, Zagreb 1930, 40-41</ref>
</ref>
 
== Vidi još ==
*Petar Pekić: Povijest Hrvata u Vojvodini
 
== Izvori ==