Inačica od 25. ožujka 2011. u 14:56 uredi Zeljko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 295.170 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 11. travnja 2011. u 21:36 uredi ukloni ovu izmjenu Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits m Unesco okvir Novija izmjena →
Redak 25: \|\| [[Web]] \|\| [http://i-cias.com/e.o/palmyra.htm Palmira] \|} '''Palmira''' ([[grčki]]: ''Palmўra'', [[latinski]]: ''Palmyra'') je [[oaza]] s ruševinama [[Antika\|antičkog]] [[grad]]a, današnje naselje Tadmur ((تدمر), [[arapski]]) 215 km sjeveroistočno od [[Damask]]a u [[Sirija\|Siriji]] i 120 km jugozapadno od [[Eufrat]]a. Palmira je dugo bila presudan grad za [[Karavana\|karavane]] koje su preleazile preko [[Sirijska pustinja\|sirijske pustinje]]; njima poznata kao ''Djeva pustinje''. ▼ ▲'''Palmira''' ([[grčki]]: ''Palmўra'', [[latinski]]: ''Palmyra'') je [[oaza]] s ruševinama [[Antika\|antičkog]] [[grad]]a, današnje naselje Tadmur ((تدمر), [[arapski]]) 215 km sjeveroistočno od [[Damask]]a u [[Sirija\|Siriji]] i 120 km jugozapadno od [[Eufrat]]a. Palmira je dugo bila presudan grad za [[Karavana\|karavane]] koje su preleazile preko [[Sirijska pustinja\|sirijske pustinje]]; njima poznata kao ''Djeva pustinje''. ~~[[Slika:~~{{Široka slika\|PalmyraPanoramaZoom.jpg\|~~mini\|center\|800px~~900px\|<center>Ranojutarnja panorama Palmire~~.<center>]]~~\|50%\|left}}▼ ==Povijest== [[Datoteka:Temple of Bel in Palmyra.JPG\|mini\|200px\|lijevo\|<center>Ruševine Belovog hrama<center>]]▼ Najraniji zapis o ovom gradu je o njezinom semitskom imenu ''Tadmor, Tadmur ili Tudmur'' (u značenju "mjesto koje odbija" na [[Amoritski jezik\|amoritskom]], te "nenaseljivi grad" na [[Aramejski\|aramejskom]].<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9058157/Palmyra Palmira (Sirija) -- Britannica Online Encyclopedia] 16. studenog 2008.</ref>), zabilježen na glinenim pločicama pronađenim u drevnom [[Babilon]]skom gradu [[Mari]]ju.<ref>[http://www.syriagate.com/Syria/about/cities/Homs/palmyra.htm Vrata Sirije – o Palmiri].</ref> ▲[[Datoteka:Temple of Bel in Palmyra.JPG\|mini~~\|200px~~\|lijevo\|<center>Ruševine Belovog hrama~~<center>~~]] Tadmor se spominje i u [[Biblija\|Biblijskoj]] ([[Knjiga Brojeva\|drugoj knjizi brojeva]] 8:4) kao pustinjski grad koji je izgradio (ili utvrdio) kralj [[Judeja\|Judeje]] [[Salomon]], sin [[David]]ov. Tadmor se kao Solomonov grad spominje i u knjizi rimskog autora [[Josip Flavije\|Josipa Flavija]] ''Židovske starine'' - knjiga VIII., zajedno s njezinim grčkim imenom - Palmira. Točno značenje grčkog imena "Palmira" je nepoznato, no zasigurno ima veze s palminim drvećem kojega je ovo područje prepuno. Slobodni grad Palmira je zvanično osnovan u 3. st. pr. Kr. (kada su [[Seleukidi]] zauzeli ostatak Sirije) i zarana izrasta u važno trgovačko-prometno čvorište na karavanskom putu od [[Sredozemlje\|Sredozemlja]] do [[Eufrat]]a. U doba cara [[Tiberije\|Tiberija]] (14.-37.) pripala je [[Rimljani]]ma; za cara [[Hadrijan]]a (117.-138.) stječe široku autonomiju, a za [[Karakala\|Karakale]] (211.-217.) status [[Kolonija\|kolonije]]. Tijekom tog razdoblja doživljava procvat, a njezini [[Aramejci\|aramejski]] i [[Arapi\|arapski]] stanovnici poprimaju običaje i način oblačenja podjednako s [[Parti\|parstkog]] istoka i [[Stara Grčka\|grčko]]-[[Stari Rim\|rimskog]] zapada. {{UNESCO-svjetska baština \|ime mjesta = Palmira [[Datoteka:Qalat ibn maan01(js).jpg\|mini\|200px\|<center>Utvrda ''Qalat ibn Maan'' iznad Palmire [[libanon]]skog princa [[Fahrudin II.\|Fahrudina II.]] (Fakhr-al-Din al-Maan II.) iz 16. st.<center>]]▼ \|slika = Grande collonade street08(js).jpg \|godina = [[1980.]] <small>(4. zasjedanje)</small> \|vrst baštine = Kulturno dobro \|mjerilo = i, ii, iv \|ugroženost = ne \|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/23 \|država = {{ZD+X/S\|SIR}} }} Palmirski knez [[Odenat]] (258.-267.), koji je priznavao rimsko vrhovništvo, proširio je palmirsku državu širom [[Mezopotamija\|Mezopotamije]], a za vladavine njegove udovice [[Zenobija\|Zenobije]] i sina [[Vabalat]]a, i do [[Egipat\|Egipta]] i [[Mala Azija\|Male Azije]]. Kraljica Zenobija osniva kratkotrajno [[Palmirsko carstvo]] i faktički se odvaja od [[Rim]]a, te pokušava osvojiti [[Antiohija\|Antiohiju]], što je izazvalo bijes. God. [[272.]] car [[Aurelijan]] razara Palmiru, zarobljava kraljicu i odvodi je u Rim. Tamo je svečano prikazuje u zlatnim lancima, te joj naposljetku dozvoljava da se povuče u [[Hadrijanova vila\|Hadrijanovu vilu]] u [[Tivoli]]ju, gdje je postala aktivnim sudionikom dvorskog života. Nakon njezine pobune, Palmira je Rimu postala samo vojna baza, te je kao takvu djelomično obnavljaju carevi [[Dioklecijan]] i [[Justinijan I.]] (528.). God. [[638.]] osvaja je [[Arapi\|arapski]] vojskovođa [[Kalid ibn Valid]], te biva razorena [[744.]] godine. Nakon [[800.]] godine i građanskih ratova koji su uslijedili po raspadu [[~~Omajadi~~Omejidi\|~~omajadskog~~omejidskog]] [[kalifat]]a, stanovništvo ja počelo napuštati grad. Godine [[1132.]] [[Buridi]] su Balov hram pretvorili u utvrdu, a u 13. stoljeću grad je predat [[Mameluci\|mamlučkom]] [[sultan]]u [[Baybar]]u. God. 1401. opljačkao ga je [[Timur Veliki]], ali je već u 15. stoljeću Palmira bila obnovljena do te mjere da ju je putopisac [[Ibn Fadlallah al-Omari]] opisao kao grad "velikih vrtova, unosne trgovine i bizarnih spomenika". Za vrijeme [[Otomansko Carstvo\|Otomanskog carstva]] grad je postupno propadao i na kraju se sveo na oazu s malenim vojnim garnizonom. U 17. stoljeću su je ponovno otkrili putnici sa zapada, da bi početkom 19. stoljeća arheološka iskapanja započeli europski i američki arheolozi. Stanovnike koji su zaposjeli Balov hram istjerala je francuska vlast 1929. godine. ▲[[Slika:PalmyraPanoramaZoom.jpg\|mini\|center\|800px\|<center>Ranojutarnja panorama Palmire.<center>]] ==Znamenitosti== ~~[[Slika:~~{{Široka slika\|Palmyra Ruines Temple of Bel.jpg\|~~mini~~700px\|~~center\|800px\|~~ <center>[[Bel]]ov hram u središtu foruma~~.<center>]]~~\|50%\|left}} ▲[[Datoteka:Qalat ibn maan01(js).jpg\|mini~~\|200px~~\|<center>Utvrda ''Qalat ibn Maan'' iznad Palmire [[libanon]]skog princa [[Fahrudin II.\|Fahrudina II.]] (Fakhr-al-Din al-Maan II.) iz 16. st.~~<center>~~]] [[Datoteka:PalmyraAncientAvenue.JPG\|mini\|<center>''Decumanus''<center>]]▼ Sačuvane su ruševine nekad raskošnih građevinskih zdanja: Belovo (Baalovo) svetište, trg, ulice, palače, kazalište, kršćanske bazilike i dr. Skulpture odaju spoj graditeljskog naslijeđa Bliskog istoka i klasične rimske umjetnosti. Na [[UNESCO]]-vom popisu [[Svjetska baština\|svjetske baštine]] od godine. Line 53 ⟶ 59: Od hrama se nastavlja ulica okružena [[kolonada\|kolonadom]] [[stup]]ova koja odgovara rimskoj ulici sjever-jug (''decumanus''), a završava dekoriranim slavolukom (34°32'59.68"N 38°16'15.66"E) iz vremena vladavine [[Septimije Sever\|Septimija Severa]], rano 3. stoljeće. Pored je hram [[Nabu]]a, od kojeg je sačuvan samo podij, i tzv. [[Dioklecijan]]ove [[terme]]. [[Datoteka:Palmyra theater01(js).jpg\|mini\|lijevo~~\|250px~~\|<center>Scena kazališta u Palmiri~~<center>~~]] [[Datoteka:~~Grande collonade street08(js)~~PalmyraAncientAvenue.~~jpg~~JPG\|mini\|<center>~~Velika kolonada<center>~~''Decumanus'']] [[Datoteka:Palmyra SYRIE 398.jpg\|mini\|<center>[[Hadrijan]]ov slavoluk~~<center>~~]] ~~[[Datoteka:Tetrapylon Palmyra in Syria 001.JPG\|mini\|<center>''Tetrapylon''<center>]]~~ Drugi najbitniji spomenik u Palmiri je [[kazalište]] (34°33'2.11"N 38°16'7.78"E) iz 1. stoljeća, od kojeg je sačuvano 9 redova sjedalica (najvjerojatnije je imalo još 3 drvena reda<ref>Ross Burns, Sirijski spomenici, London & New York, 1999, str. 169.</ref>). Iza kazališta se nalazio mali [[Senat]] gdje je lokalno plemstvo raspravljalo o pravnim i političkim odlukama, te tzv. "Tarifni sud" gdje je, prema jednom natpisu, bila carinarnica za karavane. U blizini je i velika ''[[agora]]'' (34°33'1.82"N 38°16'2.01"E) duga 71 i široka 48 metara, s ostacima svečane dvorane (''triclinium'') i [[portal]]om ukrašenim skulpturama Septimija Severa i njegove obitelji. Line 64 ⟶ 69: [[Poljaci\|Poljski]] tim arheologa, koji radi u Palmiri radi 1958. god., je u svibnju 2005. godine je u ruševinama hrama Lata pronašao iznimno detaljnu kamenu skulpturu krilate božice pobjede - [[Nika\|Nike]]. Isti tim je, u suradnji sa sirijskim arheolozima, u studenom 2008. god. otkopao 1200 staru crkvu za koju se vjeruje da je najveća ikad otkrivena u Siriji. Walid al-Assaad, voditelj Odjela za starine i muzeje u Palmiri, je rekao da je ova crkva iz 8. st. do sada najveća nađena te vrste, dimenzija 47 s 27 metara. Procjenjuje se da su stupovi crkve bili 6 metar visoki i da je visina drvenog stropa veća od 15 metara. U crkvenom dvorištu nađen je mali amfiteatar gdje su, kako vjeruju stručnjaci, obavljani kršćanski rituali.<ref>[http://metro-portal.hr/vijesti/fun/u-siriji-otkopana-1200-godina-stara-crkva 1200 godina stara crkva]</ref> [[Slika:Tomb Towers in the Tomb Valley Palmyra Syria.JPG\|mini\|lijevo~~\|200px~~\|<center>Kule-grobnice u Dolini grobnica u Palmiri~~.<center>~~]]▼ ▲[[Datoteka:~~PalmyraAncientAvenue~~Tetrapylon Palmyra in Syria 001.JPG\|mini\|<center>''~~Decumanus~~Tetrapylon''~~<center>~~]] ==Okolica== ▲[[Slika:Tomb Towers in the Tomb Valley Palmyra Syria.JPG\|mini\|lijevo\|200px\|<center>Kule-grobnice u Dolini grobnica u Palmiri.<center>]] Izvan zidina drevnog grada, stanovnici Palmire su izgradili nizove grobnih spomenika velikih dimenzija koje danas nazivamo Dolinom grobnica. ''Dolina grobnica'' je oko 1 km² velika [[nekropola]] koja se sastoji od redova velikih [[grobnica]] s bogatim ukrasima. Ove grobnice, od kojih su neke ukopane ispod tla, su imale isklesane unutarnje zidove u kvadratne [[niša\|niše]] u kojima se polagalo tijelo pokojnika u ležećem položaju. One su zatvarane [[mramor]]nim pločama na kojima su u visokom [[reljef]]u bili isklesane [[portret]]na poprsja pokojnika u rimskoj ili [[Parti\|partskoj]] nošnji. Ovi reljefi su ujedno predstavljali "osobnost" ili "dušu" pokojnika ali i zidnu dekoraciju unutarnje prostorije. Prikazi gozbe su obično ukrašavali obiteljske grobnice. Line 76 ⟶ 82: ==Vanjske poveznice== {{commons\|Palmyra}} * [http://www.metmuseum.org/TOAH/hd/palm/hd_palm.htm Palmira u Metropolitan ~~uzeju~~muzeju u New Yorku] * [http://www.zeledi.com/gallery/thumbnails.php?album=31 AGalerija ~~Palmyra gallery~~fotografija] ~~dated spring~~iz 2005. [[Kategorija:Zemljopis Sirije]] Line 83 ⟶ 89: [[Kategorija:Rimski gradovi]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti]] [[Kategorija:Svjetska baština u ~~Aziji i Oceaniji~~Siriji]] [[ar:تدمر]]

Palmira: razlika između inačica