Inačica od 13. ožujka 2011. u 02:39 uredi Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits ispravak ← Starija izmjena		Inačica od 8. travnja 2011. u 06:33 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 3: :<math>U_{coul} = k {{q_1\,q_2} \over r}={1 \over {4 \pi \epsilon_0}}{{q_1 \, q_2} \over r}</math> Gdje je :''k'' je Coulombova konstanta = 8.,9876×10<sup>9</sup> N m² C<sup>−2</sup>; :''ε<sub>0</sub>'' je [[dielektrična konstanta vakuuma]] :''q<sub>1</sub>'', ''q<sub>1</sub>'' su naboji jezgri koje djeluju Redak 11: :<math>U_{coul}={{k \, Z_1 \, Z_2 \, e^2} \over r}</math> Gdje je ''e'' [[elementarni naboj]], 1.,602 176 53×10<sup>-19</sup> C, i ''Z<sub>i</sub>'' je odgovarajući atomski broj.<ref name="uTexas">[http://farside.ph.utexas.edu/teaching/em/lectures/node28.html Coulomb's law], University of Texas</ref> Da bi svladali Coulombovovu barijeru, jezgre trebaju da se sudare s velikom brzinom, tako da je [[kinetička energija]] dovoljno velika, da bi mogla djelovati [[jaka nuklearna sila]], koja će dvije jezgre povezati zajedno u novu jezgru.

Coulombova barijera: razlika između inačica