Razlika između inačica stranice »Glija«

Dodana 1.732 bajta ,  prije 10 godina
bez sažetka
* nemaju [[napon]]skih [[natrij]]skih kanala, nego samo naponske kanale za prolaz [[kalij]]evih [[ion]]a
 
Glija stanice, ponekad zvan neuroglia ili jednostavno glia stanica, su ne-neuronske stanice koje omogućuju homeostazu odnosno održavanje stalnih uvjeta u unutarnjoj okolini stanica, te pružaju podršku i zaštitu neuronima.
U ljudskom mozgu, postoji jedva jedna glija stanica za svaki neuron s omjerom od otprilike dva neurona za svake tri glija stanice sive moždane tvari.
Četiri osnovne funkcije glija stanica su okruživanje neurona, održavanje neurona na mjestu, pružanje kisika i hranjivih tvari neuronima, izolacija neurona jednog od drugog te uništavanje štetnih tvari i uklanjanje mrtvih neurona.
Sudjeluju u modulaciji neurotranzicije iako mehanizam nije još uvijek otkriven.
Otkrivene su 1846. godine. Otkrio ih je patolog Rudolf Virchow dok je tražio vezivno tkivo u mogu.
VRSTE
MIKROGLIJE su kao specijalizirani makrofagi koji imaju mogućnost fagocitoze koja štiti neurone centralnog živčanog sustava.
Te stanice čine približno 15 posto ukupnog broja stanica centralnog živčanog sustava. Nalaze se u svim regijama mozga i leđne moždine.
MAKROGLIJE
Neke od vrsta su: astrociti, oligodentrociti, ependimociti, radijalne, Schwannove , satelitske stanice.
Najzastupljenije su astrociti koje reguliraju vanjsko kemijsko okruženje neurona. Sadašnja teorija govori da su astrociti dominantni u „gradivnom bloku“ moždano krvne barijere. Astrociti se kontaktiraju koristeći kalcij. Zadnje studije pokazuju da astrociti imaju veze s protokom krvi kroz mozak.
Oligodentrociti su stanice koje prekrivaju aksone u središnjem živčanom sustavu, a s membranom stanice formiraju specijaliziranu membranu nazvanu mijelin, stvarajući takozvanu mijelinsku koru. Ona pruža izolaciju aksonima.
[[Kategorija:Neuroznanost]]
 
1

uređivanje