Peter Debye: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m sređ |
|||
Redak 1:
[[Datoteka:Debye100.jpg|mini|desno|350 px|Peter Joseph William Debye]]
'''Peter Joseph William Debye''' (rođen [[24.
==Biografija==
===Rani život===
Rođen je kao Petrus Josephus Wilhelmus Debije u [[Maastricht]]u, [[Nizozemska]]. Školovao se na Univerzitetu u [[Aachen]]u. Studirao je [[matematika|matematiku]] i klasičnu [[fizika|fiziku]], i 1905. je dobio zvanje [[inženjer]]a [[elektrotehnika|elektrotehnike]]. 1907. godine je objavio svoj prvi rad, matematičko rješenje problema koji ukljućuje '''vrtložne struje'''.
1906. je dobio posao kao asistent na Univerzitetu u [[München]]u, gdje je postao i doktor znanosti 1908. godine, radeći na [[Tlak elektromagnetskog zračenja|tlaku elektromagnetskog zračenja]]. 1910. je izveo formulu za [[Planckov zakon]], za koju je i sam [[Max Planck]] potvrdio da je jednostavniji izvod nego njegov.
Kada je 1911. [[Albert Einstein]] postao profesor na Univerzitetu u [[Prag]]u, tada je Debye preuzeo njegovo staro mjesto profesora na Univerzitetu u [[Zürich]]u. Nakon toga radio je na univerzitetima u [[Utrecht]]u 1912., [[Göttingen]]u 1913., Zürichu 1920., [[Leipzig]]u 1927. i [[Berlin]]u 1934., gdje je opet nasljedio Einsteina. Od 1937.
1913. se Debye oženio sa Mathilde Alberer, s kojom je imao sina Petera P. Debye (rođen 1916.) i kćer Mathilde Maria (rođena 1921.). Njegov sin je postao isto fizičar, pa su radili i povremeno zajedno. <ref>http://www.towson.edu/applications/dailydigest/databases/news/20091012_114742AM_joschmid_293.asp</ref>
===Naučni doprinos===
Njegov prvi naučni doprinos je bio primjena ideje o '''dipolnom momentu''' (raspodjela pozitivnog i negativnog [[električni naboj|električnog naboja]] u električnim sistemima), kod električnog naboja nesimetričnih molekula (npr. voda). 1912. je razvio formule za odnos momenta dipola u ovisnosti o [[temperatura|temperature]] i [[Dielektrična konstanta vakuuma|dielektričnoj konstanti]]. Zbog te zasluge, mjerna jedinica momenta dipola ''debye'' je nazvana u njegovu čast. Osim toga, 1912., je proširio Einsteinovu teoriju o [[Toplinski kapacitet|toplinskom kapacitetu]], za niže temperature, dodavši utjecaj niskofrekventnih fonona.
1913. je proširio teoriju [[Niels Bohr|Nielsa Bohra]] o [[atom|atomskoj strukturi]], uvodeći eliptičnu orbitu. 1915. Debye je izračunao utjecaj temperature na [[Rendgenske zrake|rendgensku]] [[difrakcija|difrakciju]] za ispitivanje [[kristal]]a (Debye-Waller faktor). 1923. je poboljšao teoriju Svantea Augusta Arrheniusa o električnoj provodljivosti u otopini [[elektrolit]]a ([[Debyeva duljina]]). 1923. Debye je razvio teoriju za objašnjenje '''Comptonovog efekta''', kada dolazi do pomaka rendgenskih zraka u djelovanju sa [[elektron]]ima.
===Kasniji rad===
Od 1934.
1966. godine je umro od
== Izvori ==
|