'''Potirna''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Blato]], [[Dubrovačko-neretvanska županija]]. Korčula je dio dalmatinske obale. Potirna je nastala u sredinom 19. stoljeća oko nekoliko plodnih polja na zapadu kraju otoka.
Potirna je nastala u sredinom 19. stoljeća oko nekoliko plodnih polja na zapadu kraju otoka. Postoje arheološki ostaci GradineGradina u PotirnaPotirni, kao i drevni [[Stara Grčka|grčki]] i rimskih artefakata. <ref>[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:h3G9qKrId_cJ:hrcak.srce.hr/file/56638+Potirna+i+Grčka+kolonizacija+ZAPADNOG+DIJELA+OTOKA+KORČULE&cd=1&hl=en&ct=clnk&gl=au&source=www.google.com.au Lena Mirošević, Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru:] Društveno-geografska preobrazaba zapadnog otoka Korčule</ref><ref>Nikola Ostojić, Povijesni Kompendij otoka Korčula (str.9)</ref> Gradine su izgradili [[Iliri]] koje su bilabile kamene utvrde. Gradine se nalaze na drugimotoku dijelovima otokaKorčule.
Uzgoj [[Grožđe|grožđa]], maslina i smokve su glavna baza poljoprivrednih proizvoda. Naselje se sastoji od Gornja i Donja Potirna Potirna. Lokalne uvale su Grdaca, Žalić, Garma, Nova i Slatina. Od 1940 do 1959 Potirna je imala svoju osnovnu školu. U svojoj prvoj školskoj godini 1940-1941 bilo je dvadeset sedam studenata. Antun-Tonko Sesa je bio njihov učitelj, koji je bio iz grada Korčule.<ref>[http://www.open.hr/~tandreis/osnovna/potirna/potirna_skola.html Osnovna škola Potirna.,www.open.hr] "Kao izvor podataka korištena je knjiga profesora Zvonka Maričića, Osnovna škola Vela Luka 1857 - 1977 "</ref>
Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] talijanska vojska je okupirala Korčulu (1941-1943), i talijanski se učio u mjesnoj školi. [[Austro-ugarska|Austro-ugarski]] popis stanovništva bilježi od 56 u 1880. Broja stanovnika su bili na vrhuncu u 1931, ukupno 228 stanovnika. Tijekom ekonomskog razvoja iz 1960-ih velik broj stanovnika iz Potirna se preselilo u susjednu [[Vela Luka|Velu Luku]].
