Razlika između inačica stranice »Alep«

Dodano 2.780 bajtova ,  prije 9 godina
m (Alepo premješteno na Alep: poznatiji naziv)
|država = {{ZD+X/S|SIR}}
}}
Usprkos fizičkoj blizini Damaska, Alep ima osobit identitet, arhitekturu i kulturu, koji su oblikovani njegovom bogatom poviješću i geografskim položajem. Kako je Alep građen tijekom valdavine mnogih kultura i naroda, često pod opsadom, svaki narod je u gradu gradio društvene i gospodarski odvojene četvrti koje imaju svoje vjerske i etničke odlike.
 
Stari grad je odvojen od novijeg kružnim [[zid]]inama dugim 5 km, s devetora [[vrata]]. On pokriva područje od 3.5 km² i danas u njemu živi oko 120.000 stanovnika. U središtu dominira velika [[srednji vijek|srednjovjekovna]] [[utvrda]], Alepska [[citadela]], koja je izgrađena na mjestu negdašnje [[akropola|akropole]] i izdiže se 50 m iznad grada. Iako ima dijelova iz 1. tisućljeća pr. Kr., većinom je iz 13. stoljeća.
[[Nur ad-Din]]ova [[Medresa]] Halauije iz 1124. godine izgrađena je na mjestu [[Bizantska umjetnost|bizantske]] Katedrale [[Sveta Helena|sv. Helene]] iz 6. stoljeća.
Kulturni centar Al-Šibani iz 12. stoljeća je danas mjesto franjevačke crkve i škole.
 
[[Velika alepska džamija]] (''Jāmi‘ Bani Omayya al-Kabīr'') započeta je 715. godine za vrijeme vladavine [[omejidi|omejidskih]] kalifa [[Velid I.|Velida I.]] i [[Sulejman ibn Abd al-Malik|Sulejmana]], a dovršena je tek od 1158. god. za Nur ad-Dina, i obnovljena je nakon [[Mongoli|mogolskog]] pustošenja 1260. godine. Džamijom dominira 45 metara visok [[toranj]] koji je izgrađen od 1090.-92., za vrijeme [[Seldžuci|seldžučkog]] sultana [[Tutuš I.|Tutuša I.]] i smatra se najznačajnijim srednjovjekovnim spomenikom u Siriji<ref>Russ Burns, ''Monuments of Syria'', 1999., New York, London. str. 35.</ref>. U džamiji se nalazi i grobnica [[Zaharija|Zaharije]], oca Ivana Krstitelja.
 
Četvrt Dždeida, sjeverozapadno od starog grada, je jedna od najboljih primjera neovisne četvrti u Alepu. Izgradili su je kršćanski stanovnici koji su se iselili iz grada nakon što su ga je uništila vojska [[Timur Veliki|Timura Velikog]] (1420.). Stanovnici četvrti Dždeida su većinom bili posrednici u trgovini između stranaca s trgovcima iz Alepa.
 
Sokak Medina je najduža natkrivena [[tržnica]] ([[sokak]]) na svijetu (13 km)<ref>[http://www.esyria.sy/ealeppo/index.php?p=stories&category=round&filename=201010291220021 Stari sokaci u Alepu] {{ar}} Posjećeno 13. travnja 2011.</ref>, a u njoj se trgovalo luksuznom robom poput svile iz [[Iran]]a, začina i pigmenata iz [[Indija|Indije]] i kave iz [[Damask]]a. Pored nje u Alepu su se nalazile i brojni drugi sokaci (više od 20) koji su ime dobivali prema robi koja se tu trgovala, ili prema zanatima koji su se u njima nalazili, te mnogi [[karavansaraj]]i. Većinom potječu iz 14. stoljeća kada je Alep bio trgovačko središte trgovaca iz [[Levant]]a, [[Europa|Europe]], [[Mezopotamija|Mezopotamije]], [[Egipat|Egipta]], pa čak i [[Kina|Kine]].
[[Datoteka:Mosquée des Omeyyades d'Alep.jpg|mini|<center>[[Velika alepska džamija]]]]
<gallery perrow="5">
Image:Brad Northern Basilica.jpg|<center>Ostaci [[Maronitska crkva|maronitske]] [[Bazilika|bazilike]]
Image:Aleppo Ctadel2.JPG|<center>Alepska citadela
Slika:Aleppo-Great-mosque-Alp.jpg|<center>VelikaToranj AlepskaVelike džamijaalepske iz 13. st.džamije
Slika:Bab Qinnasrin2010.jpg|<center>Gradska vrata Kinasrin iz 1256. god.
Slika:SoukModell AlBasar Zirbvon Aleppo.jpg|<center>SokakModel AlSokaka Zirb iz mamelučkog razdobljaMedina
Image:Al-Shibani Alp3.JPG|<center>Škola i crkva Al-Šibani
Image:Bimaristan Argun 03.jpg|<center>Karantena Bimaristan Argun iz 1354. god.