Klimatske promjene: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: id:Perubahan iklim |
Klimatske promjene-nastavak |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Cyclone Catarina from the ISS on March 26 2004.JPG|
'''Klimatske promjene''' su dugotrajne promjene u [[Statistika|statističkoj]] raspodjeli [[Klimatski faktori|klimatskih faktora]], u vremenskom periodu od desetaka do miliona godina. To može biti promjena u prosječnim klimatskim elementima ili promjena raspodjele klimatskih događaja s obzirom na prosječne vrijednosti, ili pojava sve više krajnjih vremenskih događaja. Klimatske promjene se mogu odnositi na određene posebne [[regija|regije]] ili se može odnositi na cijelu [[Zemlja|Zemlju]].
U zadnje vrijeme, posebno u vezi sa [[Zaštita okoliša|zaštitom prirodnog okoliša]], klimatske promjene se obično odnose na današnje promjene [[klima|klime]]. Posebno se to odnosi na sve veći ljudski utjecaj na klimatske promjene, koji je povezan sa današnjim [[Globalno zatopljenje|globalnim zatopljenjem]].
==Nazivi==
Uglavnom se klimatske promjene odnose na promjene statističkih podataka klimatskog sistema, razmatrajući vrijeme od više desetaka godina i duže, s obzirom na njen uzrok. Kolebanja klime koja su kraća od nekoliko desetaka godina, kao što je pojava [[El Niño|El Niña]], se ne smatraju kao klimatske promjene. <ref> "Glossary – Climate Change" Education Center – Arctic Climatology and Meteorology,[http://nsidc.org/arcticmet/glossary/climate_change.html] </ref><ref> Appendix I – Glossary [http://www.ipcc.ch/ipccreports/tar/wg1/518.htm] Houghton, John Theodore: "Climate change", 2001</ref>
Sam pojam klimatskih promjena se sve više odnosi na ljudski utjecaj na klimu, posebno na [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]] i zato su klimatske promjene sve više vezane uz pojam globalnog zagrijavanja.
==Uzroci==
[[Datoteka:Mauna Loa Carbon Dioxide-en.svg|mini|300px|desno|Povećanje atmosferskog nivoa CO<sub>2</sub> ]]
Faktori koji utječu na oblikovanje klime se nazivaju prisilna djelovanja. To uključuje takve pojave kao promjene u [[Sunce|Sunčevom]] [[Toplinsko zračenje|toplinskom zračenju]], odstupanju od Zemljine [[Planetarna putanja|planetarne putanje]] ili orbite, promjenjiva [[Tektonika ploča|tektonika ploča]] i pomicanje [[Kontinent|kontinenata]], te promjene u koncentraciji [[Staklenički plinovi|stakleničkih plinova]]. Postoji čitav niz povratnih veza klimatskih faktora, koje mogu biti pojačane ili oslabljene. Neki djelovi klimatskog sistema, kao što su [[ocean]]i i slojevi [[Ledenjak|leda]], odgovaraju slabije na klimatske promjene, zbog svojih ogromnih masa, tako da im treba duže vremena na odgovor, ponekad stoljeće ili duže.
===Ljudski utjecaj===
[[Međuvladin panel o klimatskim promjenama]], grupa naučnika i stručnjaka za klimatske promjene tvrdi da: “Klima se mijenja i te klimatske promjene su uglavnom nastale zbog ljudskog djelovanja”. Zbog toga, sve više se raspravlja kako smanjiti ljudski utjecaj na klimu i kako se prilagoditi promjenama koje se već javljaju, te kako možemo predvidjeti buduće klimatske promjene. <ref> The National Academies Press ""Advancing the Science of Climate Change", 2010, [http://www.nap.edu/catalog.php?record_id=12782]</ref>
Najveća zabrinutost zbog ljudskog djelovanja na klimu se odnosi na povećanu koncetraciju ugljičnog dioksida (CO<sub>2</sub>) u atmosferi, zbog potrošnje [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] i sve većom količinom krutih čestica u zraku. Osim toga, sve više smo zabrinuti zbog [[Ozonske rupe|ozonskih rupa]], sve većeg iskrčivanja [[Šuma|šuma]] i povećanja obradivih površina, što isto utječe na klimatske faktore.
===Tektonika ploča===
{{glavni|Tektonika ploča}}
[[Datoteka:Solar Activity Proxies.png|mini|300px|desno|Promjene u Sunčevom ciklusu za vrijeme nekoliko zadnjih stoljeća, na osnovu promatranja [[Sunčeve pjege|Sunčevih pjega]] i izotopa [[berilij]]a-10]]
Milionima godina, kretanje tektonskih ploča mijenja izgled kontinenata i oceana, što isto utječe na promjene klime i [[Morska struja|strujanja]] u oceanima i atmosferi. Položaj kontinenata određuje i oblik i smjer oceanskih struja, a time i prijenos topline i vlage duž cijele Zemlje. Noviji primjer je stvaranja [[Panama|Panamske]] prevlake, koja je nastala prije otprilike 5 miliona godina, zatvorivši miješanje [[Atlantski ocean|Atlanskog oceana]] i [[Tihi ocean|Tihog oceana]] u tom području. To je ujedno i promijenilo granične oceanske struje i utjecalo na stvaranje današnjeg oblika [[Golfska struja|Golfske struje]] i vjerovatno je dovelo do stvaranje ledenog pokrivača na [[Sjeverna polutka|Sjevernoj polutci]].<ref> [http://earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NewImages/images.php3?img_id=16401] Panama: Isthmus that Changed the World, 2008., [[NASA]]</ref><ref> [http://www.whoi.edu/oceanus/viewArticle.do?id=2508] "How the Isthmus of Panama Put Ice in the Arctic", Gerald H., 2004.</ref> Za vrijeme [[karbon]]a, prije otprilike 300 do 360 miliona godina, tektonika ploča je potakla taloženje velike količine [[ugljik]]a i povećala zaleđeno područje.<ref> "Isotope stratigraphy of the European Carboniferous: proxy signals for ocean chemistry, climate and tectonics" [http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6V5Y-3XNK494-8&_user=10&_rdoc=1&_fmt=&_orig=search&_sort=d&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=7db7616e9dc94e6ed49a817195926851], Chemical Geology|date, 1999., Peter Bruckschen, Susanne Oesmanna, Ján Veizer</ref> [[Geologija |Geološki]] dokazi iz vremena postojanja [[superkontinent]]a [[Pangea|Pangee]] govore na postojanje velikih i snažnih [[monsun]]a u to doba ili megamonsuna. <ref> Judith T. Parrish: "Climate of the Supercontinent Pangea" 1993., [http://www.jstor.org/pss/30081148] </ref>
===Sunčevo toplinsko zračenje===
{{glavni|Sunčev ciklus}}
Sunce je glavni izvor energije na Zemlji. I dugotrajne i kratkotrajne promjenje u jačini Sunčevog toplinskog zračenja utječe na klimatske promjene. Prije 3 do 4 miliona godina, Sunce je zračilo samo 70 % današnje snage. Ipak, u vrijeme [[hadij]a (prije 3.8 – 4.6 milijarde godina)<ref> "Water in the Early Earth", 2006., Marty, B.</ref><ref> "Zircon thermometer reveals minimum melting conditions on earliest Earth." Eb Watson, Harrison</ref> i [[arhaik]]a (prije 2.5 – 3.8 milijarde godina)<ref> "Surface-water influx in shallow-level Archean lode-gold deposits in Western, Australia" 1994. Hagemann, Steffen G.</ref><<ref> Sagan C., G. Mullen: "Earth and Mars: Evolution of Atmospheres and Surface Temperatures" 1972. [http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/177/4043/52?ck=nck]</ref> je postojala voda, prema nađenim dokazima, pa ipak je došlo do “proturječja slabosti mladog Sunca”. Prema toj teoriji [[Zemljina atmosfera]] je bila potpuno drukšija, prije svega bez [[kisik]]a, pa su [[staklenički plinovi]] postojali u puno većoj koncentraciji. S vremenom snaga Sunčevog zračenja se pojačala, a prije 2.4 milijarde godina se pojavio naglo kisik u atmosferi i klima je bila puno sličnija današnjoj. <ref> "The Early Faint Sun Paradox: Organic Shielding of Ultraviolet-Labile Greenhouse Gases" 1997. Sagan, C.</ref>
Snaga Sunčevog toplinskog zračenja se mijenja isto svakih 11 godina, uslijed Sunčevog ciklusa. Postoje i promjene u nešto dužem vremenskom razmaku, pa je tako bilo i [[Malo ledeno doba]], od 14. do 19. stoljeća. Ta priroda periodičkog ponašanja Sunca joč nije sasvim razumljiva. Dok podaci govore da je od 1750. došlo do laganog zahlađenja, u novije vrijeme sve više je podataka da dolazi do globalnog zatopljenja. <ref> Willson Richard [Secular total solar irradiance trend during solar cycles 21–23][http://www.agu.org/pubs/crossref/2003/2002GL016038.shtml]</ref>
[[Datoteka:Earth obliquity range.svg|mini|300px|desno|Promjena nagiba Zemljine osi između 22.1° i 24.5°.]]
===Promjene u planetarnoj putanji===
{{glavni|Milankovićevi ciklusi}}
Male promjene u Zemljinoj planetarnoj putanji ili orbiti dovode do promjena snage Sunčevog zračenja kod promjena godišnjih doba, pa zato se i klima mijenja u različitim godišnjim dobima. Tri su vrste promjena Zemljine orbite: promjena [[Ekscentricitet|ekscentričnosti]], [[Nagib osi|nagiba osi]] i [[Precesija|precesije]] Zemljinih osi. Kad se mijenjaju zajedno, stvaraju Milankovićeve cikluse, koji imaju znatan utjecaj na klimu i pojavu [[Ledeno doba|ledenih]] i međuledenih doba, što se može pronaći u [[Stratigrafija|statigrafskim]] slojevima stijena ili u širenju i smanjivanju pustinja kao ćto je [[Sahara]]. <ref> [http://www.homepage.montana.edu/~geol445/hyperglac/time1/milankov.htm] "Milankovitch Cycles and Glaciation" </ref> <ref> "A Milankovitch scale for Cenomanian time" 1989., Gale, Andrew S.</ref>
===Vulkani===
{{glavni|Vulkan}}
Vulkani provode materijal iz [[Zemljina kora|Zemljine kore]] i plašta do površine Zemlje. Vulkanske erupcije, [[gejzir]]i i [[termalni izvor]]i su primjeri vulkanskih procesa kojim se oslobađaju plinovi i krupne čestice u atmosferu.
Vulkani su dovoljno veliki da utječu na promjenu svjetske klime nekoliko puta u stoljeću, uzrokovati hlađenje (djelomičnim smanjivanjem prijenosa Sunčevog zračenja na Zemljinu površinu) i po nekoliko godina. Erupcija vulkana na planini Pinatubo 1991. na [[Filipini]]ma, bila je druga erupcija po snazi u 20. stoljeću (nakon erupcije vulkana Novarupta na [[Aljaska|Aljaski]] 1912.) i značajno je utjecala na klimu.<ref> [http://pubs.usgs.gov/fs/1997/fs113-97/] "The Cataclysmic 1991 Eruption of Mount Pinatubo, Philippines" Diggles Michael, 2005. </ref> Erupcija vulkana Tambora 1815. u [[Indonezija|Indoneziji]], uzrokovala je “godinu bez ljeta”. <ref> "Climatic, environmental and human consequences of the largest known historic eruption: Tambora volcano (Indonesia) 1815" 2003., Oppenheimer Clive </ref>Još veće erupcije, takozvanih megavulkana, se javljaju nekoliko puta na 100 miliona godina, uzrokuju globalno zahlađenje i masovno izumiranje nekih životinja. <ref> "Large igneous provinces and mass extinctions" 2001., Wignall P. </ref>
Vulkani su isto dio proširenog [[Ugljikovog ciklus|ugljikovog ciklusa]]. U jako dugim geološkim ciklusima, oslobađanje ugljika iz Zemljine kore i plašta se nalazi u ravnoteži sa taloženjem ugljika u sedimentnim stijenama i ostalim odvodima iz ugljikovog ciklusa. Ali prema istraživanju Američkog geološkog nadzora (engl. ''US Geological Survey''), procjenjuje se da ljudske aktivnosti stvaraju 100 – 300 puta veću količinu [[Ugljikov(IV) oksid|ugljičnog dioksida]] od vulkana. <ref> [http://volcanoes.usgs.gov/Hazards/What/VolGas/volgas.html] "Volcanic Gases and Their Effects" 2006. </ref>
[[Datoteka:Circulacion termohalina.jpg|mini|300px|desno|Termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. Nije prikazana [[Antarktička cirkumpolarna struja]]]]
===Promjenjivosti oceana===
{{glavni|Termohalinska pokretna traka}}
Oceani su sastavni djelovi klimatskog sistema. Kratkotrajna kolebanja (nekoliko godina do nekoliko desetljeća) kao što je El Nino južna kolebanja, desetljetna kolebanja u Tihom oceanu, kolebanja u sjevernom Atlantiku i kolebanja u Arktiku prestavljaju više klimatska kolebanja nego klimatske promjene. Na duže vrijeme, promjene u procesima kao što je termohalinska pokretna traka igraju vrlo važnu ulogu u raspodjeli topline, noseći veoma sporo i jako duboko kretanje morske vode, i dugotrajnu raspodjelu topline po svjetskim oceanima. <ref> Petit J. R.:"Climate and atmospheric history of the past 420,000 years from the Vostok ice core, Antarctica" [http://www.nature.com/nature/journal/v399/n6735/full/399429a0.html]Gómez-Brenes RA, Humberto Ruiloba M., Bressani R. </ref>
==Fizički dokazi klimatskih promjena==
Dokazi za klimatske promjene se uzimaju iz različitih izvora, da si se saznalo o klimi u prošlosti. Sređeno praćenje svjetskih površinskih temperatura započinje od polovine 19. stoljeća. Prije toga, većina dokaza o klimatskim promjenama se otkriva indirektno, preko raznih pokazatelja prošle klime, kao što su vegetacija (pelud), jezgre leda, datiranje preko godova debla na stablima, prošlih promjena nivoa mora i [[glaciologija|glaciologije]].
===Povijesni i arheološki dokazi===
Klimatske promjene u prošlosti se mogu otkriti preko raznih promjena prebivališta i uzgoja raznog bilja. [[Arheologija|Arheološki]] dokazi, usmena predaja i povijesni dokumenti mogu isto dati uvid u klimu prošlih vremena. Klimatske promjene su bile ponekad u vezi sa propašću nekih civilizacija.
[[Datoteka:Glacier Mass Balance.png|mini|300px|desno|Pad prosječne debljine ledenjaka širom svijeta]]
===Ledenjaci===
{{glavni|Ledenjak}}
Ledenjaci se smatraju među najosjetljivijim pokazateljima klimatskih promjena. Njihova veličina se određuje ravnotežom masa između ulaza snijega i izlaza otopljenog leda. Kako se temperature povećavaju, tako se ledenjaci povlače, sve dok padaline snijega ne zamijene otopljeni led. <ref>Seiz G., N. Foppa "The activities of the World Glacier Monitoring Service (WGMS)" 2007., [http://www.meteoswiss.admin.ch/web/en/climate/climate_international/gcos/inventory/wgms.Par.0008.DownloadFile.tmp]</ref>
Ledenjaci rastu i smanjuju zbog više razloga, tako da se njihovo pravo stanje mora pratiti i desetljećima. Popis svjetskih ledenjaka je napravljen do 1970-tih, u početku avionski snimani i kartografirani, a danas se to radi uz pomoć satelita. Taj popis obuhvaća više od 100 000 ledenjaka, koji zauzimaju više od 240,000 km2, a preostali ledeni pokrivač se procjenjuje oko 445,000 km2. Svjetska služba za praćenje ledenjaka (engl. ''World Glacier Monitoring Service'') skuplja godišnje podatke o ravnoteži masa i o povlačenju ledenjaka. Iz tih podataka se vidi da se svjetski ledenjaci značajno povlače i smanjuju, sa jakim povlačenjem 1940-tih, stabilnim i rastućim periodom 1920-tih i 1970-tih, i ponovno povlačenje koje počinje od sredine 1980-tih. <ref> Zemp M., I.Roer, A.Kääb, M.Hoelzle, F.Paul, W. Haeberli: "United Nations Environment Programme - Global Glacier Changes: facts and figures" 2008. [http://www.grid.unep.ch/glaciers/pdfs/summary.pdf]</ref>
Najznačajniji klimatski procesi od sredine zadnjeg [[Geološko razdoblje|pliocena]] (prije oko 3 miliona godina), su ledena i međuledena doba. Današnje međuledeno doba ili holocen, traje već oko 11 700 godina. Zbog malih promjena u planetarnoj putanji ili Milankovićevih ciklusa, dolazi do promjena u ledenom pokrivaču i razini mora. Ostale promjene kao Heinrich događaj, Dansgaard-Oeschger događaj i Mlađe ledeno doba pokazuju da do promjena količine leda može doći i bez promjene planetarne orbite.
Ledenjaci ostavljaju iza sebe [[morena]] (krhotine stijena koje ledenjaci prenose svojim kretanjem), veliku količinu materijala, ukljućujući organske tvari, [[kvarc]] i [[kalij]], koji mogu biti datirani, da bi im se odredila starost.
[[Datoteka:Pinus taeda crossx7358.JPG|mini|300px|desno|analiza godova debla na stablima, da se utvrde klimatske promjene u prošlosti]]
===Vegetacija===
Promjena vrste, raspodjele i količne vegetacije, mogu dati isto podatke o klimi u prošlosti. Blaga klima je povezana sa povećanim padalinama i toplijim razdobljima, što pridonosi boljem rastu biljaka i preuzimanju veće količine ugljičnog dioksida (CO<sub>2</sub>) iz zraka. Veće i oštrije promjene, izazivaju manje vegetacije i širenje pustinje. <ref>Bachelet D.: "Climate Change Effects on Vegetation Distribution and Carbon Budget in the United States" 2001. [http://www.usgcrp.gov/usgcrp/Library/nationalassessment/forests/Ecosystems2%20Bachelet.pdf]R.Neilson,J.M.Lenihan,R.J.Drapek</ref>
===Jezgre leda===
Analiza jezgri leda, izbušenih u ledenom pokrivaču, mogu se iskoristiti da se vidi veza između temperatura i promjena nivoa mora. Zrak uhvaćen u mjehurićima iz leda, mogu isto pokazati promjene količine ugljičnog dioksida (CO<sub>2</sub>) u atmosferi, u prošlosti. Ta istraživanja promjena (CO<sub>2</sub>) u atmosferi zadnjih par tisuća godina, mogu pokazati razliku u atmosferi danas i u prošlosti.
===Dendroklimatologija===
Dendroklimatologija je analiza godova debla na [[stablo|stablima]], da se utvrde klimatske promjene u prošlosti. Široke i debele linije pokazuju plodne i kišne godine, dok tanke i sužene linije pokazuju lošije godine.
===Analiza peluda===
[[Datoteka:Maybug.jpg|mini|250px|desno|Prednja krila kornjaša su hitinizirana, a stražnja opnasta.]]
Palinologija proučava današnje i fosilne palinomorfe (čestice između 5 i 500 μm), koji se mogu naći u slojevima stijena, ukljućujući i [[pelud]]. Na osnovu peluda, može se odrediti i vegetacija u prošlosti, kao i klima. Pelud može izdržati dugo vremena, a možemo ga naći i u slojevima jezera, močvara i delta rijeka. Prema peludu možemo istraživati zadnjih 2,5 miliona godina. <ref> Langdon PG.: "Reconstructing climate and environmental change in northern England through chironomid and pollen analyses: evidence from Talkin Tarn, Cumbria" [http://www.springerlink.com/content/t7m324u675701133/] Barber KE.,Lomas-Clarke SH.</ref> <ref> Birks HH.: "The importance of plant macrofossils in the reconstruction of Lateglacial vegetation and climate: examples from Scotland, western Norway, and Minnesota, USA" 2003., [http://www.sciencedirect.com/science/article/B6VBC-47YH3W8-2/2/fde5760538b5b3adb92d8564ea968b9a]</ref> <ref> Miyoshi N.: "Palynology of a 250-m core from Lake Biwa: a 430,000-year record of glacial–interglacial vegetation change in Japan" 1999. </ref> <ref> Colin Prentice, Bartlein, Patrick J., Webb, Thompson: Vegetation and Climate Change in Eastern North America Since the Last Glacial Maximum" [http://jstor.org/stable/1941558] 1991.</ref>
===Insekti===
Ostaci [[Kornjaši|kornjaša]] su uobičajeni za slatku vodu i sedimentne stijene. Različite vrste kornjaša se mogu naći ovisno o različitim klimatskim uvjetima. Kornjaši se nisu puno mijenjali kroz povijest. <ref> Coope G.R.: "Temperature gradients in northern Europe during the last glacial—Holocene transition" 1999. [http://www3.interscience.wiley.com/cgi-bin/abstract/61001707/ABSTRACT | doi = 10.1002/(SICI)1099-1417(1998090)13:5<419::AID-JQS410>3.0.CO;2-D] Lemdahl, G.; Lowe, J.J.; Walkling, A.</ref>
===Promjena nivoa mora===
Svjetski nivo mora, zadnjih stotinjak godina, se mjerio pomoću mjerača morskih mjena. Danas se koristi [[visinomjer]], posebno sa satelita, koji je povećao točnost mjerenja. Prije mjerenja, nivo mora se može odrediti datiranjem i određivanjem starosti [[Koralji|koraljnih grebena]], obalnih sedimenata, morskih terasa, malih oblutaka, [[Vapnenac|vapnenca]] i arheoloških ostataka uz obalu. Glavne metode određivanja starosti su [[datiranje ugljikom-14]] i uranovim izotopima. <ref> [http://sealevel.colorado.edu/documents.php] "Sea Level Change" 2009.</ref>
== Izvori ==
{{Reflist|3}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://klima.mzopu.hr/ klimatske promjene]
*[http://www.moh.hr/hr/ekologija/promjena-klime-donosi-i-bolesti1/ Moderna Hrvatska]
*[http://zelena-akcija.hr/] Zelena akcija
[[Kategorija:Meteorologija]]
[[Kategorija:Ekologija]]
| |||