Društvena stratifikacija: razlika između inačica

'''Društvena''' (socijalna) '''stratifikacija''' označava hijerarhijsko postavljanje društvenih [[klase|klasa]], [[kasteKasta|kasta]], a u prošlosti staleža ili [[Ropstvo|ropstva]] i pojedinih slojeva unutar društva.

Funkcionalisti smatraju da je stratifikacija potrebna i poželjna u društvu jer potiče ljude na natjecanje i konkurenciju. Oni polaze od pretpostavke da dijelovi društva koriste integralnu cjelinu i tvrde kako je određeni stupanj reda i stabilnosti bitan da bi društveni sistemi funkcionirali. Oni se bave funkcioniranjem društvene stratifikacije, njezinim doprinosom održavanju i dobrobiti društva. Na temelju svoga rada, ljudi dobivaju nagradu, što dodatno potiče natjecanje i konkurenciju. Problem faunkcionalističke teorije je u tome što se postavlja pitanje da li je ta nagrada opravdano i zasluženo dobivena.

Oni promatraju stratifikaciju kao strukturu koja ne integrira, već dijeli i izrabljuje druge. Moć vladajuće klase[[Kapitalizam|kapitalisti]] izvire iz činjenice da posjeduje i kontrolira proizvodne snage) te izrabljuje i tlači podređenu klasu([[Proleteri|proletere]]). Klase nastaju kad se proizvodni kapacitet proširi izvan razine potrebne za opstanak, što se događa kad zemljoradnja postane dominantna, tada privatna imovina i višak bogatstva tvore osnovicu za razvoj klasnih društava. [[Ideologija|Ideologija]] [[Kapitalizam|kapitalizma]] kao slobodnog društva skriva pravu narav izrabljivanja i tlačenja, a temeljni sukobi klasnog društva ostaju neriješeni. Klasa po sebi je skupina koja ima zajednički odnos prema proizvodnim snagama, njezini članovi imaju klasnu svijest i solidarnost. Konačna faza je postignuta kad oni shvate da kolektivnom akcijom mogu zbaciti vladajuću klasu. Drugim riječima, Marx smatra da je jedini put iz [[Kapitalizam|kapitalizma]], [[Revolucija|revolucija]], što je zapravo vrlo negativno zbog mogućih [[Ljudi|ljudskih]] i materijalnih žrtava tijekom [[Revolucija|revolucije]] . Marx ovdje iznosi tek jednu dimenziju klasne različitosti (ekonomsku), što je nadopunio [[Max Weber|Max Weber]] s još dvije dimenzije- socijalnom i političkom.

Funkcionalistička stajališta pružaju podršku i opravdanje društvenoj nejednakosti, smatraju da su red i stabilnost dobri za društvo, te da sustav nagrađivanja potiče rast [Konkurencija|konkurencije]]. [[Marksizam|Marksisti]] se zalažu za fundamentalne društvene promjene u suvremenim društvima. Društvena stratifikacija je pojava koja prati ljudsko društvo od samih početaka. Kroz povijest postoje pokušaji promjene društva, borbe za jednakost i prava. Ljudima treba tip vlasti koji će ih voditi i usmjeravati njihove odnose i kretanja, jer bi u bezvlašću nastala pomutnja i [[kaos]] zbog neodređenošću granica i pravila, nastala bi [[Anomija|anomija]]. Jednakost u društvu je vrlo teška, stratifikacija i podjela društva je sastavni dio života, današnji primjer za ravnopravnost i usklađenost je [[demokracija]], no često su prava iskrivljena i nedostupna ljudima svih položaja na korist vladajućeg sloja društva.