Razlika između inačica stranice »Tel Beer Ševa«

Dodana 964 bajta ,  prije 10 godina
m
bez sažetka
(Nova stranica: {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Biblijske ruševine Megido, Hazor i Tel Beer Ševa |slika = Tel Be'er Sheva 09.jpg |godina = 2005. <small>(29. zasjedanje)</small>...)
 
m
Ime grada potječe od hebrejskih riječi ''Tel'' ("[[gradina]]"), ''Be'er'' ("[[bunar]]") i ''Ševa'' što može značiti "sedam" ili "prisega".
 
==Povijest==
Arheolozi su pronašli dokaze o naseljenosti od [[Bakreno doba|bakrenog doba]] (oko 4000. pr. Kr.) do 16. stoljeća. Ovakva dugotrajna naseljenost je potrajala zahvaljujući obilju podzemnih voda, o čemu svjedoće mnogi bunari u okolici. Sama utvrda s citadelom potječe iz vremena [[Kraljevstvo Juda|Judejskog kraljevstva]] oko 10. stoljeća pr. Kr. Ulice tog grada su pravilna mreža s odvojenim područjima uprave, vojske, trgovine i stanovanja. Zbog toga se smatra prvim planiranim naseljem u ovom području. Znamenita je i velika cisterna i raskošan sustav navodnjavanja koji su isklesani u stijenama ispod grada.
 
Arheolozi su pronašli dokaze o naseljenosti od [[Bakreno doba|bakrenog doba]] (oko 4000. pr. Kr.) do 16. stoljeća. Ovakva dugotrajna naseljenost je potrajala zahvaljujući obilju podzemnih voda, o čemu svjedoće mnogi bunari u okolici.
Na lokalitetu je otkriven i veliki "rogati" oltar koji je rekonstruiran, a koji ima nekoliko bogato ukrašenih kamenja koja su kasnije rabljena na drugim građevinama. On je vjerojatno ostatak starijeg paganskog hrama kojeg je tijekom vjerskih reformi porušio kralj [[Ezekija]] ([[Druga knjiga o Kraljevima]] 18:4).
 
Beer Ševa se spominje u Knjizi Postanka (Post 21,22-34) gdje piše o [[Abraham]]u i njegovu savezu s [[Abimelek]]om. [[Izak]] je sagradio [[oltar]] u Beer Ševi (Post 26,23-33). [[Jakov (praotac)|Jakov]] je sanjao ljestve koje dopiru do neba nakon napuštanja Beer Ševe (Post 28,10-15 i 46,1-7). Beer Ševa je pripadala teritoriju plemena [[Šimun (pleme)|Šimunova]] i [[Juda (pleme)|Judina]] (Jš 15,28 i 19,2). Prorok [[Ilija]] je u Beer Ševi potražio sklonište nakon Izabeline naredbe da ga smaknu (1 Kr 19,3). Sinovi su proroka [[Samuel]]a u Beer Ševi bili suci (1 Sam 8,2). Prorok [[Amos]] spominje Beer Ševu u govoru o [[idolatrija|idolatriji]] (Am 5,5 i 8,14).
Grad je danas nacionalni park Tel Beer Ševa, a 2005. godine je, zajedno s gradovima [[Hazor]] i [[Megido]], upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]].
 
Arheolozi su pronašli dokaze o naseljenosti od [[Bakreno doba|bakrenog doba]] (oko 4000. pr. Kr.) do 16. stoljeća. Ovakva dugotrajna naseljenost je potrajala zahvaljujući obilju podzemnih voda, o čemu svjedoće mnogi bunari u okolici. Sama utvrda s citadelom potječe iz vremena [[Kraljevstvo Juda|Judejskog kraljevstva]] oko 10. stoljeća pr. Kr. Ulice tog grada su pravilna mreža s odvojenim područjima uprave, vojske, trgovine i stanovanja. Zbog toga se smatra prvim planiranim naseljem u ovom području. Znamenita je i velika cisterna i raskošan sustav navodnjavanja koji su isklesani u stijenama ispod grada. Na lokalitetu je otkriven i veliki "rogati" oltar koji je rekonstruiran, a koji ima nekoliko bogato ukrašenih kamenja koja su kasnije rabljena na drugim građevinama. On je vjerojatno ostatak starijeg paganskog hrama kojeg je tijekom vjerskih reformi porušio kralj [[Ezekija]] ([[Druga knjiga o Kraljevima]] 18:4).
 
Posljednji stanovnici Beer Ševe bili su građani [[Bizant]]a koji su napustili grad u sedmom stoljeću. [[Otomansko Carstvo|Turci]], koji su upravljali područjem [[Palestina|Palestine]] od [[16. stoljeće|16. stoljeća]], nisu pokazivali veliko zanimanje za Beer Ševu. Grad je danas nacionalni park Tel Beer Ševa, a 2005. godine je, zajedno s gradovima [[Hazor]] i [[Megido]], upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]].
 
<gallery>