Veliki koraljni greben: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: fy:Grut Barriêrerif |
m Unesco okvir i slike |
||
Redak 1:
{{UNESCO-svjetska baština
[[Datoteka:GreatBarrierReef-EO.JPG|mini|200px|[[Satelit]]ska snimka Velikog koraljnog grebena.]]▼
|slika = Map of Great Barrier Reef Demis.png
|godina = [[2007.]] <small>(31. zasjedanje)
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = vii, viii, ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/154
|država = {{ZD+X/A|AUS}}
}}
'''Veliki koraljni greben''' ([[engleski|eng]]. ''Great Barrier Reef'') je najveći [[koraljni greben]] na svijetu<ref>[http://www.environment.gov.au/heritage/places/world/great-barrier-reef/values.html The Great Barrier Reef World Heritage values] na stranicama Australske vlade {{en icon}} Posjećeno 1. travnja 2011.</ref>, i najveća živa cjelina na svijetu (oko 344.400 km²). Nalazi se u [[Koraljno more|Koraljnom moru]] i proteže se 2030 km duž ruba kontinentalnoga šelfa sjeveroistočne [[Australija (kontinent)|Australije]] (pokrajina [[Queensland]]).
Greben jednim dijelom prati prirodne [[Otok|otoke]], odnosno vrhove odavno potonula planinskoga lanca. No njegova izvanredna raznolikost potječe od 3000 koraljnih grebena, više od 900 otoka, atola i laguna, od kojih se svaki nalazi u drukčijoj fazi razvoja. Zbog toga je 1981. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]], a [[CNN]] ga je svrstao na popis [[sedam svjetskih čuda]] prirode. Veliki koraljni greben mogu iskorištavati samo autohtono stanovništvo, [[Aboridžini]] i [[Torres Strait otočani]], te je važan dio njihove kulture i duhovnosti. Turizam velikog koraljnog grebena svake godine Australiji donese oko 1 bilijun [[A$]].<ref>[http://www.gbrmpa.gov.au/corp_site/about_us/documents/economic_values_report.pdf . "Measuring the economic and financial value of the Great Barrier Reef Marine Park"] sa Economics Pty Ltd {{en icon}} Posjećeno 1. travnja 2011.</ref>
'''Veliki koraljni greben''' ([[engleski|eng]]. ''Great Barrier Reef'') je jedan od najljepših ukrasa našeg planeta koji se nalazi uz obalu [[Australija|Australije]]. O tom dragulju modre, indigo, safirne i čisto bijele boje, čija se divota vidi čak i s [[Mjesec]]a – neobično je da su prvi [[Europa|Europljani]] koji su vidjeli Veliki koraljni greben bili tako šturi u njegovom opisu. ▼
==Odlike==
Godine [[1606]]. to je bio [[Španjolci|Španjolac]] [[Luis Vaes de Torres|Luis Vaez de Torres]], kojeg je oluja natjerala da zaobiđe vrh [[Queensland|Queenslanda]] i da prođe kroz tjesnac koji danas nosi njegovo ime. Potom je došao kapetan [[James Cook|James Cook]], čiji je brod Endeavour zapeo i teško se oštetio između vanjskoga grebena i kopna godine [[V|1770]]. A onda je [[1789]]. došao kapetan Bligh, koji je odane i izgladnjele članove posade Bountyja proveo kroz prolaze preko grebena i uveo ih u mirne vode uz obalu.▼
▲[[Datoteka:GreatBarrierReef-EO.JPG|mini|
Koraljni grebeni rezultati su 10 tisuća godina rada, tijekom kojeg su se [[Ocean|oceani]] podigli do današnje razine nakon posljednjeg [[Ledeno doba|ledenog doba]]. Graditelji ove izvanredne tvorevine milijuni su sićušnih
Svaki polip može uvući [[kalcijev karbonat]] iz mora i pretvoriti ga u vapnenastu koru koja, kad je umnožimo nekoliko milijardi puta, tvori koraljni greben, No polip svoje vapnenasto sklonište dijeli sa sićušnim biljkama koje se zovu zoowanthellae. One pomoću svjetlosti pretvaraju [[Ugljični_dioksid|ugljični dioksid]] i vodu u ugljikohidrate i [[kisik]], Polipi apsorbiraju te spojeve, a [[Biljke|biljkama]] zauzvrat daju nitrate i druge otpadne vari. Zbog toga koraljni grebeni mogu nastali samo na mjestima do kojih dopire sunčeva svjetlost, odnosno u bistroj vodi do 40 m dubine.▼
Josepha Banksa, botaničara s Endeavoura, greben je ispunio strahopoštovanjem. Pošto je njegov brod bio popravljen, napisao je: „Greben poput ovoga pokraj kojeg smo upravo prošli nešto je što u [[Europa|Europi]] uopće ne postoji, a ne postoji ni nigdje drugdje osim u ovim morima, To je zid od koraljne stijene koji se okomito uzdiže iz beskrajnoga oceana…“ Iako je za rast koralja potrebno plitko more s mnogo sunčeve svjetlosti, Banks je imao pravo kad je rekao da je Veliki koraljni greben jedinstven. Proteže se 2030 km duž ruba kontinentalnoga šelfa sjeveroistočne [[Australija (kontinent)|Australije]], i to je najveća živa cjelina na svijetu.▼
==Povijest==
▲
▲Graditelji ove izvanredne tvorevine milijuni su sićušnih koraljnih polipa i to 350 različitih vrsta polipa. U rodu su s meduzama, a svaki od njih ima usta koja su okružena vijencem pokretljivih lovaka.
▲Godine [[1606]]. to je bio [[Španjolci|Španjolac]] [[Luis Vaes de Torres|Luis Vaez de Torres]], kojeg je oluja natjerala da zaobiđe vrh [[Queensland|Queenslanda]] i da prođe kroz tjesnac koji danas nosi njegovo ime. Potom je došao kapetan [[James Cook|James Cook]], čiji je brod Endeavour zapeo i teško se oštetio između vanjskoga grebena i kopna godine [[
▲Svaki polip može uvući kalcijev karbonat iz mora i pretvoriti ga u vapnenastu koru koja, kad je umnožimo nekoliko milijardi puta, tvori koraljni greben, No polip svoje vapnenasto sklonište dijeli sa sićušnim biljkama koje se zovu zoowanthellae. One pomoću svjetlosti pretvaraju [[Ugljični_dioksid|ugljični dioksid]] i vodu u ugljikohidrate i [[kisik]], Polipi apsorbiraju te spojeve, a [[Biljke|biljkama]] zauzvrat daju nitrate i druge otpadne vari. Zbog toga koraljni grebeni mogu nastali samo na mjestima do kojih dopire sunčeva svjetlost, odnosno u bistroj vodi do 40 m dubine.
▲Josepha Banksa, botaničara s Endeavoura, greben je ispunio strahopoštovanjem. Pošto je njegov brod bio popravljen, napisao je: „Greben poput ovoga pokraj kojeg smo upravo prošli nešto je što u [[Europa|Europi]] uopće ne postoji, a ne postoji ni nigdje drugdje osim u ovim morima, To je zid od koraljne stijene koji se okomito uzdiže iz beskrajnoga oceana…“ Iako je za rast koralja potrebno plitko more s mnogo sunčeve svjetlosti, Banks je imao pravo kad je rekao da je Veliki koraljni greben jedinstven.
[[Datoteka:Blue Linckia Starfish.JPG|mini|Plava zvjezdača i koralji]]▼
== [[Bioraznolikost]] ==
[[Datoteka:Giant clam or Tridacna gigas.jpg|mini|Divovska školjka]]▼
[[Datoteka:Part of Great Barrier Reef from Helecopter.JPG|mini|lijevo|<center>Veliki koraljni greben]]
▲[[Datoteka:Blue Linckia Starfish.JPG|mini|<center>Plava
[[Datoteka:Anemone purple anemonefish.jpg|mini|lijevo|<center>[[Riba klaun]]]]
[[Datoteka:Chelonia mydas is going for the air edit.jpg|mini|<center>[[Golema želva]]]]
▲[[Datoteka:Giant clam or Tridacna gigas.jpg|mini|<center>[[Divovska školjka]]]]
Posjetitelju će se učiniti da je koraljni greben lijepo i spokojno mjesto, no to je istodobno i mjesto beskonačne borbe, budući da se svako stvorenje koje ovdje živi s ostalima bori za hranu i prostor. Postoje i meki i tvrdi koralji različitih oblika i veličina; neki izgledaju poput rogova, drugi poput bičeva ili lepeza; neki su dovoljno čvrsti da mogu podnijeli udaranje valova, a drugi tako krhki da mogu živjeti samo u posve mirinim vodama. Neke vrste rastu brže od drugih, pa ih zasjenjuju i kradu im svjetlost. Neki drugi se koriste otrovnim lovkama kako bi se riješiti konkurencije, ili u vodu ispuštaju smrtonosne kemijske spojeve.
Line 34 ⟶ 50:
Na koraljnim otocima živi mnoštvo morskih ptica: čigre, blune, galebovi, fregate i gospodski australski orlovi, koje se međusobno svađaju oko bogate žetve na grebenima. Ljeti ženke [[Kornjače|kornjača]] pužu na obalu kako bi položile jaja u topao pijesak. Oko osam tjedana poslije pojavljuju se tisuće malih kornjača i neoprezno jure prema moru, dok na njih vrebaju morske ptice, [[rakovi]] i [[štakori]].
==
Veliki koraljni greben svakako je jedan od najživljih i najbolje povezanih [[Ekosustav|ekosustava]]. No ujedno je i ravnoteža u njemu najosjetljivija. Ako se samo jedan vid ovoga staništa izloži pritisku, to bi moglo imati katastrofalne posljedice za sve. Koraljni greben može podnijeti oluje i bješnjenje mora, ali na početku [[21. stoljeće|21. stoljeća]] najvećoj opasnosti izlaže ga suvremeni čovjek. Aboridžini su stoljećima lovili ribu i druge životinje duž koraljnog grebena a da ga nisu oštetili. No u prošlome stoljeću kopanje guana (ptičjeg izmeta), prevelik izlov ribe, lov na [[Kitovi|kitove]] i na [[Biser]]e ostavili su traga.
Line 41 ⟶ 57:
Vlada države [[Queensland|Queensland]] nastoji riješiti ove probleme i preduhitriti neke druge, tako da je, ukupno gledano, turizam dosad imao tek blagi utjecaj na okoliš, a Veliki koraljni greben ostavljen je da u miru radi svoje bezvremenske poslove.
==Izvori==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.gbrmpa.gov.au/ Službena stranica Pomorskog parka Velikog koraljnog grebena] (Great Barrier Reef Marine Park Authority) {{en icon}}
*[http://www.reef.crc.org.au/ CRC Reef Research Centre]
*[http://www.aims.gov.au/pages/research/reef-monitoring/reef-monitoring-index.html Biological monitoring of coral reefs of the GBR] {{en icon}}
*[http://www.panda.org/about_our_earth/best_place_species/current_top_10/great_barrier_reef.cfm Great Barrier Reef] ([[World Wildlife Fund]]) {{en icon}}
*[http://www.nationalgeographic.com/earthpulse/reef/reef1_flash.html Dive into the Great Barrier Reef] - [[National Geographic]] {{en icon}}
{{Coord|18|17|10|S|147|42|00|E|display=title}}
=== Ostali projekti ===
Line 58 ⟶ 84:
|wikicitat =
}}
{{Svjetska baština u Australiji}}
[[Kategorija:Zemljopis Australije]]
[[Kategorija:Fizička geografija]] <!-- greben, nekategorizirano -->
[[Kategorija:Tihi ocean]]
[[Kategorija:Svjetska baština u
<!-- interwiki -->
| |||