Peter Debye: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m sređ
Redak 1:
[[Datoteka:Debye100.jpg|mini|desno|350 px|Peter Joseph William Debye]]
'''Peter Joseph William Debye''' (rođen [[24. ožujakožujka]] [[1884]]. godinepreminuo [[2. studenistudenog]] [[1966]]. godine), bio je [[Nizozemska|nizozemski]] [[fizičar]] i [[Kemija|kemičar]]. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]].
 
==Biografija==
===Rani život===
Rođen je kao Petrus Josephus Wilhelmus Debije u [[Maastricht]]u, [[Nizozemska]]. Školovao se na Univerzitetu u [[Aachen]]u. Studirao je [[matematika|matematiku]] i klasičnu [[fizika|fiziku]], i 1905. je dobio zvanje [[inženjer]]a [[elektrotehnika|elektrotehnike]]. 1907. godine je objavio svoj prvi rad, matematičko rješenje problema koji ukljućuje '''vrtložne struje'''.
 
1906. je dobio posao kao asistent na Univerzitetu u [[München]]u, gdje je postao i doktor znanosti 1908. godine, radeći na [[Tlak elektromagnetskog zračenja|tlaku elektromagnetskog zračenja]]. 1910. je izveo formulu za [[Planckov zakon]], za koju je i sam [[Max Planck]] potvrdio da je jednostavniji izvod nego njegov.
 
Kada je 1911. [[Albert Einstein]] postao profesor na Univerzitetu u [[Prag]]u, tada je Debye preuzeo njegovo staro mjesto profesora na Univerzitetu u [[Zürich]]u. Nakon toga radio je na univerzitetima u [[Utrecht]]u 1912., [[Göttingen]]u 1913., Zürichu 1920., [[Leipzig]]u 1927. i [[Berlin]]u 1934., gdje je opet nasljedio Einsteina. Od 1937. Dodo 1939. godine bio je predsjednik Njemačkog udruženja fizičara.
 
1913. se Debye oženio sa Mathilde Alberer, s kojom je imao sina Petera P. Debye (rođen 1916.) i kćer Mathilde Maria (rođena 1921.). Njegov sin je postao isto fizičar, pa su radili i povremeno zajedno. <ref>http://www.towson.edu/applications/dailydigest/databases/news/20091012_114742AM_joschmid_293.asp</ref>
 
===Naučni doprinos===
Njegov prvi naučni doprinos je bio primjena ideje o '''dipolnom momentu''' (raspodjela pozitivnog i negativnog [[električni naboj|električnog naboja]] u električnim sistemima), kod električnog naboja nesimetričnih molekula (npr. voda). 1912. je razvio formule za odnos momenta dipola u ovisnosti o [[temperatura|temperature]] i [[Dielektrična konstanta vakuuma|dielektričnoj konstanti]]. Zbog te zasluge, mjerna jedinica momenta dipola ''debye'' je nazvana u njegovu čast. Osim toga, 1912., je proširio Einsteinovu teoriju o [[Toplinski kapacitet|toplinskom kapacitetu]], za niže temperature, dodavši utjecaj niskofrekventnih fonona.
 
1913. je proširio teoriju [[Niels Bohr|Nielsa Bohra]] o [[atom|atomskoj strukturi]], uvodeći eliptičnu orbitu. 1915. Debye je izračunao utjecaj temperature na [[Rendgenske zrake|rendgensku]] [[difrakcija|difrakciju]] za ispitivanje [[kristal]]a (Debye-Waller faktor). 1923. je poboljšao teoriju Svantea Augusta Arrheniusa o električnoj provodljivosti u otopini [[elektrolit]]a ([[Debyeva duljina]]). 1923. Debye je razvio teoriju za objašnjenje '''Comptonovog efekta''', kada dolazi do pomaka rendgenskih zraka u djelovanju sa [[elektron]]ima.
 
===Kasniji rad===
Od 1934. Dodo 1939. Biogodine bio je profesor na prestižnom [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu|Humboldtovom sveučilištu u Berlinu]]. 1939. je putovaootputovao u [[Sjedinjene Američke Države]], gdje je radio kao profesor na Univerzitetu u Cornellu, [[New York]]. 1946. postaje američki državljanin. Tu je radio na tehnici rasipanja svjetlosti za određivanje [[Relativna molekularna masa|relativne molekularne mase]] [[molekula]] [[polimer]]a. Započeo je proučavati sintetičkihsintetičke [[guma|gume]], a kasnije je nastavio rad sa [[Bjelančevine|bjelančevinama]] i makromolekulama.
 
1966. godine je umro od srčanog udara ([[infarkt miokarda|srčanog udara]]). .<ref>{{cite web | title = Peter Joseph Wilhelm Debye (1884 - 1966) | url = http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=1688 | accessdate = 2009-03-27 }}</ref><ref>Debye is buried in the rear section of the cemetery, near the northwestern corner.</ref>
 
== Izvori ==