Wikipedija

Armensko Kraljevstvo (stari vijek): razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Redak 98:
==Arsakidska Armenija==
{{glavni|Arsakidi (Armenija)}}
[[slika:Arshakuni Armenia 150-en.svg|mini|lijevo|<center>[[Armensko kraljevstvo]] za vrijeme [[Arsakidi (Armenija)|dinastije Arsakida]] [[150.]] godine]]
[[Datoteka:Garni Pagan Temple.jpg|mini|lijevo|<center>[[Helenizam|Helenistički]] hram u [[Garni]] iz 2. st.]]
[[Datoteka:Etchmiadzin cathedral.jpg|mini|<center>[[Ečmijazdinska katedrala]] iz 303. godine]]
Rimljani su, nezadovoljni sve jačim utjecajem Parta u Armeniji, poveli [[Rimsko-Partski rat od 58.-63.]] i isprva su osvojili Armeniju 60., da bi je izgubili 62. godine. Na kraju je general [[Gnej Domicije Korbulon]], legat Sirije, uz pomoć 5 rimskih legija, 63. godine porazio Vologasa I. Partskog koji je vratio Armeniju svom bratu, [[Trdat I. Armenski|Trdatu I.]], koji je osnovao armensku [[Arsakidi (Armenija)|dinastiju Arsakida]] ili ''Aršakuni'' ([[Armenski jezik|arm.]] ''Արշակունի'') koji su vladala armenskim kraljevstvom do [[428.]] godine<ref>{{cite book | last = Olson |first = James | title = An Ethnohistorical Dictionary of the Russian and Soviet Empires | publisher = Greenwood Press |year= 1994. | page = 42}}</ref>.
 
Nakon što je [[Vologaz IV. Partski]] izvršio invaziju Armenije postavivši svog namjesnika na njezin tron, rimski car [[Lucije Ver]] je poveo novi uspješan Rimsko-Partski rat od 162.-165. godine. Rimski upravitelj, [[Sirija]]c [[Sohem od Emese]], je nakon epidemije u vojnim redovima rimske vojske, već 166. godine izgubio Armeniju i ponovno je uspostavljena Arsakidska armenska dinastija pod partskom vlašću.
Armenska [[Arsakidi (Armenija)|dinastija Arsakida]] ili ''Aršakuni'' ([[Armenski jezik|arm.]] ''Արշակունի'') je vladala armenskim kraljevstvom od [[54.]] do [[428.]] godine. Nekad je bila ogrankom iranskih [[Parti|partskih]] [[Arsakidi|Arsakida]], a onda su postali posebnom armenskom dinastijom.<ref>{{cite book | last = Olson |first = James | title = An Ethnohistorical Dictionary of the Russian and Soviet Empires | publisher = Greenwood Press |year= 1994. | page = 42}}</ref> Arsakidski kraljevi su uz prekide vladali kroz kaotične godine nakon pada dinastije [[Artaksidi|Artaksida]] od [[62.]] kad je [[Trdat I. Armenski]] osigurao arsakidsku vlast u Armeniji. Neovisni vladarski niz je uspostavio [[Vologaz II. Armenski]] (Valarses/Vagaršak) [[180.]] godine. Dva najvažnija događaja u armenskoj povijesti za vrijeme vlasti ove dinastije su konverzija Armenije na [[kršćanstvo]] koju je sproveo [[sveti Grgur Prosvjetitelj]] [[301.]] i stvaranje [[armensko pismo|armenskog pisma]] kojeg je napravio [[sveti Mesrop Maštoc]] [[405.]] godine. Kralj [[Trdat III.]] (238.-314.) je već 301. godine proglasio kršćanstvo državnom vjerom, postavši prva država koja je formalno preuzela [[kršćanstvo]] kao službenu državnu vjeru - 12 godina prije [[Rimsko Carstvo|Rima]] (za vrijeme cara [[Galerije|Galerija]] i službene rimske tolerancije kršćanstva), i 36 godina prije krštenja [[Konstantin I. Veliki|Konstantina Velikog]]. [[Armenska apostolska crkva]] je imala svoje sjedište (''katolikos'') u [[Ečmijadzin]]u, a ime je dobila jer su je navodno osnovali sami [[apostol]]i [[Sveti Juda Tadej]] i [[Sveti Bartol]] koji su propovijedali po Armeniji.
 
Neovisni vladarski niz je uspostavio [[Vologaz II. Armenski]] (Valarses/Vagaršak) [[180.]] godine. On je prekinut 252. godine kada je [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo]] željelo povratiti sva područja negdašnjeg Perzijskog Carstva okupiravši i Armeniju. Rimska vojska je odgovorila odlučnom pobjedom 287. godine, vrativši vlast arsakidskoj dinastiji ustoličenjem [[Trdat III. Veliki|Trdata III.]] (287.-314.). On je već 301. godine proglasio [[kršćanstvo]] državnom vjerom, postavši prva država koja je formalno preuzela [[kršćanstvo]] kao službenu državnu vjeru - 12 godina prije [[Rimsko Carstvo|Rima]] (za vrijeme cara [[Galerije|Galerija]] i službene rimske tolerancije kršćanstva), i 36 godina prije krštenja [[Konstantin I. Veliki|Konstantina Velikog]]. [[Armenska apostolska crkva]] je imala svoje sjedište (''katolikos'') u [[Ečmijadzin]]u, a ime je dobila jer su je navodno osnovali sami [[apostol]]i [[Sveti Juda Tadej]] i [[Sveti Bartol]] koji su propovijedali po Armeniji. Armenski kraljevi su potakli i stvaranje [[armensko pismo|armenskog pisma]] kojeg je napravio [[sveti Mesrop Maštoc]] [[405.]] godine.
Nakon propasti Armenskog kraljevstva 428. godine, većinom je potpala pod vlast [[Sasanidi|Sasanidske Perzije]] kao vojna krajina (''marcpanat'' pod upravom generala), dok je manji dio bio poluneovisna kneževina pod [[Bizantsko carstvo|Bizantskim carstvom]]. U slijedećim stoljećima Armensko kraljevstvo je izmjenjivalo razdoblja autonomija s razdobljima stranih vladara kao što su: [[Perzijanci]], [[Arapi]], [[Bizant]], [[Mongoli]], i naposlijetku [[Perzijanci]], [[Rusi]] i [[Osmanlije]].▼
 
God. 387., Armensko Kraljevstvo je podijeljeno između [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]] i Sasanidskih Perzijanaca. Zapadna Armenija je ubrzo postala rimskom provincijom "Mala Armenija", a istočna Armenija je zadržala svojevrsnu autonomiju sve do propasti Armenskog kraljevstva 428. godine.
 
▲Nakon propastišto Armenskogje lokalno kraljevstvaplemstvo 428.zbacilo godinekralja, većinomarmenija je potpala pod vlast [[Sasanidi|Sasanidske Perzije]] kao vojna krajina (''marcpanat'' pod upravom generala), dok je manji"Mala dioArmenija" bioostala poluneovisna kneževina pod [[Bizantsko carstvo|Bizantskim carstvom]]. U slijedećim stoljećima Armensko kraljevstvo je izmjenjivalo razdoblja autonomija s razdobljima stranih vladara kao što su: [[Perzijanci]], [[Arapi]], [[Bizant]], [[Mongoli]], i naposlijetku [[Perzijanci]], [[Rusi]] i [[Osmanlije]].
 
== Izvori ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Armensko_Kraljevstvo_(stari_vijek)"