Otvori glavni izbornik

Promjene

bez sažetka
 
==Povijest==
Poznata i kao ''Basilica Eudoxiana'', sagrađena je prvo na starim ostacima <ref>Excavations inIskopavanja od 1956-59. revealeddo older1959. foundationgodine ofpokazuju theda samesu dimensionspostojali stariji ostaci istih dimenzija, risingkoji onsu Romanpodignuti remainsna ofrimskim varioustemeljima periodsiz različitih perioda, thea najstariji period je oldestbio datingjoš toiz Republicanvremena timesRepublike (Touring Club Italiano, ''Roma e dintorni'', Milan, 1965.:337-39).</ref> između 432. i 440. da bi se u njoj smjestile [[Relikvija|relikvije]] okova kojima je [[Sveti Petar]] bio okovan u [[Jeruzalem]]u, poznatim iz epizode ''Oslobođenje Svetog Petra''.
Carica Licinia Eudoxia (supruga cara [[Valentinijan III.|Valentinijana III.]]), dobila je okove na poklon od svoje majke Aelie Eudocie supruge bizantskog cara [[Teodozije II.|Teodozija II.]], koje je pokazala papi [[Lav I.|Lavu I.]]. Aelia Eudocia je dobila ove okove kao poklon od Iuvenalisa, jeruzalemskog biskupa. Prema legendi, kada ih je Lav uporedio sa okovima kojima je Sveti Petar bio okovan u rimskom Mamertine zatvoru, dvoji su se okovi čudesno spojili.<ref>InNa thisovaj waynačin twosu provenancesse wereokovi fused.spojili</ref> Okovi se čuvaju u [[relikvijar]]u ispod glavnog oltara bazilike.
Bazilika koju posvećuje 439. papa [[Siksto III.]], prolazi kroz nekoliko restauracija, između ostalih [[Hadrijan I.]] a i jedne u 11. stoljeću. Između 1471. i 1503. godine, godine koje je izabran papa [[Julije II.]], rođak pape [[Siksto IV.|Siksta IV.]], kardinal Della Rovere pravi značajnije izmjene u izgledu bazilike. [[Portik]] bazilike koji je dodan 1475. pripisuje se Bacciu Pontelliju dok se sagradnja [[klaustar]]a (149.3-1503.) pripisuje Giulianu da Sangallu. Kasniji radovi napravljeni su početkom 18. stoljeća pod vodstvom Francescom Fontanom a slijedi i obnova 1875. godine.
Titulus "S. Petri ad vincula" dodjeljen je [[20. studenog]], [[2010.]] Donaldu Wuerlu. Prethodnik mu je bio kardinal Pío Laghi, koji je umro [[11. siječnja]] [[2009.]] godine.
Drugi umjetnički radovi uključuju Guercinova platna ''Svetog Augustina'' i ''Svete Margarete'', spomenik kardinalu Girolamu Agucchiju kojeg je dizajnirao Domenichino i koji je također nacrtao fresku u sakristiji bazilike; ''Oslobođenje Svetog Petra'' (1604.).
Slika iza oltara u prvoj kapeli na lijevoj strani koju je nacrtao Cristoforo Roncalli je "Skidanje s križa". Za grobnicu kardinala [[Nikola Kuzanski|Nikole Kuzanskog]] iz 1464., sa njenim reljefom "kardinal Nikola pred Svetim Petrom", zaslužan je Andrea Bregno.
Slikar i kipar Antonio Pollaiuolo sahranjen je lijevo od ulaza. Ovaj kipar, podrijetlom iz [[Firenca|Firence]], dodao je figure [[Romul]]a i Rema na [[Kapitolijska vučica|kapitolijsku vučicu]]. <ref>"SculptureSkulptura" . ''The Oxford Encyclopedia of Classical Art and Architecture.'' Ed. John B. Hattendorf. Oxford University Press, 2007.</ref>
Arheolozi su 1876. otkrili grobnicu za koju se vjerovalo da sadrži ostatke makabejskih mučenika, opisanih u [[Druga knjiga o Makabejcima|Drugoj knjizi o Makabejcima]] 7-41.<ref>Taylor Marshall, <em>The Crucified Rabbi: Judaism and the Origins of the Catholic Christianity</em>, Saint John Press, 2009. ISBN 978-0-578-03834-6 page 170. strana</ref> Teško je povjerovato da su ovo ostaci [[Židovi|židovskih]] mučenika koji su žrtvovali svoje živote u [[Jeruzalem]]u. Njihov spomen da je istog dana kada i spomen dan čuda spajanja dvaju okova, 1. kolovoza svake godine.
 
Treći [[oltar]] u lijevom prolazu sadrži [[mozaik]] [[Sveti Sebastijan|svetog Sebastijana]] iz 7. stoljeća. Ovaj mozaik se poistovjećuje sa izbijanjem [[kuga|kuge]] u Paviji, gradu smještenom u sjevernoj Italiji. Kuga se mogla zaustaviti jedino ako bi se oltar Svetog Sebastjana sagradio u crkvi S. Pietro in Vincoli u tom gradu. Ovaj priča prihvaćeba je u Rimu i odatle dolazi i oltar.