Ukrajinci u Hrvatskoj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Pojašnjenje
Redak 28:
 
'''Ukrajinci u Hrvatskoj''' ([[ukrajinski]]: '''Українці у Хорватії''') su jedna od 22 priznate nacionalne manjine [[Hrvatska|Hrvatske]].
Prema posljednjemu popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 1.977 [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], od čega najviše u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. Do 1931. godine Ukrajinci su u službenim hrvatskim dokumentima evidentirani kao Rusi, a potom su se do 1971. izjašnjavali Rusinima. Od 1996. godine Ukrajinci i [[Rusini u Hrvatskoj]] podijeljeni su u dvije zasebne nacionalne manjine, ali i danas djeluju zajednički kroz pojedine udruge poput [[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske|Saveza Rusina i Ukrajinaca RH]].
 
Prvi [[Ukrajinci]] doseljavaju u Hrvatsku i susjedne prostore sredinom 18. stoljeća i poznati su kao »Rusini«. Naime svi Ukrajinci zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] sami su se evidentirali kao »Rusini« sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. [[Hrvatska|Hrvatske]] i susjedne prostore [[Ukrajinci]] se u većim skupnima naselili krajem 19. i početkom 20. stoljeća, doselivši uglavnom sa prostora zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] odnosno galicijske, zakraptske i bukovinske regije, koje su se nalazile u sklopu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Nakon Berlinskog kongresa 1878. kada je [[Bosna i Hercegovina]] pripojena Austro-Ugarskoj, [[Ukrajinci]] su u sklopu aktivne ekonomske politike počeli naseljavati [[Slavonija|istočnu Hrvatsku]] i sjeverozapadnu Bosnu kao ekonomski migranti kojima je obećana jeftina ili besplatna poljoprivredna zemlja slabije naseljenog ili zapuštenog prostora.
 
== Povijest doseljenja Ukrajinaca ==
Prvi Ukrajinci na Hrvatske i susjedne prostore pristižu oko 1745. godine. Svi su poznati kao Rusini i većina ih stiže iz [[Zakarpatje|Zakarpatja]] koje se nalazilo u sastavu [[Mađarska|Mađarske]]. Većina tih [[Rusini u Hrvatskoj|Rusina]] zadržala je stari naziv i nakon ukrajinskog kulturnog preporoda te početka korištenja službenog naziva Ukrajinci. U bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] na početku su evidentirani kao »Rusi«, zatim kao »Rusini« i na posljetku dio njih kao »Ukrajinci« (uglavnom sa prostora Galicije). Cijelo vrijeme su predstavljali jedinstvenu nacionalnu manjinu te su svoje kulturne i druge programe vodili kroz jedinstvenu organizaciju »Savez Rusina-Ukrajinaca Jugoslavije«. Nakon 1996. godine pripadnici koji su i dalje koristili naziv »Rusini« odlučili su stvoriti zasebnu [[Nacionalna manjina|nacionalnu manjinu]] odijeljenju od ukrajinske što je učinjeno za vrijeme saborskog zastupnika [[Miroslav Kiš|Miroslava Kiša]].
 
=== Razdoblje Austro-Ugarske ===
 
Godine 1890. u okolicu bosanskog [[Prnjavor]]a doseljava prvi veći val Ukrajinaca, koji se priključuje ranije doseljenim radnicima iz [[Zavidovići|Zavidovića]] i [[Vareš]]a pored [[Sarajevo|Sarajeva]]. Tijekom 1898. doseljava drugi najveći val Ukrajinaca koji je ponovno naselio prostore oko [[Prnjavor]]a. [[Austro-Ugarska]] vlast tada provodi aktivnu kolonizaciju s ciljem razvoja poljoprivrede u šumovitom i zaraslom kraju sjeverne Bosne, pri čemu je bila potrebna ljudska radna snaga. Uz Ukrajince, navedena područja Bosne i Hrvatske naseljavaju i [[Nijemci]], [[Austrijanci]], [[Talijani]], [[Česi]] i [[Poljaci]].