Donjolužičkosrpski jezik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
sitn.
Redak 1:
'''Donjolužičkosrpski jezik''' (dolnoserbski; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=dsb dsb]),] [[zapadnoslavenski jezici|zapadnoslavenski]] jezik kojim u preko šezdeset gradova i sela u [[DonjeDonja LužiceLužica|DonjimDonjoj LužicamaLužici]] (Niederlausitz) govori oko 7,0007000 pripadnika etničkih [[Lužički Srbi|Lužičkih Srba]]. Glavno središte je grad [[Cottbus]] (Chósebuz).<ref>Dubravko Škiljan: ''Pogled u lingvistiku'', 4. izmijenjeno izd., Opatija : Naklada Benja, 1994., ISBN 953-6003-07-4, str. 25.
{{Citat|''U Njemačkoj, u predjelu Lužice, između gradova Cottbus i Bautzen, oko 75.000 stanovnika govori ''lužičkosrpski'' ili ''sorapski'' ili ''vendski'' (sa dva dijalekta: ''gornjolužički'' i ''donjolužički''), no većina je govornika dvojezična, i pritisak njemačkog je snažan. Tu se ubraja i ''rusinski'' kojim govori dvadesetak tisuća ljudi, uglavnom u Vojvodini.''|Škiljan, 1994., 25.}}</ref>
 
Sami svoj jezik nazivaju dolnoserbski. Najbliži srodnik mu je [[gornjolužičkosrpski jezik|gornjolužičkosrpski]] [hsb]. Piše se na [[latinica|latinici]]. Novine, radio-program i [[škola|škole]], uključujući i [[visoka škola|visoke]]. EtmničkihEtničkih Lužičana ima i na području [[SAD]]-a.<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=dsb Ethnologue (16th)]</ref>.
 
== Literatura ==
* Bogumil Šwjela: ''Dolnoserbsko-němski słownik'', Ludowe nakładnistwo Domowina, Budyšyn, 1963.
* Manfred Starosta: ''Dolnoserbsko-nimski słownik'', Ludowe nakładnistwo Domowina, Budyšyn, 1999., ISBN 3-7420-1096-4
* Hauke Bartels: ''Lower Sorbian vocabulary.'' '''<tt>U:</tt>''' Haspelmath, Martin & Tadmor, Uri (eds.), ''World Loanword Database.'', München : Max Planck Digital Library, 2009., URL: http://wold.livingsources.org/vocabulary/10 – Pristupljeno: 14. travnja 2011.
 
== Izvori ==