Razlika između inačica stranice »Zlarin«

Dodana 3 bajta ,  prije 9 godina
m
razmaci, višak i ostalo
m (→‎Izvori: {{Predložak:Naseljeni otoci u Hrvatskoj}})
m (razmaci, višak i ostalo)
|slika =
}}
'''Zlarin''' je je mali otok dalmatinske obale [[Hrvatska|Hrvatske]] u blizini grada [[Šibenik]]a. Administrativno je dio šibensko-kninske županije. U zimskim vremenima otok ima populaciju od 276 ljudi, ali od ožujka do listopada stanovništva raste znatno, do više od 2. 000 ljudi. [[Zlarin]] ima velike emigracije stanovništva u svojoj prošlosti.
 
Zlarinova najviša točka je Klepac na 169 metara nadmorske visine. Tijekom sunčanih dana, od ove točke možete vidjeti planinu [[Velebit]] i vulkanski otok [[Jabuka]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] . '''Zlarin''' ima bezbrojvelik broj šuma čempresa i borova, i drugih prirodnih biljaka kao što su ružmarin, smokva, maslina, itd.. Unutarnji dijelovi otoka su nenaseljeni i prekriveni gustom šumom. Zlarin je jedan od rijetkih otoka na [[Jadransko more|Jadranu]] koji ne dozvoljavaju pristup automobila.
 
== Zemljopis ==
S površinom od 8,19 km<sup>2</sup> Zlarin je treći po veličini [[otok]] šibenskog arhipelaga i jedan od 6 naseljenih.
Zlarinski najveći vrh, Klepac, visok je 169 metara.''' Zlarin''' je smješten oko 2 km od kopna. Pripada [[Šibensko-kninska županija|šibensko-kninskoj županiji]],točnije gradu [[Šibenik]]u.''' Zlarin''' je povezan s mjestom [[Vodice]], [[Šibenik]]om i drugim otocima brodom koji voze 6 puta dnevno.
 
==Klima,flora i fauna==
Klima je mediteranska, srednjejadranskog tipa. Prevladavajući vjetar je [[jugo]]. Zbog blizine kopna klimatske su osobine prijelazne. Srednja godišnja temperatura je oko 15 stupnjeva Celzijusa. Zlarin ima oko 2700 sunčanih sati godišnje, po čemu je jedan od najsunčanijih otoka na Jadranu. Godišnja količina padalina iznosi oko 700 mm. Flora je tipično dalmatinska ([[hrast crnika]], borovica, [[maslina]], [[smokva]], [[oleander]], razne vrste umjetno posađenih palmi). Izvan naselja prevladava niska šuma i makija, posebice u unutrašnjosti otoka. Fauna je osiromašena utjecajem covjekačovjeka, pa danas na otoku nalazimo gdjekojeg ježa, zeca, te nešto bogatiju populaciju poljskih miševa. Do prije 15-ak godina na otoku se još moglo naći i lisice. Od ptica prevladava [[galeb]]; od gmazova [[obicnigušterica|obični gušter]], [[sljepić]], [[poskok]] itd.; od vodozemaca žabe; dok je riblji svijet izuzetno bogat, sa svim tipičnim srednjejadranskim ribama. Od beskralješnjaka na kopnu su najistaknutiji člankonošci, a u okolnim vodama bodljikaši i mekušci.
 
== Povijest ==
Postoje dokazi o životu na Zlarinu od prapovijesti i od neolitskih vremena do rimskog doba. Također postoje dokazi da su [[Liburni]] često posjećivali, a možda i živili na '''Zlarinu'''.
 
-* 1245. U dokumentu "Privilegije" hrvatsko-ugarskog kralja [[Bela IV|Bele IV]], ,'''Zlarin''' se spominje kao dio [[Šibenik]]a.
-* 1298. Ime Zlarin se spominje u službenom listu,u kojem grad [[Šibenik]] daje otok šibenskom biskupu (do 1843.g.).
-* 1458. Bratovština Gospe od Raselje ima svoj pravilnik, što je prva čakavska matrikula na latinici.
-* 1487. [[Juraj Šižgorić]] u svom djelu "De situ Illyriae et civitate Sibenici" spominje Zlarin.
-* 1621. U uvali Bućina sagrađena je mala kapela, sa jednom slikom iz [[Tizian]]ove slikarske škole.
-* 1649. Šibenski plemići su pobjegnulipobjegli na Zlarin za vrijeme epidemije kuge u [[Šibenik]]u.
-* 1735. - 1740. Sagrađena je druga crkva,crkva Uzašašća Marijina, sagrađena na istom mjestu kao i stara crkva. Sagradio ju je šibenski graditelj [[Ivan Skoko]].
-* 1810. Otvorena je osnovna škola.
-* 1835. Izbija [[kolera]] koja ubija oko 70 ljudi na otoku.
-* 1839. Izgrađen toranj sa mjesnim satom, poznat kao Leroj.
-* 1852. Zlarinska škola postaje glavna škola u okrugu.
-* 1878. Izgrađeno novo mjesno groblje.
-* 1909. Obnovljen Leroj.
-* 1914. Izgrađeno prvo javno kupalište.
-* 1929. Izgradena mala termoelektrana koja je služila potrebama snabdijevanja mjesta električnom energijom i osvjetljavanju ulica javnom rasvjetom.
-*od 1900. - 1941. u Zlarinu rade 18 manjih dućana, 7 pekarni, dvije mesnice, ribarnica. Ima i drugih obrta: zidari, ribari, brusači koralja, stolari, kovači, bačvari...
 
Za vrijeme Drugog svj. rata stanovništvo Zlarina pruzalopružalo je otpor fašistima i održavalo veze s glavnim partizanskim štabom na tom području, na poluotoku Srimi, izmedu Šibenika i Vodica. I kasnije su mnogi Zlarinjani postigli visoke činove u tadasnjojtadašnjoj JRM i JNA (general-major Ante Kranjac, admiral Ljubo Truta). Zlarin je u toku rata nekoliko puta bombardiran.
- 1298. Ime Zlarin se spominje u službenom listu,u kojem grad [[Šibenik]] daje otok šibenskom biskupu(do 1843.g.).
Nakon Drugog svj.svjetskog rata JRM na rtu Marinu gradi svoju kasarnu.
 
- 1458. Bratovština Gospe od Raselje ima svoj pravilnik, što je prva čakavska matrikula na latinici.
-* 1956. Zlarin podmorskim kabelom spojen na državnu energetsku mrežu Jugoslavije.
 
-* 1972. Otvorena mala telefonska centrala sa 60 brojeva; uvedena stalna brodska veza sa Šibenikom.
- 1487. [[Juraj Šižgorić]] u svom djelu "De situ Illyriae et civitate Sibenici" spominje Zlarin.
-* 1973. Po prvi puta održana tradicionalna zlarinska fešta "Srdelada".
 
-* 1974. Na Leroju postavljen elektronski sat.
- 1621. U uvali Bućina sagrađena je mala kapela,sa jednom slikom iz [[Tizian]]ove slikarske škole.
-* 1976. Od rta Jadrije na poluotoku Srimi, do Malpage na Zlarinu položene vodovodne cijevi; na otoku izgrađeno 8 km vodovodne mreže.
 
-* 1977. Na Šarinoj rivi, drugom po duljini gatu u zlarinskoj luci, postavljen spomenik od dva velika brodska sidra, posvećen svim zlarinskim pomorcima i iseljenicima.
- 1649. Šibenski plemići su pobjegnuli na Zlarin za vrijeme epidemije kuge u [[Šibenik]]u.
-* 1986. Osnovan [[Yacht Club Zlarin]] .
 
-* 1992. Obnovljena i proširena stara telefonska centrala.
- 1735.-1740. Sagrađena je druga crkva,crkva Uzašašća Marijina,sagrađena na istom mjestu kao i stara crkva.Sagradio ju je šibenski graditelj [[Ivan Skoko]].
 
- 1810. Otvorena je osnovna škola.
 
- 1835. Izbija [[kolera]] koja ubija oko 70 ljudi na otoku.
 
- 1839. Izgrađen toranj sa mjesnim satom,poznat kao Leroj.
 
- 1852. Zlarinska škola postaje glavna škola u okrugu.
 
- 1878. Izgrađeno novo mjesno groblje.
 
- 1909. Obnovljen Leroj.
 
- 1914. Izgrađeno prvo javno kupalište.
 
- 1929. Izgradena mala termoelektrana koja je služila potrebama snabdijevanja mjesta električnom energijom i osvjetljavanju ulica javnom rasvjetom.
 
-od 1900.-1941. u Zlarinu rade 18 manjih dućana, 7 pekarni, dvije mesnice, ribarnica. Ima i drugih obrta: zidari, ribari, brusači koralja, stolari, kovači, bačvari...
Za vrijeme Drugog svj. rata stanovništvo Zlarina pruzalo je otpor fašistima i održavalo veze s glavnim partizanskim štabom na tom području, na poluotoku Srimi, izmedu Šibenika i Vodica. I kasnije su mnogi Zlarinjani postigli visoke činove u tadasnjoj JRM i JNA (general-major Ante Kranjac, admiral Ljubo Truta). Zlarin je u toku rata nekoliko puta bombardiran.
Nakon Drugog svj. rata JRM na rtu Marinu gradi svoju kasarnu.
 
-1956. Zlarin podmorskim kabelom spojen na državnu energetsku mrežu Jugoslavije.
 
-1972. Otvorena mala telefonska centrala sa 60 brojeva; uvedena stalna brodska veza sa Šibenikom.
 
-1973. Po prvi puta održana tradicionalna zlarinska fešta "Srdelada".
 
-1974. Na Leroju postavljen elektronski sat.
 
-1976. Od rta Jadrije na poluotoku Srimi, do Malpage na Zlarinu položene vodovodne cijevi; na otoku izgrađeno 8 km vodovodne mreže.
 
-1977. Na Šarinoj rivi, drugom po duljini gatu u zlarinskoj luci, postavljen spomenik od dva velika brodska sidra, posvećen svim zlarinskim pomorcima i iseljenicima.
 
-1986. Osnovan [[Yacht Club Zlarin]] .
 
-1992. Obnovljena i proširena stara telefonska centrala.
 
== Znamenitosti ==
 
Prvi pisani tragovi o lovu na [[koralji|koralje]] na [[Jadran]]u potječu iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]], 1412. kao poznati koraljari spominju se Zlarinjani. Oni tada vade koralj i neobrađenog ga prodaju u [[Napulj]] te na [[Sicilija|Siciliji]]. Nakon pada [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] 1797. nadzor nad izlovom koralja kojega je imala Venecija se nastavlja, ali Zlarinjani dobivaju ekskluzivno pravo na izlov koralja. Tako su lovili koralj i prodavali ga do [[1955]]. kada nakon najuspješnijeg lova (475 kg) koji je u bescjenje prodan u [[Italija|Italiji]] dolazi praktički do propadanja ovog zanimanja na otoku, a ubrzo nakon toga propada i Zadruga nakon neuspješnog lova u [[Egipat|Egiptu]]. Od tada na Zlarinu je koralj obrađivao Viktor Lukin i prodavao u brusioni koralja "Viktor", a prije par godina je otvoren i koraljarski centar "Zlarinka".
<!--Vjeruje se da crveni koralj čuva trudnice i nerođenu djecu, štiti bolesti krvi,da zemlji osigurava plodnost te štiti brodove od oluje. Bijeli koralj štiti od koštanih oboljenja i rahitisa, dok rumeni koralj oslobađa tijelo od otrova i ublažava bolesti kostiju.-->
 
<!--Vjeruje se da crveni koralj čuva trudnice i nerođenu djecu,štiti bolesti krvi,da zemlji osigurava plodnost te štiti brodove od oluje. Bijeli koralj štiti od koštanih oboljenja i rahitisa, dok rumeni koralj oslobađa tijelo od otrova i ublažava bolesti kostiju.-->
 
=== Turizam ===
Zahvaljujući upravo koraljima Zlarin je bio prvo [[turizam|turističko]] mjesto koje je imalo svoju turističku brošuru.
 
==Zanimljivosti==
* Zlarin ima ljetno kino.
 
* Zlarin ima najdužu otočnu rivu u [[Hrvatskoj]],dugu 131 metar
 
== Poznate osobe ==
* [[Vesna Parun]], hrvatska pjesnikinja
* [[Mladen Bjažić]], pjesnik
 
* [[Anthony Maglica]], osnivač [[Maglite]]
* [[Mladen Bjažić]],pjesnik
* [[Leon Lučev]], glumac
 
* [[Anthony Maglica]],osnivač [[Maglite]]
 
* [[Leon Lučev]],glumac
 
== Izvori ==
{{izvori}}
{{mrva-otok}}
 
{{Predložak:Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
 
{{mrva-otok}}
[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]