Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 5 bajtova ,  prije 13 godina
sitno
'''Tomislav Maretić''' ([[Virovitica]] [[1854]]-[[Zagreb]] [[1938]]), [[Popis hrvatskih jezikoslovaca|hrvatski jezikoslovac]] i leksikograf.
'''Tomislav Maretić''' ([[Virovitica]] [[1854]]-[[Zagreb]] [[1938]]), [[Popis hrvatskih jezikoslovaca|hrvatski jezikoslovac]] i leksikograf. Pučku školu polazio je u Virovitici a gimnaziju u [[Varaždin]]u, [[Požega|Požegi]] i Zagrebu. Na sveučilištu u Zagrebu kao trogodišnji studij (trijenij) diplomirao slavistiku i klasičnu filologiju. Godine [[1878]]. položio je ispit za učitelja srednjih škola iz [[grčki jezik|grčkog]] i [[latinski jezik|latinskog]] kao glavne i [[hrvatski jezik|hrvatskoga]] kao pomoćne struke. Od [[1877]]. suplent a od [[1880]]. namjesni učitelj na Velikoj gimnaziji zagrebačkoj. Doktorirao [[1883]]. položivši doktorski ispit iz slavistike i [[Filozofija|filozofije]] te obranivši disertaciju ''"O nekim pojavama kvantitete i akcenta u jeziku hrvatskom ili srpskom"''. Na studijskom usavršavanju u [[Leipzig]]u i [[Prag]]u.
 
'''Tomislav Maretić''' ([[Virovitica]] [[1854]]-[[Zagreb]] [[1938]]), [[Popis hrvatskih jezikoslovaca|hrvatski jezikoslovac]] i leksikograf. Pučku školu polazio je u Virovitici a gimnaziju u [[Varaždin]]u, [[Požega|Požegi]] i Zagrebu. Na sveučilištu u Zagrebu kao trogodišnji studij (trijenij) diplomirao slavistiku i klasičnu filologiju. Godine [[1878]]. položio je ispit za učitelja srednjih škola iz [[grčki jezik|grčkog]] i [[latinski jezik|latinskog]] kao glavne i [[hrvatski jezik|hrvatskoga]] kao pomoćne struke. Od [[1877]]. suplent a od [[1880]]. namjesni učitelj na Velikoj gimnaziji zagrebačkoj. Doktorirao [[1883]]. položivši doktorski ispit iz slavistike i [[Filozofija|filozofije]] te obranivši disertaciju ''"O nekim pojavama kvantitete i akcenta u jeziku hrvatskom ili srpskom"''. Na studijskom usavršavanju u [[Leipzig]]u i [[Prag]]u.
 
Za izvanrednoga profesora zagrebačke slavistike imenovan [[1886]]. (od [[1890]]. redoviti profesor a pravi član [[JAZU]] od 1890). Godine [[1892]]. na listi unionističke madžaronske stranke izabran za zastupnika gospićkog, a [[1900]]. slunjskoga kotara. Od [[1915]]. do [[1918]]. predsjednik JAZU.
 
Kao gimnazijalac objavljivao je književne uratke (potpisujući se kao Tomislav). U [[1880ih|osamdesetim godinama]] svoju je pozornost posvetio hrvatskim pravopisnim i slovopisnim pitanjima o čemu je objavio nekoliko radova (studija ''"Historija hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima"'') kojima je pripremao teren za uvođenje fonološki koncipiranog pravopisa. Na samu izmaku [[19. stoljeće|19. stoljeća]] objavio je dvije gramatike: "akademsku" (''"Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika"'') i gimnazijsku (''"Gramatika hrvatskoga jezika za niže razrede srednjih škola"'', obje [[1899]].) čime je gramatičku (morfosintaktičku) normu hrvatskoga jezika posve preusmjerio prema stanju u novoštokavskim govorima koristeći pri tomu djela potpuno nereprezentativna za tadašnje hrvatsko jezično stanje.
[[Slika:Maretich.gif|thumb|Tomo Maretić:Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika]]
Te su gramatike, istodobno, konačan obračun s jezičnom koncepcijom hrvatskoga standardnoga jezika zagrebačke filološke škole. Uz [[Ivan Broz Maretić|Ivana Broza Maretić]] je među prvima [[štokavsko|štokavskim]] puristima (što je moguće više iz štokavštine, a što manje iz [[kajkavsko|kajkavštine]] i [[čakavsko|čakavštine]] uz idealiziranje stanja u takozvanome narodnom jeziku).
 
 
[[CategoryKategorija:Hrvatski jezikoslovci|Maretić, Tomislav]]
1.526

uređivanja