'''Neklasificirani jezici''', lingvistički naziv za sve one jezike kojima još nije ustanovljena srodnost s nijednim drugim jezikom na svijetu.
Ethnologue 14th (96): aariya [aar] (Indija), abishira [ash] (Peru), agavotaguerra [avo] (Brazil), aguano [aga] (Peru), amerax [aex] (USA), amikoana [akn] (Brazil), andh [anr] (Indija), arára, mato grosso [axg] (Brazil), beothuk [bue] (canada), betaf [bfe] (indonesia (irian jaya)), bete [byf] (Nigerija), bhatola [btl] (Indija), bung [bqd] (Kamerun), cagua [cbh] (Kolumbija), callawalla [caw] (Bolivija), candoshi-shapra [cbu] (Peru), canichana [caz] (Bolivija), carabayo [cby] (Kolumbija), centúúm [cet] (Nigerija), chak [ckh] (Burma), chipiajes [cbe] (Kolumbija), cholon [cht] (Peru), coxima [kox] (Kolumbija), doso [dol] (papua new guinea), gail [gic] (south africa), haitian vodoun culture language [hvc] (haiti), hibito [hib] (Peru), himarimã [hir] (Brazil), hwla [hwl] (togo), iapama [iap] (Brazil), imeraguen [ime] (mauritania), kaimbé [qkq] (Brazil), kamba [qkz] (Brazil), kambiwá [qkh] (Brazil), kapinawá [qkp] (Brazil), kara [kah] (central african republic), karahawyana [xkh] (Brazil), karipúna [kgm] (Brazil), kariri-xocó [kzw] (Brazil), kehu [khh] (indonesia (irian jaya)), kembra [xkw] (indonesia (irian jaya), kirirí-xokó [xoo] (Brazil), kohoroxitari [kob] (Brazil), korubo [qkf] (Brazil), kujarge [vkj] (Čad), kunza [kuz] (Čile), kwavi [ckg] (tanzania), laal [gdm] (Čad), leco [lec] (Bolivija), lenca [len] (honduras), lepki [lpe] (indonesia (irian jaya), lufu [ldq] (Nigerija), luo [luw] (Kamerun), majhwar [mmj] (Indija), malakhel [mld] (Afganistan), mawa [wma] (Nigerija), miarrã [xmi] (Brazil), molengue [bxc] (Ekvatorijalna Gvineja), monimbo [mol] (Nikaragva), movima [mzp] (Bolivija), mukha-dora [mmk] (Indija), muniche [myr] (Peru), murkim [rmh] (indonesia (irian jaya), mutús [muf] (Venezuela), natagaimas [nts] (Kolumbija), pankararé [pax] (Brazil), papavô [ppv] (Brazil), pataxó-hãhaãi [pth] (Brazil), pijao [pij] (Kolumbija), polari [pld] (UK), puquina [puq] (Peru), quinqui [quq] (Španjolska), rer bare [rer] (ethiopia), sakirabiá [skf] (Brazil), shobang [ssb] (Indija), tapeba [tbb] (Brazil), taushiro [trr] (Peru), tingui-boto [tgv] (Brazil), traveller scottish [trl] (UK), tremembé [tme] (Brazil), truká [tka] (Brazil), uamué [uam] (Brazil), urarina [ura] (Peru), uru-pa-in [urp] (Brazil), wakoná [waf] (Brazil), waorani [auc] (ecuador), warduji [wrd] (Afganistan), wasu [wsu] (Brazil), waxianghua [wxa] (Kina), weyto [woy] (ethiopia), xinca [xin] (guatemala), yarí [yri] (Kolumbija), yaruro [yae] (Venezuela), yauma [yax] (Angola), yeni [yei] (Kamerun), yuwana [yau] (Venezuela)<ref>[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=40 Ethnologue (14th)]</ref> ▼
Ethnologue 15th14th (7896): [[Aariya jezik|aariya ]] [aayaar] (Indija), [[Abishira jezik|abishira ]] [ash] (Peru), agavotaguerra[[Agavotaguerra jezik|agavotaguerra]] [avo] (Brazil), aguano[[Aguano jezik|aguano]] [aga] (Peru), amerax[[Amerax jezik|amerax]] [aex] (USA), amikoana[[Amikoana jezik|amikoana]] [akn] (Brazil), andh [anr] (Indija), [[Arára (neklasificirani jezik)|arára, mato grosso ]] [axg] (Brazil), beothuk[[Beothuk jezik|beothuk]] [bue] (canada), betaf [bfe] (indonesia (papuairian jaya)), bhatolabete [byf] (Nigerija), bhatola [btl] (Indija), bung[[Bung (jezik)|bung]] [bqd] (Kamerun), cagua [cbh] (Kolumbija), carabayocallawalla [caw] (Bolivija), candoshi-shapra [cbu] (Peru), canichana [caz] (Bolivija), carabayo [cby] (Kolumbija), chakcentúúm [cet] (Nigerija), chak [ckh] (Burma), chipiajes[[Chipiajes jezik|chipiajes]] [cbe] (Kolumbija), coximacholon [cht] (Peru), [[Coxima jezik|coxima]] [kox] (Kolumbija), doso [dol] (papua new guinea) , [[Gail jezik|gail ]] [gic] (south africa), [[Langaj jezik|haitian vodoun culture language ]] [hvc] (haiti), himarimãhibito [hib] (Peru), himarimã [hir] (Brazil), iapamahwla [hwl] (togo), [[Iapama jezik|iapama]] [iap] (Brazil), imeraguen[[Imeraguen jezik|imeraguen]] [ime] (mauritania), kaimbé [xaiqkq] (Brazil), kamba [xbaqkz] (Brazil), kambiwá [xbwqkh] (Brazil), kapinawá [xpnqkp] (Brazil), kara [kah] (central african republic), karahawyana [xkh] (Brazil), kariríkaripúna [kgm] (Brazil), kariri-xocó [kzw] (Brazil), kehu [khh] (indonesia (papuairian jaya)), kembra [xkw] (indonesia (papuairian jaya), kohoroxitarikirirí-xokó [xoo] (Brazil), kohoroxitari [kob] (Brazil), korubo [xorqkf] (Brazil), kujarge [vkj] (Čad), kunza [kuz] (Čile), laalkwavi [ckg] (tanzania), [[Laal jezik|laal]] [gdm] (Čad), lencaleco [lec] (Bolivija), lenca [len] (honduras), lepki [lpe] (indonesia (papuairian jaya), lufu [ldq] (Nigerija), luo [luw] (Kamerun), majhwar [mmj] (Indija), malakhel [mld] (Afganistan), mawa [wma] (Nigerija), [[Miarrã jezik|miarrã]] [xmi] (Brazil), monimbomolengue [bxc] (Ekvatorijalna Gvineja), monimbo [mommol] (Nikaragva), movima [mzp] (Bolivija), mukha-dora [mmk] (Indija), murkimmuniche [myr] (Peru), murkim [rmh] (indonesia (papuairian jaya), ná-meo mutús [neomuf] (VijetnamVenezuela), natagaimas [nts] (Kolumbija), pankararé [pax] (Brazil), papavô [ppv] (Brazil), pataxó-hãhaãi [pth] (Brazil), pijao [pij] (Kolumbija), polari[[Polari jezik|polari]] [pld] (UK), pumé [yae] (Venezuela),[Puquina jezik|puquina ]] [puq] (Peru), [[quinqui ]] [quq] (Španjolska), rer bare [rer] (ethiopia), tapebasakirabiá [skf] (Brazil), shobang [ssb] (Indija), tapeba [tbb] (Brazil), taushiro [trr] (Peru), tingui-boto [tgv] (Brazil), traveller scottish [trl] (UK), tremembé [tme] (Brazil), truká [tka] (Brazil), turumsa[[Uamué jezik|uamué]] [tqmuam] (papua new guineaBrazil), uamué urarina [uamura] (BrazilPeru), uru-pa-in [urp] (Brazil), wakoná [waf] (Brazil), wardujiwaorani [auc] (ecuador), warduji [wrd] (Afganistan), wasu [wsu] (Brazil), waxianghua [wxa] (Kina), weyto [woy] (ethiopia), [[Xinca jezik|xinca ]] [xin] (guatemala), xukurú yarí [xooyri] (BrazilKolumbija), yarí[[Pumé jezik|yaruro]] [yriyae] (KolumbijaVenezuela), yauma [yax] (Angola), [[Yeni (jezik)|yeni ]] [yei] (Kamerun), yuwana[[Yuwana jezik|yuwana]] [yau] (Venezuela)<ref>[http://www.ethnologue.com/1514/show_family.asp?subid=9025640 Ethnologue (15th14th)]</ref>
Ethnologue 16th15th (7378): aariya [aay] (Indija), abishira [ash] (Peru), agavotaguerra [avo] (Brazil), aguano [aga] (Peru), aikanãamerax [tbaaex] (USA), amikoana [akn] (Brazil), andh [anr] (Indija), arára, mato grosso [axg] (Brazil), beothuk [bue] (canada), betaf [bfe] (indonesia (papua), bhatola [btl] (Indija), bung [bqd] (Kamerun), cagua [cbh] (Kolumbija), carabayo [cby] (Kolumbija), chak [ckh] (Burma), chipiajes [cbe] (Kolumbija), coxima [kox] (Kolumbija), doso [dol] (papua new guinea) , gail [gic] (south africa), haitian vodoun culture language [hvc] (haiti), himarimã [hir] (Brazil), iapama [iap] (Brazil), imeraguen [ime] (mauritania), kaimbé [xai] (Brazil), kamba [xba] (Brazil), kambiwá [xbw] (Brazil), kanoé [kxo] (Brazil), kapinawá [xpn] (Brazil), kara [kah] (central african republic), karahawyana [xkh] (Brazil), karirí-xocó [kzw] (Brazil), kehu [khh] (indonesia (papua), kembra [xkw] (indonesia (papua), kujargekohoroxitari [vkjkob] (ČadBrazil), kunzakorubo [kuzxor] (ČileBrazil), kwazakujarge [xwavkj] (BrazilČad), kunza [kuz] (Čile), laal [gdm] (Čad), lenca [len] (honduras), lepki [lpe] (indonesia (papua), lufu [ldq] (Nigerija), luo [luw] (Kamerun), majhwar [mmj] (Indija), malakhel [mld] (Afganistan), mawa [wma] (Nigerija), molofmiarrã [mslxmi] (indonesia (papuaBrazil), monimbo [mom] (Nikaragva), mukha-dora [mmk] (Indija), murkim [rmh] (indonesia (papua), ná-meo [neo] (Vijetnam), namla [naa] (indonesia (papua), natagaimas [nts] (Kolumbija), pankararé [pax] (Brazil), papavô [ppv] (Brazil), pataxó hã-ha-hãehãhaãi [pth] (Brazil), pijao [pij] (Kolumbija), polari [pld] (UK), pumé [yae] (Venezuela), quinquipuquina [quqpuq] (ŠpanjolskaPeru), rer barequinqui [rerquq] (ethiopiaŠpanjolska), shenenawarer bare [sworer] (Brazilethiopia), tapeba [tbb] (Brazil), tingui-boto [tgv] (Brazil), tofanma [tlg] (indonesia (papua), traveller scottish [trl] (UK), tremembé [tme] (Brazil), truká [tka] (Brazil), turumsa [tqm] (papua new guinea), uamué [uam] (Brazil), uskuuru-pa-in [ulfurp] (indonesia (papuaBrazil), wakoná [waf] (Brazil), warduji [wrd] (Afganistan), wasu [wsu] (Brazil), waxianghua [wxa] (Kina), weyto [woy] (ethiopia), xinca [xin] (guatemala), [[Xukurú jezik|xukurú]] [xoo] (Brazil), yarí [yri] (Kolumbija), yauma [yax] (Angola), yeni [yei] (Kamerun), yuwana [yau] (Venezuela)<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=6-1690256 Ethnologue (16th15th)]</ref>
▲Ethnologue 14th16th ( 9673): aariya [ aaraay] (Indija), abishira [ash] (Peru), agavotaguerra [avo] (Brazil), aguano [aga] (Peru), amerax[[Aikanã [aexjezik|aikanã]] (USA), amikoana [ akntba] (Brazil ), andh [anr] (Indija), arára, mato grosso [axg] (Brazil), beothukbhatola [bue] (canada), betaf [bfe] (indonesia (irian jaya)), bete [byf] (Nigerija), bhatola [btl] (Indija), bung [bqd] (Kamerun), cagua [cbh] (Kolumbija), callawallacarabayo [caw] (Bolivija), candoshi-shapra [cbu] (Peru), canichana [caz] (Bolivija), carabayo [cby] (Kolumbija), centúúmchipiajes [cet] (Nigerija), chak [ckh] (Burma), chipiajes [cbe] (Kolumbija), choloncoxima [cht] (Peru), coxima [kox] (Kolumbija), doso [dol] (papua new guinea), gail [gic] (south africa), haitian vodoun culture language [hvc] (haiti), hibitohimarimã [hib] (Peru), himarimã [hir] (Brazil), hwlaiapama [hwl] (togo), iapama [iap] (Brazil), imeraguen [ime] (mauritania), kaimbé [ qkqxai] (Brazil), kamba [ qkzxba] (Brazil), kambiwá [ qkhxbw] (Brazil), kanoé [kxo] (Brazil), kapinawá [ qkpxpn] (Brazil), kara [kah] (central african republic), karahawyana [xkh] (Brazil), karipúna [kgm] (Brazil), karirikarirí-xocó [kzw] (Brazil), kehu [khh] (indonesia ( irian jaya)papua), kembra [xkw] (indonesia ( irian jayapapua), kirirí-xokókujarge [xoo] (Brazil), kohoroxitari [kob] (Brazil), korubo [qkf] (Brazil), kujarge [vkj] (Čad), kunza [kuz] (Čile), kwavikwaza [ ckgxwa] ( tanzaniaBrazil), laal [gdm] (Čad), lecolenca [lec] (Bolivija), lenca [len] (honduras), lepki [lpe] (indonesia ( irian jayapapua), lufu [ldq] (Nigerija), luo [luw] (Kamerun), majhwar [mmj] (Indija), malakhel [mld] (Afganistan), mawa [wma] (Nigerija), miarrãmolof [ xmimsl] ( Brazil), molengue [bxc]indonesia ( Ekvatorijalna Gvinejapapua), monimbo [ molmom] (Nikaragva), movimamurkim [ mzprmh] ( Bolivijaindonesia (papua), mukhaná- dorameo [ mmkneo] ( IndijaVijetnam), muniche [ myr[Namla jezik|namla]] (Peru), murkim [ rmhnaa] (indonesia ( irian jayapapua), mutúsnatagaimas [muf] (Venezuela), natagaimas [nts] (Kolumbija), pankararé [pax] (Brazil), papavô [ppv] (Brazil), pataxó hã- hãhaãiha-hãe [pth] (Brazil), pijao [pij] (Kolumbija), polari [pld] (UK), puquinapumé [ puqyae] ( PeruVenezuela), quinqui [quq] (Španjolska), rer bare [rer] (ethiopia), sakirabiáshenenawa [ skfswo] (Brazil ), shobang [ssb] (Indija), tapeba [tbb] (Brazil), taushirotingui-boto [ trrtgv] ( PeruBrazil), tingui-bototofanma [ tgvtlg] ( Brazilindonesia (papua), traveller scottish [trl] (UK), tremembé [tme] (Brazil), truká [tka] (Brazil), uamué [uam] (Brazil), urarinausku [ uraulf] ( Peru), uru-pa-in [urp]indonesia ( Brazilpapua), wakoná [waf] (Brazil), waoraniwarduji [auc] (ecuador), warduji [wrd] (Afganistan), wasu [wsu] (Brazil), waxianghua [wxa] (Kina), weyto [woy] (ethiopia), xinca [xin] (guatemala), yaríxukurú [ yrixoo] ( KolumbijaBrazil), yaruroyarí [ yaeyri] ( VenezuelaKolumbija), yauma [yax] (Angola), yeni [yei] (Kamerun), yuwana [yau] (Venezuela)<ref>[http://www.ethnologue.com /14/show_family.asp?subid= 406-16 Ethnologue ( 14th16th)]</ref>
== Izvori ==
|