Jakovlje u NOB: razlika između inačica

Već [[1941.]] godine, počeli supočela se okupljati [[antifašizam|antifašističkiantifašistička]] nastrojeni omladincimladež iz [[Jakovlje|Jakovlja]]; koju su činili: Juraj Đunđek, Ivan Poturica, Franjo Poturica, Vid Coha, Ivan CokaCoha, Ivan Svetec i JuraJuraj Vodopija,. toTo su jebili biloglavni jezgročlanovi buduće Jakovljanske partizanske udarne grupe.

Prva oružana akcija koju je poduzela Jakovljanska partizanska udarna grupa bila je likvidacija dvoje [[Ustaša|ustaških]] simpatizera iz sela u ožujku [[1942.]] , koji su ustaškim vlastima dojavljivali o propagandi koju su pripadnici Narodnooslobodilačkog pokreta vršili po selu i okolici. Zbog tog su već slijedećisljedeći dan uhapšeniuhićeni: Florijan Fijan, Alojz Bočina, Juraj Đunđek i Stjepan Vranešić. Nekoliko dana kasnije i [[Wehrmacht|njemačka]] vojska poduzela je iznenadnu raciju nau Jakovlje,Jakovlju. jedanJedan od članova Jakovljanske udarne grupe Ivan Coha, htio je pobjeći, no prilikom bijega je ranjen je u desnu ruku te uhapšenuhićen.

Za vrijeme racije su uhvaćeni;: Florijan Fijan, Ivan Poturica i Pavao Fijan,. čakČak su i članovi njihovih obitelji odvedeni u zatvor u [[Donja Stubica|Donju Stubicu]], gdje su zlostavljani. Fijanovom su ocu čupali su brkove, no onunatoč tome nije ništadao tražene informacije o sinu i njegovim odaokolegama.

Nakon tog je došlo do pada aktivnosti [[antifašizam|antifašista]], dvoje jakovljanacajakovljana Ivan Krkač i Franjo Kuhta otišli su u partizane, ostali su su se prividno primirili.

U siječnju [[1943.]] sklonila se u Jakovlju, kod Martina BrckogBrcko, prva [[Partizani|partizanska]] grupa iz kraja, sa njima iz sela odlaze Slavko Krkač i Dragutin Papa.

U travnju [[1943.]] odlaze u Žumberački partizanski odred; odlaze: Stjepan Krkač, Ivan Kuhta, Vid Solenički, Stjepan Brcko, Pavao Piškor i Stjepan Đunđek.

U to vrijeme je vrijeme formirana udarna grupa sastavljena isključivo od jedanaest omladinaca;mladića: Ivan Poturica (komandant), Franjo Poturica-Buncek, Marko Pučić, Stjepan Pučić, Pavao Papa, Mirko Papa, Franjo Buhina, Stjepan Fijan, Franjo Blaža Poturica, Gabro Brcko i Franjo Bužinec.

Zadatak ove grupe bio je tipično partizanski, kontrolirati teren, nanositi neprijatelju iznenadne udarce, i potom se brzo povući.
Značajnije akcije koje su tad poduzeli bile su: paljenje općinskih arhiva u [[Bistra|Bistri]] i [[Gornja Stubica|Gornjoj Stubici]], paljenje baraka pomoćnog uzletišta u [[Jablanovec|Jablanovcu]], napad na kamion [[Ustaša|ustaša]], i niz sličnih [[Gerilsko ratovanje|gerilskih]] akcija. Osim toga radili su na prikupljali oružja i odijela za partizanske jedinice, te održavali veze s ostalim [[NOR]]-ovima po zagorskim kotarima: [[Klanjec]], [[Sv. Ivan Zelina]], [[Krapina]] itd.

Uoči osnivanja Zagrebačkog odreda odlučeno je na partijskom savjetovanju, održanom u [[Gornja Stubica|Gornjoj Stubici]] u mjesecu kolovozu [[1943.]], da dva člana partije iz Jakovlja skupe grupu omladinacamladeži i pridruže se odredu. Taj zadatak povjeren je Ivanu Poturici i Mati Papi, koji je odustao zbog bolesti. Ivan Poturica je s grupom od 24 jakovljanskih omladinacamladeži [[10. listopada]] [[1943.]] otišao u [[Zagrebački odred]].

Povećana aktivnost partizana u jakovljanskom kraju, dovela je do povećane represije ustaških vlasti. Tako je [[11. rujna]] [[1943.]] ubijen u kući Franje Gradičeka u Jakovlju član Okružnog komiteta drug »Škrba«, s njim je poginuo njegov pratioc zvan »Kamion«.

Zbog svega toga, već početkom [[1944.]] [[NDH|endehaška]] vlast je na ovom području utemeljila jaka vojna uporišta. Neka od njih, [[Luka (Zagrebačka županija)|Luka]] i [[Kupljenovo]], bila su vrlo blizu Jakovlju, no to nije omelo Jakovljane, onite su se borili i dalje.

Početkom svibnja [[1944.]] utemeljen je Omladinski bataljon, koji je potpaostavljen pod komanduzapovjedništvo Zapadne grupe Zagrebačkog odreda on je preuzeo čitavu organizaciju na mobilizaciji i prikupljanju materijala za partizanske odrede. Iz Zagrebačkog odreda je povučen Ivan Poturica i postavljen za sekretara partijske organizacije Omladinskog bataljuna, za komandanta bataljuna postavljen je Vlado Pozaić iz [[Poznanovec|Poznanovca]], a za komesara Drago Birač - Gavran. Jedna od njihovih prvih akcija bila je zasjeda kod [[Krapina (rijeka)|rijeke Krapine]], na automobil sa ustaškim časnicima i pratnjom (kamion sa 37 vojnika). U toj akciji uspjeli su zarobiti jednog od [[časnik]]a, ostali su ubijeni u borbi.

I partizanski odred imao je žrtava, poginula su trojica boraca; zamjenik komandira čete Pavao Piškor iz Jakovlja, Dragutin Brcko iz [[Oborovo|Oborova]] i Vlado Jeđut-Rus. Teško ranjeni Ivan Catela iz [[Podsused - Vrapče|Vrapča]], iste noći je noći umro.

Događaj za pamćenje je spašavanje ilegalca iz [[Zagreb]]a, Mate Trusića puškara, on je uspio iskočiti iz jurećeg kamiona (u kojem su ga vozili na pogubljenje) u [[Podsused - Vrapče|Vrapču]], nakon toga narod ga je uputio da se pokuša skloniti u Jakovlje. Tu je našao sigurno utočište u kući Martina Brcka-Starog, koji ga je postunopotpuno iscrpljenog njegovao ite se uspješno oporavio,. nakonNakon toga je Mate Trusić otišao u partizane (tugdje je izgubio obje ruke).

Na samu Staru godinu [[30. prosinca]] [[1944]]. ujuto, nahrupile su u Jakovlje ustaške jedinice jačineod oko 2000 ljudi. OdmahSpalili su otpočeli sa paljenjem kuća (oko 300 kuća), opljačkali su seljake, te odveli oko 500 grla stoke. U toj njihovoj akciji odmazde pobijenoubijeno je i pobacano u vatru 29 osoba, 2 osobe su poznijekasnije umrle od rana zadobivenih u toj odmazdi,. a dvaDva mještana; , Alojz i Lovro Zorko - obješena su na jednu voćku kod ceste Zagreb-Donja Stubica za utjerivanje straha ostalim seljacima.

No ni ta akcija nije pomogla [[NDH|endehaškim]] vlastima, narod.
Narod je i nadalje u sve većem broju odlazio u partizane, [[domobran]]i su dezertirali i preko [[Sljeme]]na se iz Zagreba prebacivali do Jakovlja, te preko Vida Fijana odlazili u partizane.