Razlika između inačica stranice »Alep«

Dodano 2.346 bajtova ,  prije 9 godina
m
povijest i znamenitosti
m (povijest i znamenitosti)
}}
 
'''Alep''' ({{ar}} حلب}}, ḥalab''Ḥalab'') je grad u sjevernoj [[Sirija|Siriji]] i sjedište [[Provincija Alep|provincije Alep]], najnaseljenije u Siriji. Grad ima 2,3 milijuna stanovnika, što ga čini drugim najvećim gradom u Siriji, izaispred [[Damask]]a. Alep je jedan od najstarijih nastanjenih gradova u povijesti., Ua u prošlosti je bio poznat pod nazivima '''Khalpe, Khalibon''', a [[Antička Grčka|Stari Grci]] su ga zvali '''Beroea''' (''Veroea''), a [[Turci]] '''Halep''';, dok je u doba Francuskog mandata bio poznat kao '''Alep'''.
 
Nalazi se na strateškoj trgovačkoj točcitočki između mora i [[Eufrat]]a; izvorno se nalazio na nekoliko brežuljaka u velikoj plodnoj dolini rijeke [[Quweiq]] (قويق). Provincija Alep ima 16.000 km² površine i oko 3,7 milijuna stanovnika.
{{Široka slika|Pano Alep 2.jpg|1200px|<center>Panorama Alepa|50%|left}}
 
Danas je Alep jedno od glavnih kulturnih i vjerskih središta [[Levant]]a, a njegovo drevno središte je upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] još 1986. godine. God. 2006. izabran je za [[arapski glavni grad kulture]]<ref>[http://damascusweb.archive.org/web/20080705113151/http://www.aleppo-cic.sy/ DamaskAlep kao arapski glavni grad kulture 2008.] (arap.) Posjećeno 11. travnja 2011.</ref>.
 
==Povijest==
Za Alep se tvrdi da je najstariji u kontinuitetu nastanjeni grad svijeta, mada se za istu titulu vatreno bori i [[Damask]]. Iskapanja kod [[Tel Karamel]]a (25 km sjeverno od središta grada) su dokazala da je ovo područje bilo naseljeno još u 11 tisućljeću prije Krista, što ga čini najstarijim naseljem na svijetu (dvije tisuće godina starije od [[Jerihon]]a)<ref>R.F. Mazurowski, "[http://www.pcma.uw.edu.pl/index.php?id=154&L=2 Pre- and Protohistory in the Near East: Tell Qaramel (Syria)]", Članak na stranicama Poljskog centra za Arheološko istraživanje Sredozemlja, Varšavsko sveučilište, 21. lipnja 2007. {{en icon}} Posjećeno 12. travnja 2011.</ref>. Također, naselja južno od Alepa, Tel as-Sauda i Tel al-Ansari, su bila naseljena još u kasnom 3 tisućljeću pr. Kr. To je vrijeme kada se prvi put spominje i Alep kao trgovačko i vojno središte, na [[klinasto pismo|klinastom pismu]] u glinenim pločicama iz [[Mezopotamija|mezopotamske]] [[Ebla|Eble]]<ref>[[Encyclopedia Britannica]] 2010.</ref> Taj kontinuitet naseljenosti se dogodio vjerojatno zbog strateškog položaja Alepa na trgovačkom putu između Sredozemlja i Mezopotamije.
 
Grad je dugo zadržao gospodarsku važnost kao posljednji grad na [[Put svile|Putu svile]] koji je ovdje završavao nakon dionice kroz središnju Aziju. i Mezopotamiju.
 
Tijekom osmanske vladavine, Alep je bio treći grad po veličini, odmah iza [[Istanbul]]a i [[Kairo|Kaira]]. God. 1869., otvorenjem [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] trgovina je skrenuta s putova prema Alepu i započelo je njegovo propadanje. Nakon propasti [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], krajem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Alep je izgubio svoju glavnu prometnicu, sjevernu željezničku prugu koja ga je spajala s [[Mosul]]om, koja je pripala [[Turska|Turskoj]]. 1940-ih izgubio je i vezu s morem kada su [[Antiohija]] i [[Aleksandreta]] pripale također Turskoj. Naposljetku je izolacija Sirije posljednih desetljeća još pogoršala situaciju u gradu, iako je možda to jedan od razloga što je tako dobro sačuvan Stari grad.
 
Danas Alep doživljava svojevrsni preporod i bilježi se napredak u svakom području, od kulture do gospodarstva i turizma.
 
==Znamenitosti==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Drevni Alep
|slika = Ancient Aleppo view.JPG
|godina = [[1986.]] <small>(10. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/21
|država = {{ZD+X/S|SIR}}
}}
Usprkos fizičkoj blizini Damaska, Alep ima osobit identitet, arhitekturu i kulturu, koji su oblikovani njegovom bogatom poviješću i geografskim položajem.
 
<gallery perrow="5">
Image:Brad Northern Basilica.jpg|<center>Ostaci [[Maronitska crkva|maronitske]] [[Bazilika|bazilike]]
Image:Aleppo Ctadel2.JPG|<center>Alepska citadela
Slika:Aleppo-Great-mosque-Alp.jpg|<center>Velika Alepska džamija iz 13. st.
Slika:Bab Qinnasrin2010.jpg|<center>Gradska vrata Kinasrin iz 1256. god.
Slika:Souk Al Zirb Aleppo.jpg|<center>Sokak Al Zirb iz mamelučkog razdoblja
Image:Al-Shibani Alp3.JPG|<center>Škola i crkva Al-Šibani
Image:Bimaristan Argun 03.jpg|<center>Karantena Bimaristan Argun iz 1354. god.
Slika:Khusruwiyah Mosque, Aleppo.jpg|<center>Osmanska džamija Kusruvija
Slika:Aleppo Night by Charles Hajj.jpg|<center>Sat-toranj ispred vrata Al-Faradž
Slika:Forty Martyrs kev.jpg|<center>Toranj armenske Katedrale četrdeset svetaca
</gallery>
 
==Gradovi prijatelji==
Alep ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:
 
* {{ZD|B|BJE}} [[Brest]], [[Bjelorusija]]
* {{ZD|T|TUR}} [[Gaziantep]], [[Turska]]
* {{ZD|T|TUR}} [[Izmir]], [[Turska]]
* {{ZD|F|FRA}} [[Lyon]], [[Francuska]]
 
==Izvori==
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Aleppo}}
* [http://almashriq.hiof.no/syria/900/the_lure_of_aleppo/ Lynn Simarski, 'The lure of Aleppo" history and architecture] {{en icon}}
* [http://www.armeniapedia.org/index.php?title=Haleb Armenci u Alepu]
* [http://www.alepuniv.shern.net/index_en.php Sveučilište u Alepu]
* [http://web.mac.com/dwb217/iWeb/WorldViewBender/Aleppo.html Fotografije]
 
{{Svjetska baština u Siriji}}
 
[[Kategorija:Zemljopis Sirije]]