Razlika između inačica stranice »Ečmijadzin«

Dodano 2.309 bajtova ,  prije 9 godina
povijest i znamenitosti
(Nova stranica: {{Naselje | ime = Ečmijadzin | ime_genitiv = Ečmijadzina | izvorno_ime =<small>Էջմիածին</small> | translit_jezik1 =Ečmijadzin | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_in...)
 
(povijest i znamenitosti)
==Povijest==
 
Područje grada Ečmijadzina je bilo naseljeno još u 5. tisućljeću pr. Kr., o čemu svjedoče mnogi [[prapovijest|prapovijesni]] nalazi poput [[neolit]]skih [[Metsamor]]skih [[menhir]]a, brda Šreš i Mokhrablura. Najstariji spomen grada je zapis [[Urartu|Urartskog]] kralja [[Rusa II.]] (685.-645. pr. Kr.) koji ga smješta u dolinu Kuarlini. Prema armenskom povjesničaru [[Mojsije Korenski|Mojsiju Korenskom]] (oko 410.-490-ih) najstarije ime grada je bilo '''Artemid''' (prema [[grčka mitologija|grčkoj božici]] [[Artemida|Artemidi]]), potom je bio poznat kao '''Avan Vardgesi''' ("Grad Vrdgesa") ili '''Vardgesavan''' (Վարդգէսաւան) prema kraljeviću Vardgesu koji ga je obnovio za vrijeme vladavine [[Orontes I. Sakavakjac|Orontesa I.]] (570.-560. pr. Kr.).
 
Prvom polovicom 1. stoljeća, tijekom vladavine Armenskog kralja iz dinastije [[Arsakidi (Armenija)|Arsakida]], [[Vagarš I.|Vagarša I.]] (117.-144.) grad je obnovljen i preimenovan u '''Noarakaghak''' ("Novi grad") ili '''Vagaršapat''', koji je i danas jedan od službenih naziva grada. [[Bizant]]ski [[povjesničar]] [[Prokopije Cezarejski]] ga u svom djelu "Perzijski ratovi" (545.) naziva '''Valašabad''', po [[Parti|partskom]] kralju [[Vologaš]]u, ili armenskom kralju Vagaršu koji je znan i kao Valaš (Balaš).
[[Slika:Vagharshapat ancient.jpg|mini|lijevo|<center>Manastirski kompleks Ečmijadzina]]
Od 120. do 330. godine, Vagaršapat je bio prijestolnicom [[Armensko Kraljevstvo|Armenskog Kraljevstva]] koje se prostiralo od Sredozemlja do Kaspijskog jezera; i tijekom 4. stoljeća ostao je najvažnijim gradom. Usvajanjem kršćanstva 301. i izgradnjom tzv. "Majčinske katedrale" 303. godine, grad je po njoj nazvan '''Ečmijadzin''', i postao je duhovno središte Armenskog naroda i jedno od najstarijih vjerskih državnih organizacija na svijetu. U gradu je osnovana jedna od najstarijih škola na svijetu s knjižnicom, koju je osnovao Sveti [[Mesrop Maštoc]] 480. godine, tvorac armenijskog alfabeta.
 
Nakon što je 452. godine Katolikos (vjerska prijestolnica) prenešena u grad [[Dvin]], u 6. stoljeću Ešmijadzin gubi na važnosti, sve do osnutka [[Srednji vijek|srednjovjekovnog]] [[Bagratidi|Bagratidskog]] [[Armensko Kraljevstvo|Armenskog kraljevstva]] 885. godine. Nakon propasti ove države 1045. godine, grad je potpuno izgubio svoju važnost sve do 1441. godine kada je katolikos ponovno prenešen iz kilikijskog grada [[Sis]]a natrag u Ečmijadzin. Tijekom Osmanske vlasti grad je bio poznat kao '''Učkilisa''' ([[turski]]: ''Üçkilise'' za "Tri crkve").
 
==Znamenitosti==
 
Najvjerojatniji lokalitet drevnog Vagaršapata je arheološki lokalitet na Brdu Šreš, u blizini rijeke Kasagh, 500 metara od središta Ečmijadzina. Ono je vještačko brdo visine 123 metra i prvi put je istraženo 1870. godine. Najzaslužniji za njegovo iskapanje je ipak armenski arheoloh Jervand Lalajan od 1913.-1928. god.
[[Svjetska baština]] "[[Katedrala i crkve Ečmijadzina i arheološki lokalitet Zvartnoc]]" predstavljaju evoluciju i razvoj armenskih crkava s križnim [[svod]]ovima i [[kupola|kupolom]] na sredini koje su snažno utjecale na razvoj arhitekture i umjetnosti šireg područja.
 
[[Svjetska baština]] "[[Katedrala i crkve Ečmijadzina i arheološki lokalitet Zvartnoc]]" predstavljaju evoluciju i razvoj armenskih crkava s križnim [[svod]]ovima i [[kupola|kupolom]] na sredini koje su snažno utjecale na razvoj arhitekture i umjetnosti šireg područja. Kompleks se sastoji od Ečmijadzinske katedrale (303.), Crkve sv. Rispsime (618.), Crkve sv. Gajane (630.) i Šogakata (1694.); a uz njih je vezana i Katedrala u Zvartnocu (7. st.) na južnom kraju grada.
 
Majčinska katedrala Svete Majke Božje (Մայր Տաճար Սուրբ Էջմիածին, ''Majar tajar Surb Edžmijadzin'') je jedna od najstarijih crkava na svijetu, izgrađena za [[Sveti Grgur Prosvjetitelj|Sv. Grgura Prosvjetitelja]]
 
<gallery>
Slika:Metsamor site.jpg|<center>Metsamorski menhiri
Slika:Ejmiadzin Cathedral2.jpg|<center>[[Ečmijadzinska katedrala]]
Slika:Surp Hripsime Church 618AD.jpg|<center>Crkva sv. Ripisme
Slika:Etchmiadzin Seminary.jpg|<center>Ečmijadzinsko sjemenište (1874.)
Slika:Echmiadzin Genocide memorial.jpg|<center>Spomenik [[Armenski genocid|Armenskom genocidu]]
Slika:|<center>
</gallery>
 
==Gradovi prijatelji==
Ečmijadzin je zbratimljen s gradovima:
 
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Etchmiadzin}}
*[http://www.east-site.com/armenia-pictures Sveti grad Ečmijadzin] na East-Site.com {{en icon}}
*[http://www.churchinarmenia.com/galeng.php Stare fotografije] na ChurchInArmenia.com