Georges Cuvier: razlika između inačica

| polje = [[Zoologijazoologija]]</br>[[Taksonomijataksonomija]]</br>[[Paleontologijapaleontologija]]</br>[[Anatomija]]

| radna_institucija = [[Muséum National d'Histoire Naturelle]]

| poznat_po = Uspostavljanje polja [[Stratigrafija|stratigrafije]] i [[Komparativna anatomija|kmparativnakpmparativne anatomije]]; objavio dokumentaciju o [[Načelo faunističke sukcesije|sukcesiji faune u fosilnom zapisu]]; učinio [[izumiranje]] prihvatljivim znanstvenim fenomenom, protivljenje postepenoj teoriji [[Evolucija (biologija)|evolucije]]

'''Georges Cuvier''' ([[Montbéliard]], [[23. kolovoza]] [[1769.]] – [[Paris]], [[13. svibnja]] [[1832.]]), bio je [[Francuska|francuski]] [[prirodoslovac]] i [[Zoologija|zoolog]]. Radničkog podrijetla, pripadao je novoj klasi self-madesamoškolovanih znanstvenika koji su utrli svoj put na vrh akademske zajednice. Cuvier je glavni lik u istraživanjima prirodnih znanosti u ranom [[19. stoljeće|19. stoljeću]] i bio je ključan u uspostavi područja komparativne [[Anatomija|anatomije]] i [[Paleontologija|paleontologije]] kroz svoj rad u uspoređivanju živih [[Životinje|životinja]] s [[fosil]]ima. On je dobro poznat po utvrđivanju [[Izumiranje|izumiranja]] kao činjenice, najutjecajniji zagovaratelj [[Katastrofizam|katastrofizma]] u geologiji početkom 19. stoljeća i suprotstavljanje postepenimpostupnim evolucijskim teorijama [[Jean-Baptiste Lamarck|Lamarcka]] ([[lamarkizam]]) i [[Geoffroy Saint-Hilaire|GeoffroyGeoffroya Saint-HilairaHilairea]]. Njegovo najpoznatije djelo je ''Le Règne Animal'' (1817; hrvatski: Životinjsko kraljevstvo). [[1819.]] godine dobio je doživotno plemstvo u čast njegovih znanstvenih doprinosa. Nakon toga bio je poznat kao Baronbarun Cuvier. Bio je članom [[Pariško geografsko društvo|pariškog geografskog društva]]. Umro je u Parizu od [[Kolera|kolere]].