Razlika između inačica stranice »Friedrich von Schmidt«

bez sažetka
|djela =Rathaus (Beč), Crkva sv. Lazara (Beč), Klasična gimnazija (Beč), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Zagreb)
}}
'''Friedrich von Schmidt''' (* Frickenhofen, Gschwend, [[Württemberg]], [[22. listopada]], [[1825.]]; † [[Beč]], [[23. siječnja]], [[1891.]]), biojedan jeod znaninajvažnijih [[arhitekt|arhitekata]] uhistoricizma na dobapodručju procvataSrednje neogotikeEurope, zaslužan osobito za štoširenje je[[neogotika|neogotike]] ikao osobno zaslužanstila. Veliki dio života i rada proveo je u Beču, i bio osobito cijenjen građanin.
 
== Život i djelo ==
Nakon studija na visokoj tehničkoj školi u [[Stuttgart|Stuttgartu]], [[1845.]] ušao je u ceh radnika graditelja [[Köln|Kölnske]] katedrale, na kojoj je radio petnaest godina. Većina skica za tornjeve i ukrase katedrale su dijelo ''Schmidta'' i ''Vincenza Statza''. [[1848.]] postao je cehovski majstor, a [[1856.]] položio je ispit za ''državnog arhitekta''. Nakon prelaska na katoličanstvo [[1858.]], otišao je u [[Milano]] i radio tamo kao profesor arhitekture i obnovitelj katedrale ''San Ambrogio''. No zbog ratnih prilika i nesigurnosti [[1859.]] se preselio u [[Beč]], gdje je dobio mjesto profesora na ''Umjetničkoj akademiji''. Prihvatio se posla obnove i restauracije ''Bečke katedrale'' [[1862.]] [[1865.]] dobio je titulu ''Glavnog arhitekta'', a [[1888.]] od [[Franjo Josip I.|cara]] je dobio plemićku titulu [[barun|baruna]].
 
Radio je u doba [[historicizam|historicizma]], i ponovno otkrivene ljubavi za [[gotika|gotiku]], on je osobno volio i razumio taj stil. Tako da se njegov arhitektonski stil kretao u duhu ''neogotike'', u tom stilu sagradio je u Beču crkvu ''sv. Lazara'', i mnoge druge građevine poput ''Rathausa'' (gradske vijećnica) . Tako je podigao i zgradu ''Bečke klasične gimnazije'' s gotičkom fasadom. Podigao je velik broj crkvenih i svjetovnih građevina po [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]]. Značajan je i za [[Hrvatska|Hrvatsku]], po njegovom projektu podignuta je zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]], u Zagrebu. [[Zagrebačka katedrala]] nije njegovo djelo, ali su prve skice katedrale bile djelo ''Schmidta'', zbog prezauzetosti nije prihvatio posao, ali je poslao u [[Zagreb]] svog suradnika [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]].
Njegov posljednji veliki rad je obnova katedrale u [[Pečuh|Pečuhu]] ( [[Mađarska]]).
Kao Glavni arhitekt, radio je na obnovi Bečke katedrale ''Sv. Stjepana'' sve do [[1872]].
 
== Schmidt u Hrvatskoj ==
 
U doticaj s Hrvatskom Schmidt dolazi 1870. nakon što ga je angažirao biskup [[Josip Juraj Strossmayer]] na dovršavanju [[đakovačka katedrala|đakovačke katedrale]]. Od sredine 1870-ih radi niz projekata za Zagreb. Restaurira župnu crkvu svetoga Marka na [[Gradec (Zagreb)|Gradecu]], a po njegovom se projektu gradi palača [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] i Marijin zdenac na Kaptolu ispred [[zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]]. Izradio je projekte i za restauraciju [[zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]] prema kojima su se započeli izvoditi radovi 1879. Projekte je kasnije dijelom modificirao njegov učenik i suradnik [[Hermann Bollé]].
 
 
== Najznačajnije građevine ==
 
* [http://www.azw.at/www.architektenlexikon.at/de/555.htm Architektenlexikon: Friedrich Schmidt]
* [http://hrcak.srce.hr/file/98204 Friedrich Schmidt i arhitektura Đakovačke katedrale, Radovi Instituta za povijest umjetnosti br. 22, Zagreb, 2009., str. 251 – 268.]
 
[[Kategorija:Austrijski arhitekti|Schmidt, Friedrich von]]
107

uređivanja