Inačica od 13. listopada 2010. u 15:33 uredi SieBot (razgovor \| doprinosi) 90.791 edit m robot Dodaje: ar:زاييتشار ← Starija izmjena		Inačica od 25. ožujka 2011. u 23:17 uredi ukloni ovu izmjenu El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.444 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:COA zajecar.png\|thumb ]]▼ ~~{{Uklopi s razgovora}}~~ ▲[[Datoteka:COA zajecar.png\|thumb]] '''Zaječar''' je [[grad]] u istočnoj [[Srbija\|Srbiji]] (broj stanovnika 39800). Središte je istoimene općine i [[Zaječarski okrug\|Zaječarskog okruga]]. == Povijest == Pod ovim se imenom po prvi puta spominje 1466. godine u [[Otomansko carstvo\|otomanskom turskom]] tefteru vezanom za stanovništvo vidinskoga pašaluka. Naziv je najvjerojatnije staroslavenskoga podrijetla (''zajec'' tj. zec), premda može biti i turskoga (po nekim pretpostavkama potječe od izvjesnog Said-Asir paše koji je svoju vojsku postavio u dolini Timoka u godinama kriznim po srpsku despotovinu). Oko [[2000. pr. Kr.]] sa sjevera u dolinu [[Timok]]a prodiru grupe [[nomadi\|nomadskih stočara]]. One su se povezivale sa indoeuropskim grupama koje su već bile tu, i na taj način stvorile osnovu za daljni razvoj indoeuropskih jezika. Starosjedioci i došljaci se vremenom miješaju i od njih nastaju [[Iliri]] i [[Tračani]]. U rimsko doba izgrađena je čitava mreža cesta u dolini Timoka. Najvažnija ruta je išla od Niša, dolinom Timoka ka Dunavu, uz koju je podignut veliki broj [[utvrda]]. Najveći rimski građevinski objekat u ovom kraju je Gamzigrad, u blizini istoimenog sela. Kao naselje Zaječar se prvi put spominje 1466. godine u [[Otomansko carstvo\|otomanskom turskom]] tefteru vezanom za stanovništvo vidinskoga [[pašaluk]]a. Naziv je najvjerojatnije staroslavenskoga podrijetla (''zajec'' tj. zec), premda može biti i turskoga (po nekim pretpostavkama potječe od izvjesnog Said-Asir paše koji je svoju vojsku postavio u dolini Timoka u godinama kriznim po srpsku [[despot]]ovinu). Grad se danas nalazi u zaječarskoj kotlini gdje se kod mjesta zvanog Sastavak Crna reka i Beli Timok slivaju u rijeku [[Timok]]. U blizini grada se nalaze ostaci rimske carske palače iz IV stoljeća prije nove ere, [[Felix Romuliana]], koja je na listi svjetske kulturne baštine pod zaštitom [[UNESCO]]-a.▼ U naselju je tada živjelo osam obitelji koje su davale svom [[Spahije\|spahiji]] 540 akči prihoda. Zbog prirodnih bogatstava Timočke Krajine (rudnici bakra, pirita, zlata i srebra u Boru i Majdanpeku, [[ugljen]]a u Rtnju, Bogovini, Vrškoj Čuki, Podvisu, Dobroj Sreći i drugim nalazištima, žita u Krajini i drugim timočkim ravnicama, šuma i stočnog fonda) i zbog geostrategijskog položaja, ova oblast je od posebanog značaj za Srbiju. ▲Grad se danas nalazi u zaječarskoj kotlini gdje se kod mjesta zvanog Sastavak Crna reka i Beli Timok slivaju u rijeku [[Timok]]. U blizini grada se nalaze ostaci rimske carske palače iz IV. stoljeća prije nove ere, [[Felix Romuliana]], koja je na listi svjetske kulturne baštine pod zaštitom [[UNESCO]]-a. == Vanjske poveznice == [http://www.zajecar.info/ Službene stranice grada] {{Srpski gradovi i općine\|Općine u središnjoj Srbiji}}

Zaječar: razlika između inačica