Razlika između inačica stranice »Nikola III. Zrinski«

bez sažetka
m
[[Datoteka:Nikola III. Zrinski (1489-1534.).JPG|mini|230px|Lik Nikole III. Zrinskog na srebrnom taliru iz [[Gvozdansko]]g]]
'''Nikola III. Zrinski''' ([[Mađarski jezik|mađar.]] ''Zrínyi III. Miklós''), (*[[1488]]. ili [[1489]].(?) – [[Zrin]], [[1534]].), [[Hrvati|hrvatski]] velikaš iz obitelji [[Knezovi Zrinski|knezova Zrinskih]].
 
 
Sjedište mu je bilo u utvrđenom gradu [[Zrin (utvrda)|Zrinu]], a posjedi su mu obuhvaćali širi prostor [[Zrinska gora|Zrinske gore]] (danas područje [[Banija|Banovine]]), s više utvrda, među kojima [[Gvozdansko]], [[Pedalj]] i [[Kostajnica|Kostajnicu]].
[[Datoteka:cetinska_povelja.jpg|mini|180px|lijevo|Pečat Nikole III. Zrinskog nalazi se na Cetinskoj povelji]]
Nikola je znamenit po tome što je krajem godine [[1526]]. i početkom [[1527]]. sudjelovao na [[Hrvatski sabor|saboru]] hrvatskog plemstva u [[Cetin|Cetingradu]] na kojem je [[Austrija|austrijski]] nadvojvoda [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand Habsburški]] izabran za hrvatskog kralja. Na Cetinskoj povelji, jednom od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti, među pečatima šest velmoža koji su u ime svih sudionika Sabora potvrdili donešene odluke, nalazi se i Nikolin pečat. Neki povjesničari smatraju da je upravo Zrinski najzaslužniji za to da je baš Ferdinand postao hrvatskim kraljem.
[[Datoteka:cetinska_povelja.jpg|mini|180px200px|lijevo|Pečat Nikole III. Zrinskog nalazi se na Cetinskoj povelji]]
 
Na svom posjedu u [[Gvozdansko]]m podno [[Zrinska gora|Zrinske gore]] još je njegov otac Petar od [[1463]]. godine kovao novac, koristeći zlato, srebro, olovo i druge kovine dobivene iz tamošnjih rudnika. Tu je djelatnost nastavio i Nikola, preuzevši rudnike, topionice, ljevaonice i kovnice, kujući više vrsti, pretežno srebrnog, novca (denare, filire, groše, ali i velike srebrne talire). Kalupe za talire izrađivao je vrsni majstor kovničar Sebastian Rieder, kojeg je Zrinskom u Gvozdansko poslao novoizabrani kralj Ferdinand.