Bertrand Russell: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Još par citata
Redak 12:
djela = ''[[Povijest zapadne filozofije]]''<br>''[[Principia Mathematica]]''|
}}
'''Bertrand Arthur William Russell, 3. grof Russell''' ([[Trelleck]], [[18. svibnja]] [[1872]]. - [[Penrhyndeudraeth]], [[2. veljače]] [[1970]].), [[Engleska|engleski]]<ref>Sidney Hook, "Lord Russell i Sud za ratne zločine", ''Bertrand Russell: critical assessments'', Svezak 1., uredio A. D. Irvine, (New York 1999.) str. 178</ref> [[filozof]], [[matematičar]], [[logika|logičar]], [[povijest|povjesničar]] i društveni [[reformacija|reformator]].<ref name="stanford">Stanfordova Enciklopedija filozofije, [http://plato.stanford.edu/entries/russell/ "Bertrand Russell"], 1. svibnja 2003.</ref><ref>{{cite web| url=http://www.nytimes.com/1982/11/28/books/after-bertrand-russell.html?scp=12&sq=bertrand%20russell&st=cse| title=After Bertrand Russell| publisher=New York Times| author=Alasdair McIntrye| date=28-11-1982|accessdate=31-03-2011}}</ref><ref>{{cite web| url=http://www.guardian.co.uk/books/2000/oct/28/biography.philosophy?INTCMP=SRCH| title=A booting for Bertie| publisher=Guardian| author=| date=28-10-2000|accessdate=31-03-2011}}</ref>
 
Na Trinity Collegeu u Cambridgeu studirao je filozofiju i matematiku, gdje po završetku studija [[1895]]. počinje sveučilišnu karijeru, ali je [[1916]]. udaljen zbog borbene proturatne agitacije, a [[1918]]. je iz istog razloga zatvoren na šest mjeseci. Potomak je ugledne plemićke obitelji, ali ubrzo i sam stječe glas slobodnog mislioca, [[pacifizam|pacifista]], kritičara građanskog morala i borca za ljudsku jednakost. Politički se angažira na lijevom krilu laburističke stranke, ali na zastupničkim izborima [[1922]]. i [[1923]]. nema uspjeha. Od [[1938]]. do [[1944]]. predavao je na različitim sveučilištima u [[SAD]]-u, a tek je [[1944]]. ponovno izabran za profesora na Trinity Collegeu. I nakon Drugog svjetskog rata nastavlja s političkim aktivnošću [[humanizam|humanista]]: bori se protiv ''"ludila hladnog rata"'', predsjedava Međunarodnom sudu za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu, pa je u 89. godini drugi put zatvoren kao vođa i sudionik antinuklearnih demonstracija.
 
Godine [[1950]]. dobio je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].<ref name="nobel prize">{{cite web| url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1950/russell-bio.html| title=The Nobel Prize in Literature 1950 - Bertrand Russell| publisher=Nobelprize.org| author=| date=28-10-2000|accessdate=31-03-2011}}</ref> Njegovo prvo filozofsko zanimanje vezano je uz matematički prikaz filozofije, a iz te faze proizašlo je monumentalno djelo ''"Principia mathematica"'' nastalo u suradnji s [[Alfred North Whitehead|A. N. Whiteheadom]], koje je obojici autora donijelo svjetsku slavu i postalo ishodište novog smjera u filozofiji i matematici. Već [[1901]]. istaknuo se kao briljantan [[logika|logičar]], uočivši paradoks koji je proizlazio iz petog aksioma [[Gottlob Frege|Fregeove]] logičke analize [[aritmetika|aritmetike]] ('''''[[Russellov paradoks]]'''''). U svojoj konkretnoj društvenoj borbi decidirani je kritičar svake dominacije, proizlazila ona iz vlasništva, države ili iz međurasnih i međuspolnih odnosa.
 
==Biografija==
Redak 85:
===Kasniji život===
 
Tijekom [[1940-ih]] i [[1950-ih]], Russell je sudjelovao u mnogim [[BBC]]-jevim emisijama, posebno na trećem programu, o raznim filozofskim temama, kao što su pozitivna i negativna strana demokracije.<ref>{{cite web| publisher=Guardian|title=Lord Russell and democracy| date=14-09-1953| url=http://www.guardian.co.uk/news/1953/sep/14/mainsection.fromthearchive?INTCMP=SRCH| accessdate=31-03-2011}}</ref> U ovom je periodu Russell već bio svjetski poznat, te je shodno s time bio česta tema raznoraznih novinskih članaka, a često su ga ljudi zvali za savjete o raznim, čak i najbanalnijim stvarima. Prilikom puta na predavanje u [[Trondheim]], Russell je bio jedan od 24 preživjela (od ukupno 43 putnika), u [[Bukken Bruse nesreća|padu zrakoplova kod Hommelvike]] u listopadu [[1948.]] godine.<ref name="letters">{{cite book|title="The Selected Letters of Bertrand Russell"|page=660|publisher=Routledge|author=Griffin, Nicholas (ed.)|year=2002|isbn=0415260124}}</ref> Njegova ''[[Povijest zapadne filozofije]]'' ([[1945.]]) postala je svjetski best-seller, te mu je bila stalan izvor prihoda do kraja njegova života.
 
U jednom govoru iz [[1948.]],<ref>[http://www.economist.com/books/PrinterFriendly.cfm?Story_ID=699582 Pisma jednofjednog filozofa | S ljubavlju, Bertie | Economist.com<!-- Bot generated title -->]</ref> Russell je naglasio kako bi bilo moralno gore ući u rat sa [[SSSR]]-om nakon što oni dobiju [[atomska bomba|atomsku bombu]] nego dok je nisu imali, jer bi u tom slučaju pobjeda Zapada bila brža i s manje žrtava, dok bi u prvom slučaju bilo pogubnije ratovati sa zemljom koja također ima bombu. U to je vrijeme jedino [[SAD]] imao atomsku bombu, no SSSR je vršio iznimno agresivnu politiku prema zemljama Istočne i Jugoistične Europe, šireći time svoju sferu utjecaja. Analiza ovog govora dovela je do stvaranja dvaju grupacija, jedne, koji je predvodio Lawson, svjedok Russellovog govora, koja je tvrdila da je Russell odobravao napad na SSSR i druge, koju je predvodio Griffin, a čija se analiza temeljila na transkriptu govora, koja je tvrdila da je Russell samo objašnjavao korisnost američkog nuklearnog [[arsenal]]a u sprečavanju sovjetskog širenja po Istočnoj Europi.
 
Russell je [[9. lipnja]] [[1949.]], prilikom proslave [[George VI.|kraljevog]] rođendana, nagrađen Ordenom postignuća,<ref>{{LondonGazette|, issue=38628|supp=yes|, startpage=2796|date=3lipnja. 3. lipnja 1949|accessdate=. Preuzeto 2008}}</ref> a sljedeće godine mu [[Švedska akademija]] uručuje [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].<ref name="Gallery"/><ref name="nobel prize">[http://nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1950/russell-bio.html '''Nobelova nagrada za književnost 1950.''' - Bertrand Russell]</ref> Prlikom uručivanja prve, kralj [[George VI.]] je dao svoju podršku, ali je bio blago posramljen zbog činjenice da je tu nagradu dao bivšem zatvoreniku, rekavši mu, prilikom dodjele: ''"U nekoliko ste se prilika ponašali na način koji ne bi bio prihvatljiv."''<ref>Ronald W. Clark, Bertrand Russell and His World, str. 94. (1981.) ISBN 0-500-13070-1</ref> Russell se na to nasmijao, a kasnije je rekao kako mu je na um odmah pao odgovor: ''"Da, kao ni vaš [[Edvard VIII.|brat]]."''
 
Godine [[1952.]], Russell se razveo od Patricije, s kojom je bio jako nesretan. Njegov sin iz tog braka, Conrad, nije vidio svog oca od razvoda pa sve do [[1968.]], kada je sam odlučio posjetiti ga, što je uzrokovalo raskid odnosa s majkom.
Redak 97:
===Politički aktivizam===
[[Datoteka:Jean-Paul Sartre FP.JPG|thumb|200px|[[Jean-Paul Sartre]], najznačajniji europski [[egzistencijalizam|egzistencijalist]] i važan politički aktivist. Sartre se uz Russella ponajviše zalagao za stvaranje suda za ratne zločine počinjene od strane Amerikanaca u [[Vijetnam]]u]]
Russell je veći dio [[1950-ih]] i [[1960-ih]] proveo baveći se političkim aktivizmom, ponajviše oko pitanja nuklearnog razoružanja i procesuiranja [[ratni zločin|ratnih zločina]] počinjenih tijekom [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]] (vidi [[Russellov sud|Russell-Sartreov Sud za ratne zločine u Vijetnamskom ratu]]). Godine [[1955.]] izlazi [[Russell-Einsteinov manifest]], dokument koji se strogo zalagao za nuklearno razoružanje, a osim Russella i Einstaina, potpisalo ga je još 11 najprominentnijih nuklearnih fizičara i intelektualaca tog doba.<ref name="Manifesto">{{cite web|title="Russell-Einsteinov manifest"|url=http://www.ppu.org.uk/learn/texts/doc_russelleinstein_manif.html|author=Russell, Bertrand|coauthors=[[Albert Einstein]]|date=1955.|accessdate=2008.}}</ref><ref>{{cite web| publisher=BBC News| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/magazine/6670593.stm| title=The intellectual ties that bind |author=Lisa Jardine| date=18-05-2007|accessdate=31-03-2011}}</ref> Russell je u ovom periodu napisao i velik broj pisama svjetskim vođama. Tijekom [[1960-ih]] bio je i u kontaktu s [[Lionel Rogosin|Lionelom Rogosinom]] dok je ovaj snimao svoj antiratni film ''Dobra vremena, divna vremena'', a postao je i heroj mnogim mladima iz pokreta [[Nova ljevica]]. Tijekom [[1960-ih]] je otvoreno izražavao nezadovoljstvo onim što je on smatrao politikom nuklearnog genocida koju je provodila vlada SAD-a. Godine [[1963.]] uručena mu je [[Jeruzalemska nagrada]], nagrada koja se dodijeljuje piscima koji se bave slobodama individualaca u društvu.<ref name="jerusalem prize">[http://www.jerusalembookfair.com/main.html Jerusalem International Book Fair]</ref> U listopadu [[1965.]], Russell kida svoju člansku iskaznicu [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]] jer se pribojao kako će britanska vlada poslati vojnike u [[Vijetnam]] kao pripomoć [[SAD]]-u.<ref name="Gallery">[http://russell.mcmaster.ca/~bertrand/ Galerija Bertrand Russell]</ref>
 
===Posljednje godine i smrt===
Redak 157:
Russell je politički aktivan ostao, doslovno, do kraja života, pišući svjetskim vođama i posuđujući svoje ime mnogim političkim manifestima. Neki danas smatraju da je pri kraju života svojim mlađim sljedbenicima dao previše slobode zbog čega su oni koristili njegovo ime u menifestima koje on sam vjerojatno ne bi potpisao. Postoje teze da je sam Russell postao svjestan ove činjenice kada je otpustio svog osobnog tajnika, [[Ralph Schoenman|Ralpha Schoenmana]], koji je u to vrijeme bio gorljivi ljevičar.
 
{{citat|Osobe poput mene, koje vjeruju da je slobodan intelekt glavni pokretač ljudskog razvoja, ne mogu a da se fundamentalno ne protive [[Boljševizam|boljševizmu]] u istoj mjeri kao i crkvi u Rimu. Nade koje nadahnjuju [[komunizam]] su, u biti, vrijedne divljenja jednako kao one izrečene tijekom [[govor na gori|govora na gori]], ali se jednako fanatično održavaju te stoga mogu učiniti jednaku količinu zla.<ref>Bertrand Russell, "The Practice and Theory of Bolshevism", 1920, pgstr. 118</ref>}}
 
Osvrnuo se i na modernu industrijalizaciju i [[kapitalizam]].
 
{{citat|Moderne metode [[proizvodnja|proizvodnje]] su nam dale mogućnost udobnosti i sigurnosti za sve; međutim, mi smo umjesto toga izabrali prezaposlenost za jedne a [[glad]]ovanje za druge. Dakle, nastavili smo biti jednako energetični kao što smo bili prije strojeva; u ovome smo bili glupi, ali nema razloga biti glup zauvijek.<ref>Bertrand Russell, "In Praise of Idleness", 1935, str. 15</ref>}}
 
Iznio je i mišljenje o [[rasizam|rasizmu]] prema kojima nema superiorne ili inferiorne rase.
 
{{citat|Povremeno se održava mišljenje da je miješanje rasa biološki nepoželjno. Nema nikakvih dokaza koji potkrijepljuju ovo stajalište. Niti ima ikakvog razloga misliti da su crnci manje inteligentni od bijelaca, ali to će biti teško procijeniti sve dok nemaju jednak društveni domet i jednako dobre društvene uvjete.<ref>Bertrand Russell, "New Hopes for a Changing World"; London: Allen & Unwin, 1951, str. 108</ref>}}
==Izvori==
{{wikicitat|Bertrand Russell}}
{{reflist}}
==Vanjske poveznice==
*[http://openlibrary.org/authors/OL112912A/Bertrand_Russell Djela Bertranda Russella na otvorenoj knjižnici]
*[http://www.positiveatheism.org/hist/russell2.htm Esej: "Da li je religija napravila pozitivan doprinos civilizaciji?"]
*[http://www.panarchy.org/russell/ideas.1946.html Esej: "Ideje koje su naudile čovječantsvu"]
*[http://karws.gso.uri.edu/JFK/the_critics/russell/Sixteen_questions_Russell.html 16 pitanja o ubojstvu JFK-a]
 
{{Nobelova nagrada za književnost}}