Društvena stratifikacija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 23:
 
*Svaku stratifikaciju predvodi skup ideja ( ili [[Ideologija|ideologija]]), kojima se ta stratifikacija opravdava i podupire.
 
 
 
Line 38 ⟶ 37:
=== Marksistička teorija ===
 
Za razliku od funkcionalista, koji stratifikaciju smatraju uvjetom za opstanak društva, marksisti smatraju stratifikaciju kao izvor suprotstavljenosti interesa različitih grupa. Začetnik takvog gledišta je [[Karl Marx|Karl Marx]]. Marx je društvene klase odredio kao grupe ljudi koji imaju zajedički odnos prema sredstvima za proizvodnju. Marx kao glavni kriterij stratifikacije navodi ekonomsko vlasništvo, tj. vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju. On razlikuje dvije osnovne klase: [[Kapitalizam|kapitaliste]] ( koji su vlasnici sredstava za proizvodnju) i [[Proleteri|proletere]] ( ili radničku klasu). Marx tvrdi kako su te dvije klase u stalnom sukobu zbog toga što kapitalisti izrabljuju proleterijat. On smatra da radnici tijekom dana proizvedu puno više nego što nadnicom (plaćom) dobiju zauzvrat. Dakle, ne postoji poštena razmjena vrijednosti nadnice i vrijednosti radne snage, već kapitalist ( s obzirom da je vlasnik sredstava z aproizvodnju) dobiva profit tako što prisvaja dio vrijednosti radne snage bez naknade.Konačna faza je postignuta kad oni shvate da kolektivnom akcijom mogu zbaciti vladajuću klasu. Drugim riječima, Marx smatra da je jedini put iz [[Kapitalizam|kapitalizma]], [[Revolucija|revolucija]], što je zapravo vrlo negativno zbog mogućih [[Ljudi|ljudskih]] i materijalnih žrtava tijekom [[Revolucija|revolucije]] . Marx ovdje iznosi tek jednu dimenziju klasne različitosti (ekonomsku), što je nadopunio [[Max Weber|Max Weber]] s još dvije dimenzije- socijalnom i političkom.
 
=== Weberovo gledište ===