Hermetizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
poveznice |
||
Redak 1:
'''Hermetizam''' ([[latinski jezik|lat.]] ''hermeticus'', od [[grčki jezik|grč.]] naziva za boga [[Hermes]]a), [[filozofija|filozofski]] i [[religija|religijski]] nauk o tajnim stvarima i učenjima.
[[Datoteka:HermesTrismegistusCauc.jpg|desno|
Za hermetizam, kao izvor iz kojeg proizlazi šira tradicija hermetizma, može se reći da je posljedica sraza [[Drevni Egipat|egipatske]] i [[Helenizam|helenističke]] kulture u stoljećima početka [[kršćanstvo|kršćanskog razdoblja]].
[[Aleksandrija|Aleksandija]], grčko-egipatsko trgovačko, privredno i kulturno središte, postaje kulturni centar Sredozemlja pod ''pax romana''.
Redak 16:
Najpoznatiji spis su ''[[Smaragdna ploča|Tabula Smaragdina]]'' s vrlo poznatim hermetičkim geslom "Kako gore, tako i dolje", no ''[[Corpus Hermeticum]]'' glasi kao najsveobuhvatnija.
Osim teksta ''Corpus Hermeticum'', postoje i drugi tekstovi koji se pripisuju Hermesu Trismegistosu, a po definiciji jesu hermetika. Među njima je poznati ''Asklepije'' (izvorno ''Savršena rasprava''), koji je i filozofski i magijski, zbirka hermetičkih tekstova ''Anthologium'' Ivana iz Stobija, ''Liber Hermetis'', ''Opomena duši'', te neki spisi pronađeni [[1945]]. godine u [[Nag Hammadi|Nag Hammadiju]].<ref>Eliksir i kamen, str. 40.-41.</ref> Postoji također i određeni broj [[Grčka|grčko]]-[[Egipat|egipatskih]] magijskih papirusa za koje se tvrdi da su radovi Hermesa Trismegistosa. Jedan od njih je i dijalog između Izide i [[Horus|Horusa]], nazvan ''Kore Kozmosu'' ili "Kći svemira".<ref>Corpus Hermeticum, str. 23.</ref>
== Učenja ==
Redak 32:
{{glavni|Hermes Trismegistos}}
Egiptaski [[Thoth]] je grčki [[Hermes|Hermes]], Hermes Trismegistos, "Triput Veliki Hermes", zaštitnik znanosti. Nazivan je i imenima: ''Tajanstevni, Nepoznati''.<ref>Corpus Hermeticum, str. 18.</ref> [[Plotin|Plotinov]] učenik Proklo kazuje o tom tajanstvenom bogu: "on stoji nad svakom vrstom uzroka; od smrtnog staništa vodi nas do pojmljive suštine i upravlja raznim skupinama duša."
U početku je Grčki Hermes jednak Thothu. On je kozmičko božanstvo, ali i ono koje se nalazi u srcima ljudi. Tradicionalni grčki [[Hermes|Hermes]] nije nepoznat u magijskim papirusima, ali ime Thota češće se spominje. Hermes je isprva egiptiziran i ima atribute Thotha. To se može vidjeti kod njegovih titula, ali i iz svetkovine nazvane ''Hermetaea'' koja se podudara s jednom od glavnih Thothovih svetkovina. Velika popularnost kulta u [[Hermopolis|Hermopolisu]] utjecala je na nadilaženje raznih kulturoloških prepreka i razvitak kasnijeg kozmopolitskog Hermesa Trismegistosa.
Smatra se da je transformacija Thotha u Hermesa Trismegistosa započela u kasnom razdoblju egipatske povijesti. Neki autori navode da se to događa oko 560. god. pr. Kr. pod grčkim utjecajem.<ref>Corpus Hermeticum, str. 19.</ref> Thoth-Hermes za vrijeme [[Grčko-rimski period i Ptolemejevići|ptolomejskog]] i [[Rimsko Kraljevstvo|rimskog]] razdoblja inspirira veliku devociju. U kasnijem rimskom razdoblju pojavljuju se ''koine'', grčko-egipatsko religijske rasprave u kojima je Hermes Trismegistos središnji lik.
Vjeruje se da u kasnijoj [[Antika|antici]] podrijetlo i identitet ovoga boga nisu potpuno jasni. Prema egipatskoj tradiciji on je [[Bog|bog]], ali aleksandrijski Grci smatraju ga čovjekom.
Redak 45:
O utjecaju hermetizma na umjetnost spomenut ćemo samo neke pojedinosti.
[[Sandro Botticelli|Botticellijeva]] ''Primavera'', nastala 1377-78, sadrži neoplatonističko hermetičko obilježje, kao i [[Albrecht Dürer|Dürerova]] ''Melancolia'' iz [[1514]]. godine.
Zanimljivo je ovdje spomenuti mozaik katedrale iz Siene, koji sadrži citat iz ''Asklepija'', Giovanni da Stefano koji je svoje umjetničko djelo stvorio [[1488]]. godine, ne unosi [[poganstvo|poganske]] elemente u katoličko zdanje, jer je samatrano da se Bog objavio kroz radove Hermesa Trismegistosa. Nadalje, na oslikanim svodovima crkve u Zupthenu iz [[1495]]., također je prikazan Hermes Trsimegistos. Još jedan njegov prikaz je slika Luca Horfeia na stupu [[Vatikanska knjižnica|Vatikanske biblioteke]].
== Bilješke ==
{{izvori}}
==
*{{cite book | author=Hermes Trismegistos | title=Corpus Hermeticum | location=Zagreb | publisher=Cid Nova | year=2004. | id= }}▼
* ''Baigent, Michael i Leigh, Richard, Eliksir i kamen, Naslijeđe magije i alkemije, Stari Grad, Zagreb, 2000.'' ISBN 953-6716-11-9
▲*
== Vanjske poveznice ==
| |||