Morski sisavci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 89.146.137.39, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Xqbot |
|||
Redak 5:
Prilagodba životu u vodi obuhvaća razvoj više [[konvergencija (biologija)|konvergentnih]] osobitosti. Tako su se kod svih njih prednji [[ekstremitet]]i razvili u [[peraja|peraje]] koje podsjećaju na [[veslo|vesla]], dok su se zadnje noge ili potpuno izgubile kao kod kitova i morskih krava, ili se u vodi skupljaju jedna uz drugu i služe kao jedna repna peraja kod tuljana. Tu još dolazi i gotovo potpuni gubitak [[dlaka]], izgradnja snažnog potkožnog [[masno tkivo|masnog tkiva]], kao i promjena sistema za disanje kako bi mogli provesti duže vrijeme pod vodom. Ovisno o definiciji, u tu bi se skupinu mogao ubrojati i [[bijeli medvjed]] čije latinsko ime ''Thalarctos maritimus'' također govori o njegovom načinu života u vodi i uz nju. On pokazuje visok stupanj prilagođenosti vodi kao životnom prostoru. Slično, to se odnosi također i na [[vidre]].
== Voda kao životni okoliš ==
More, odnosno voda uopće, je životni okoliš koji se značajno razlikuje od onog na kopnu, a pred organizme koji žive u tom okolišu postavlja sasvim specifične zahtjeve. To je kod organizama koji su tijekom [[evolucija (biologija)|evolucije]] napustile kopno i otišle u more dovelo do različitih prilagodbi bez kojih život u vodi ne bi bio moguć.
=== Kretanje ===
[[Datoteka:Neophoca cinerea.JPG|mini|250px|desno|Australski morski lav]]
Najočitiju razliku pri tome pretstavlja medij [[voda]] sam po sebi, svejedno da li je u pitanju [[more]] ili slatka voda. Voda ima veliki [[potisak]], a uz to istovremeno i značajno višu [[viskoznost]] od [[zrak]]a koji okružuje kopnene životinje. Da bi mogle živjeti u vodi, te životinje prvo moraju naći način trajnog boravka u vodi, a zatim i mogućnost kretanja u njoj.
Većina kopnenih životinja može manje ili više dobro plivati. Životinje koje žive u vodi ovu osnovnu osobinu su dopunile promjenom [[ekstremitet]]a i drugih dijelova tijela. Tako su mnoge takve [[vrsta|vrste]] razvile [[plivaća kožica|plivaće kožice]] između prstiju svih četiri ekstremiteta što im omogućuje potisak veće količine vode. Plivaće kožice imaju i neki [[sisavci]] koji ne žive trajno u vodi. Tako ih imaju [[Australija|australski]] [[čudnovati kljunaš]]i, neke vrste [[glodavci|glodavaca]] kao na primjer [[dabrovi]], neki [[kukcožderi]] kao što su [[desmani]] (Desmaninae), ili neke [[zvijeri]] kao što su [[vidre]]. Uz to, kao pomoć za kretanje i upravljanje kretanjem u vodi, neke su životinje u tu svrhu preoblikovale rep, a osim toga, svi sisavci koji žive u vodi imaju tijelo oblikovano na način da izaziva najmanji mogući otpor vode.
Slijedeći stupanj prilagođavanja životu u vodi je preoblikovanje cijelih okrajina (šake, stopala) prednjih i zadnjih [[ekstremitet|ekstremiteta]] u [[peraja|peraje]]. Pri tome prsti više nisu međusobno povezani tankom plivaćom kožicom, nego su potpuno integrirani u mišićnu strukturu i ne vide se više kao samostalne strukture. Ovaj oblik preoblikovanja dogodio se među sisavcima kao konvergencija samo unutar tri grupe, [[perajari|perajara]], [[morske krave|morskih krava]] i [[kitovi|kitova]]. Sve ove grupe su s kopna prešle na potpuni život u moru, a samo neke rijetke vrste kitova i tuljana su se odlučile na novi korak, potpuni prelazak na život u slatkoj vodi.
Ovo preoblikovanje najmanje je napredovalo, od svih morskih sisavaca, kod perajara. Kod njih prednje noge predstavljaju peraje s potpuno prisutnim zrakama svih pet prstiju. Zraka prvog prsta je pri tome značajno duža i snažna, a ostale se ravnomjerno skraćuju. I zadnji ekstremiteti imaju svih pet zraka, a tu su dvije vanjske zrake značajno duže. Plivaće kožice su duže od zraka prstiju a podržavaju ih [[hrskavica|hrskavičasto]] tkivo. Kretanje, a time i korištenje peraja je kod dvije grupe tuljana različito: dok [[ušati tuljani]] koriste prednje peraje za kretanje u vodi a zadnje koriste samo za upravljanje i podupiranje, [[pravi tuljani]] koriste zadnje ekstremitete koji su se pomakli prema završetku tijela za kretanje, a prednje za upravljanje i podršku.
Prednje noge [[morske krave|morskih krava]] oblikovale su se kao vesla, i izvana se uopće ne naslućuju zrake prstiju. Ova "vesla" pokretljiva su i u laktu i u zapešću. Zadnje noge su se potpuno izgubile, a rep je postao veliko "kormilo". Rep je kod ove životinje koja vrlo sporo pliva glavni organ kretanja, dok prednje peraje služe kormilarenju u vodi.
[[Datoteka:Bottlenose Dolphin KSC04pd0178.jpg|mini|250px|desno|[[dupini|dupin]]]]
U prilagođavanju životu u vodi najdalje su otišli [[kitovi]]. I kod njih u cijelosti nedostaju zadnji [[ekstremitet]]i, a prednje noge su se oblikovale u velike peraje oblika vesla. No, različito od morskih krava, njigove peraje su pokretne samo u ramenom zglobu, dok zglobova lakta i zapešća više nemaju. Vanjski prsti su im jako skraćeni, srednji prsti su vrlo dugi i imaju povećan broj kostiju prstiju, čak do četrnaest. Rep je kod svih kitova postavljen vodoravno i služi za kretanje. Kod kitova se pojavljuje dodatna peraja na leđima koja pomaže životinji stabiliziranje u vodi. To je neparna, nepokretna struktura na sredini leđa koju podržava vezivno tkivo i hrskavica.
=== Disanje ===
Sisavci dišu [[pluća|plućima]], što znači da im za disanje treba [[kisik]] iz zraka. Nijedan sisavac ne može disati pod vodom jer nema [[škrge]]. Zbog toga sisavci koji žive u moru moraju u pravilnim razmacima izlaziti na površinu. Pod vodom se najduže mogu zadržati [[kitovi]]. To su im omogućili neki [[fiziologija|fiziološki]] procesi kao i promjene pluća i drugih organa.
Nosnice kod kitova su se pomjerile prema vrhu glave, zbog čega za udisanje nije potrebno da potpuno izrone. Kod svakog izdaha i udaha ove životinje u potpunosti izmijene 80 do 90 posto sadržaja pluća (ta izmjena kod drugih kopnenih sisavaca iznosi 10 do 15%). Pluća im imaju dvostruku mrežu [[krvotok|kapilara]] što inače imaju još samo [[morske krave]] i [[čudnovati kljunaš]]i. To im omogućuje da iz udahnutog zraka preuzmu dvostruku količinu kisika. U odnosu na kopnene sisavce, oni samo neznatan dio od 9 % kisika pohranjuju u plućima. Pretežni dio od oko 82% je vezan u [[mioglobin]]u u [[mišići]]ma, a preostali dio kruži krvotokom. Za usporedbu, pluća kopnenih sisavaca sadrže oko 34% kisika, a mišići samo 25%. Kako bi, pored toga, kisik bio učinkovito transportiran, imaju dva do tri puta veću relativnu količinu krvi (prema kilogramu tjelesne težine) nego kopneni sisavci.
Kod boravka pod vodom potreba za kisikom smanjuje se dodatno usporavanjem krvotoka kao i srčane aktivnosti kitova. Pored toga, pojedini organi i dijelovi tijela odvajaju se od krvotoka. Ove posebnosti omogućuju kitovima dijelom i jako duge boravke pod vodom. Tako neki [[brazdeni kitovi]] rone do 40 minuta, [[ulješure]] do 90 minuta, dok [[sjeverni čelasti kit|sjeverni]] i [[južni čelasti kit|južni čelasti kitovi]] mogu roniti i do dva sata. Uz to, ulješure zaranjaju i dublje od 3.000 metara.
=== Slanost ===
Zbog velike količine soli morski organizmi, čija tjelesna tekućina ima osjetno nižu koncentraciju soli, moraju izbaciti višak soli. Pri tome, ne smiju izgubiti previše tekućine iz tijela. To za sisavce znači, da njihovi [[bubreg|bubrezi]] moraju izlučivati vrlo koncentrirani [[urin]].
=== Hrana ===
Prehrana u moru može se zasnivati na raličitim osnovama. Jednako kao i kod [[sisavci|sisavaca]] koji žive na kopnu, i morski sisavci se dijele na [[biljožder]]e i [[mesožder]]e. Morske krave su biljožderi čija hrana se sastoji od [[morske trave|morskih trava]] i vlaknastih [[alge|algi]] koju pasu. Tu hranu usitnjuju krupnim [[zub]]ima koji su upavo tome i namijenjeni.
Većina perajara i [[kitovi zubani|kitova zubana]] svojim gubicama love [[ribe]] i druge morske životinje. Obje grupe životinja razvile su jednake šiljaste zubeneophodne za držanje [[lov]]ine, a kod nekih vrsta kitova zubana imaju ulogu svojevrsne [[vrša|vrše]]. Neke druge vrste zubana, kao [[kljunasti kitovi]] i različite vrste [[dupini|dupina]] su se specijalizirali za lov na [[glavonošci|glavonošce]], prije svega [[lignje]]. Oni imaju manji broj zuba koji su veliki i služe za čvrsto držanje plijena.
Najveću prilagodbu prošli su kitovi koji se hrane [[kril]]om. Te vrste žive u ogromnim [[jato|jatima]] (često nazvanim i [[plove|plovama]]) i čine prehrambenu osnovicu [[kitovi usani|usatih kitova]]. Ovi kitovi, koji spadaju u najveće živuće [[životinje]] na svijetu, razvili su svojevrsnu "košaru" od [[usi]], koje su se zamijenile kod nih zube. Kad love, ovi kitovi uzimaju ogromne količine vode zajedno s račićima u njoj u usta, i kod istiskivanja vode kroz usi, račići ostaju ulovljeni u usima i kit ih može progutati.
==[[Konvergencija (biologija)|Konvergencija]]==
| |||