Zlarin: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Izvori: {{Predložak:Naseljeni otoci u Hrvatskoj}} |
m razmaci, višak i ostalo |
||
Redak 13:
|slika =
}}
'''Zlarin''' je je mali otok dalmatinske obale [[Hrvatska|Hrvatske]] u blizini grada [[Šibenik]]a. Administrativno je dio šibensko-kninske županije. U zimskim vremenima otok ima populaciju od 276 ljudi, ali od ožujka do listopada stanovništva raste znatno, do više od 2
Zlarinova najviša točka je Klepac na 169 metara nadmorske visine. Tijekom sunčanih dana, od ove točke možete vidjeti planinu [[Velebit]]
== Zemljopis ==
S površinom od 8,19 km<sup>2</sup> Zlarin je treći po veličini [[otok]] šibenskog arhipelaga i jedan od 6 naseljenih.
Zlarinski najveći vrh, Klepac, visok je 169 metara.
==Klima,flora i fauna==
Klima je mediteranska, srednjejadranskog tipa. Prevladavajući vjetar je [[jugo]]. Zbog blizine kopna klimatske su osobine prijelazne. Srednja godišnja temperatura je oko 15 stupnjeva Celzijusa. Zlarin ima oko 2700 sunčanih sati godišnje, po čemu je jedan od najsunčanijih otoka na Jadranu. Godišnja količina padalina iznosi oko 700 mm. Flora je tipično dalmatinska ([[hrast crnika]], borovica, [[maslina]], [[smokva]], [[oleander]], razne vrste umjetno posađenih palmi). Izvan naselja prevladava niska šuma i makija, posebice u unutrašnjosti otoka. Fauna je osiromašena utjecajem
== Povijest ==
Postoje dokazi o životu na Zlarinu od prapovijesti i od neolitskih vremena do rimskog doba. Također postoje dokazi da su [[Liburni]]
Za vrijeme Drugog svj. rata stanovništvo Zlarina
▲- 1298. Ime Zlarin se spominje u službenom listu,u kojem grad [[Šibenik]] daje otok šibenskom biskupu(do 1843.g.).
▲- 1458. Bratovština Gospe od Raselje ima svoj pravilnik, što je prva čakavska matrikula na latinici.
▲- 1487. [[Juraj Šižgorić]] u svom djelu "De situ Illyriae et civitate Sibenici" spominje Zlarin.
▲- 1621. U uvali Bućina sagrađena je mala kapela,sa jednom slikom iz [[Tizian]]ove slikarske škole.
▲- 1649. Šibenski plemići su pobjegnuli na Zlarin za vrijeme epidemije kuge u [[Šibenik]]u.
▲- 1735.-1740. Sagrađena je druga crkva,crkva Uzašašća Marijina,sagrađena na istom mjestu kao i stara crkva.Sagradio ju je šibenski graditelj [[Ivan Skoko]].
▲- 1810. Otvorena je osnovna škola.
▲- 1835. Izbija [[kolera]] koja ubija oko 70 ljudi na otoku.
▲- 1839. Izgrađen toranj sa mjesnim satom,poznat kao Leroj.
▲- 1852. Zlarinska škola postaje glavna škola u okrugu.
▲- 1878. Izgrađeno novo mjesno groblje.
▲- 1909. Obnovljen Leroj.
▲- 1914. Izgrađeno prvo javno kupalište.
▲- 1929. Izgradena mala termoelektrana koja je služila potrebama snabdijevanja mjesta električnom energijom i osvjetljavanju ulica javnom rasvjetom.
▲-od 1900.-1941. u Zlarinu rade 18 manjih dućana, 7 pekarni, dvije mesnice, ribarnica. Ima i drugih obrta: zidari, ribari, brusači koralja, stolari, kovači, bačvari...
▲Za vrijeme Drugog svj. rata stanovništvo Zlarina pruzalo je otpor fašistima i održavalo veze s glavnim partizanskim štabom na tom području, na poluotoku Srimi, izmedu Šibenika i Vodica. I kasnije su mnogi Zlarinjani postigli visoke činove u tadasnjoj JRM i JNA (general-major Ante Kranjac, admiral Ljubo Truta). Zlarin je u toku rata nekoliko puta bombardiran.
▲Nakon Drugog svj. rata JRM na rtu Marinu gradi svoju kasarnu.
▲-1956. Zlarin podmorskim kabelom spojen na državnu energetsku mrežu Jugoslavije.
▲-1972. Otvorena mala telefonska centrala sa 60 brojeva; uvedena stalna brodska veza sa Šibenikom.
▲-1973. Po prvi puta održana tradicionalna zlarinska fešta "Srdelada".
▲-1974. Na Leroju postavljen elektronski sat.
▲-1976. Od rta Jadrije na poluotoku Srimi, do Malpage na Zlarinu položene vodovodne cijevi; na otoku izgrađeno 8 km vodovodne mreže.
▲-1977. Na Šarinoj rivi, drugom po duljini gatu u zlarinskoj luci, postavljen spomenik od dva velika brodska sidra, posvećen svim zlarinskim pomorcima i iseljenicima.
▲-1986. Osnovan [[Yacht Club Zlarin]] .
▲-1992. Obnovljena i proširena stara telefonska centrala.
== Znamenitosti ==
Line 89 ⟶ 71:
Prvi pisani tragovi o lovu na [[koralji|koralje]] na [[Jadran]]u potječu iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]], 1412. kao poznati koraljari spominju se Zlarinjani. Oni tada vade koralj i neobrađenog ga prodaju u [[Napulj]] te na [[Sicilija|Siciliji]]. Nakon pada [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] 1797. nadzor nad izlovom koralja kojega je imala Venecija se nastavlja, ali Zlarinjani dobivaju ekskluzivno pravo na izlov koralja. Tako su lovili koralj i prodavali ga do [[1955]]. kada nakon najuspješnijeg lova (475 kg) koji je u bescjenje prodan u [[Italija|Italiji]] dolazi praktički do propadanja ovog zanimanja na otoku, a ubrzo nakon toga propada i Zadruga nakon neuspješnog lova u [[Egipat|Egiptu]]. Od tada na Zlarinu je koralj obrađivao Viktor Lukin i prodavao u brusioni koralja "Viktor", a prije par godina je otvoren i koraljarski centar "Zlarinka".
<!--Vjeruje se da crveni koralj čuva trudnice i nerođenu djecu, štiti bolesti krvi,da zemlji osigurava plodnost te štiti brodove od oluje. Bijeli koralj štiti od koštanih oboljenja i rahitisa, dok rumeni koralj oslobađa tijelo od otrova i ublažava bolesti kostiju.-->▼
▲<!--Vjeruje se da crveni koralj čuva trudnice i nerođenu djecu,štiti bolesti krvi,da zemlji osigurava plodnost te štiti brodove od oluje. Bijeli koralj štiti od koštanih oboljenja i rahitisa, dok rumeni koralj oslobađa tijelo od otrova i ublažava bolesti kostiju.-->
=== Turizam ===
Zahvaljujući upravo koraljima Zlarin je bio prvo [[turizam|turističko]] mjesto koje je imalo svoju turističku brošuru.
Line 99 ⟶ 79:
==Zanimljivosti==
* Zlarin ima ljetno kino.
== Poznate osobe ==
* [[Vesna Parun]], hrvatska pjesnikinja
* [[Mladen Bjažić]], pjesnik▼
* [[Anthony Maglica]], osnivač [[Maglite]]▼
▲* [[Mladen Bjažić]],pjesnik
* [[Leon Lučev]], glumac▼
▲* [[Anthony Maglica]],osnivač [[Maglite]]
▲* [[Leon Lučev]],glumac
== Izvori ==
{{izvori}}
{{mrva-otok}}▼
{{Predložak:Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
▲{{mrva-otok}}
[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]
| |||